Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-1585/2022-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. DT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Nataliji Marević-Grgurić, odvjetnici iz Delnica, protiv tuženika Grada Čabra, Čabar, Narodnog oslobođenja 2, OIB: 04026778166, kao pravnog sljednika iza pok. IT, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.459,95 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 18. ožujka 2025. u nazočnosti 1. i 2. tužitelja i punomoćnika tužitelja, 06. svibnja 2025. javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji PT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DT, P, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici svaki u 1/4 dijela na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša na gedunu u gedunu površine 7247 m² i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak brezov rebar u gedunu površine 11168 m² te suvlasnici svaki u 1/2 dijela na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] šuma na gedunu u gedunu površine 1665 m², k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša pleće u vrhovci površine 2183 m², k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša pleće u vrhovci površine 935 m², k. č. br. [katastarska čestica] oranica pri pleću u vrhovci površine 622 m², k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša pri pleću u vrhovci površine 137 m², k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša na studencu u vrhovci površine 194 m², k. č. br. [katastarska čestica] oranica na studencu u vrhovci površine 1435 m², k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša na studencu u vrhovci površine 97 m², k. č. br. [katastarska čestica] oranica na studencu u vrhovci površine 147 m², k. č. br. [katastarska čestica] šuma kladje u vrhovci površine 1302 m², k. č. br. [katastarska čestica] šuma kladje u vrhovci površine 1820 m², k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša kladje u vrhovci površine 1137 m², k. č. br. [katastarska čestica] oranica slivice vuska njiva i jablanak u vrhovci površine 550 m², k. č. br. [katastarska čestica] oranica slivice, vuska njiva i jablanak u vrhovci površine 234 m², k. č. br. [katastarska čestica] oranica slivice, vuska njiva i jablanak u vrhovci površine 471 m² i k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša pod vrtom u vrhovci površine 881 m², sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedom čega je tuženik kao pravni sljednik IT DT dužan trpjeti ispis njegovog prava vlasništva te istodobno upis prava vlasništva tužitelja na navedenim nekretninama u zemljišnim knjigama ovog suda.

Obrazloženje

1.Tužitelji predlažu donošenje presude kao u izreci, pri čemu prvenstveno obrazlažu pasivnu legitimaciju tuženika u odnosu na upisanog vlasnika IT navodeći da je isti kao vlasnik upisan 1907. i to kao punoljetna osoba, što znači da bi se radilo o osobi u dobi od 133 godine, da se i prema njihovom osobnom saznanju radi o osobi koja je prije I. svjetskog rata otišla živjeti u [adresa] te se više nikada nije vratio, da se temeljem odredbi Zakona o nasljeđivanju ima smatrati da se radi o ošasnoj imovini, odnosno da u takvom slučaju imovina osobe umrle bez nasljednika prelazi na grad odnosno općinu na čijem se području nalazi, slijedom čega je kao tuženik naveden grad Čabar.

U pogledu samih nekretnina koje su predmet tužbe navode da iste u naravi danas predstavljaju šume te u manjem dijelu livade, da je iste posjedovao njihov otac DT pri čemu se posjed prvenstveno izvršavao košnjom, a dijelom i za rušenje drvne mase za potrebe ogrjeva, da je njihov otac 1963. gradio kuću u mjestu [adresa] te je tada sječa vršena za potrebe gradnje iste a u nekoliko navrata do 1990. i za prodaju trećim osobama.

Nadalje ističu da je njihov otac umro 1997. te su istog naslijedili supruga ŽT te oni kao djeca, odnosno da je njihova majka umrla 2009. U pogledu pojedinih kat. čestica navode da se kč. br. [katastarska čestica] nalaze uz prometnicu koja prolazi kroz selo [adresa] i u njihovom su posjedu u cijelosti, dok su kč. br. [katastarska čestica] u njihovom posjedu u površini koja odgovara ½ suvlasničkog dijela te se iste nalaze u predjelu zvanom Žikovac.

Stoga, a kako se radi o posjedu u trajanju duljem od 70 godina, predlažu prihvatiti tužbeni zahtjev odnosno da se iste utvrdi suvlasnicima ukupno 18 kat čestica.

Uz tužbu prilažu povijesni izvadak iz zemljišne knjige, kopije katastarskog plana, posjedovne listove, rješenje o nasljeđivanju iza DT, predlažu saslušanje stranaka, svjedoka BT i CT te očevid i geodetsko vještačenje.

2. Tužba s prilozima dostavljena je na odgovor tuženiku te je isti pozvan na podnošenje odgovora na tužbu u roku od 30 dana, uz prijetnju posljedicama iz čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (NN br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP).

2.1. Tuženik nije podnio odgovor na tužbu, međutim kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 331. b. ZPP-a, odnosno iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi prvenstveno pasivna legitimacija tuženika, određeno je provođenje dokaza predloženih po tužiteljima i to čitanje priloženih isprava, saslušanje tužitelja te predloženih svjedoka (list 44-46), dok su od ostalih predloženih dokaza tužitelji odustali. Prednje temeljem odredbe čl. 7. ZPP-a.

Tuženik nije pristupio na pripremno ročište niti na ročište za glavnu raspravu, nije predložio dokaze niti se očitovao na navode tužitelja.

3. Prema priloženim podacima iz zemljišnih knjiga, sve kat. čestice koje su predmet tužbenog zahtjeva upisane su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kao šume, oranice i sjenokoše, pri čemu je uz iste u tom zk ulošku upisano ukupno 41 kat. čestica. Radi se o vlasništvu IT iz [adresa], pri čemu je isti kao vlasnik upisan početkom 20-og stoljeća odnosno između 1900. i

1910. (podatak o točnoj godini nečitak)

Prema posjedovnom listu (dalje: PL) – izvatku iz katastra zemljišta, br. 499 koji je izdan 1969., kao posjednik utuženih nekretnina bio je upisan IT pok. HT iz [adresa], i to u cijelosti osim za kč. br. [katastarska čestica] gdje je isti bio upisan kao posjednik odgovarajuće površine tih kat. čestica.

Prema PL br. 154 izdanom 22.11.2022. proizlazi da su utužene nekretnine upisane u taj PL te je kao posjednik upisana ista osoba kao i u ranijem PL br. 499.

Usporedbom površine utuženih nekretnina prema katastarskim odnosno zemljišnoknjižnim podacima, vidljivo je da se radi o identičnoj površini te da kč. br. [katastarska čestica] u površini u kojoj je DT upisan kao posjednik predstavlja otprilike polovicu površine tih kat. čestica u odnosu na zemljišnoknjižno stanje.

3.1. Prema priloženim kopijama katastarskog plana vidljiv je položaj i oblik utuženih kat. čestica.

3.2. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Delnicama Posl.br. O-222/97 od 03.12.1997. utvrđeno je da je ostavitelj ŠT iz [adresa] bio rođen 1922. a umro je 1997., njegovom ostavinskom imovinom utvrđene su nekretnine iz više zk. uložaka k. o. [katastarska općina], nasljednicima su utvrđeni supruga ŽT te djeca – tužitelji, koji su ujedno proglašeni nasljednicima na navedenim nekretninama.

3.3. U stranačkom iskazu 1. tužiteljica je u bitnom navela da su ona i brat – 2. tužitelji sa roditeljima ranije živjeli u mjestu [adresa] koje se nalazi oko 6 km prije mjesta Čabar gledajući iz smjera Delnica, da su utužene nekretnine od [adresa] udaljene oko 15 km ako se ide cestom a pješice ili zaprežnim kolima se ide preko mjesta Okrivje, u naravi su te nekretnine na brdu i bliže naselju Tršće. Dok je bila dijete, sa roditeljima HT i ŽT je na tu lokaciju odlazila pješice ili zaprežnim kolima te se na tim parcelama vršila košnja kao i sječa šume kako za ogrjev tako i za gradnju kuće u [adresa]. Nadalje je navela da je njen otac sve stekao od IT, da je adresa navedena kao [adresa] bila kuća navedenog IT koju je njen otac prodao pri čemu je IT bio njegov stric odnosno brat njegovog oca ŠT koji je davnih godina otišao u [adresa]. Po pričama oca zna da je isti 30-ih godina prošlog stoljeća poslao pismo njenom djedu ŠT u kojem je naveo da mu ostavlja cjelokupnu imovinu ovdje pa i ovo u [adresa], stoga pretpostavlja da se otac temeljem toga i upisao. O IT nakon tog pisma ne postoje nikakva saznanja niti je poznato da li je isti bio oženjen i imao potomaka. Osim ŠT i IT drugih braće i sestara nije bilo. U pogledu kč. br. [katastarska čestica] (koja je predmet tužbenog zahtjeva u ½ dijela) navela je da se radi o parceli u blizini kuće te da je otac dao na korištenje istu ljudima koji su kupili kuću u [adresa], radilo se o osobi imena D.

Stranačkom iskazu 1. tužiteljice pridružio se 2. tužitelj.

3.4. Svjedok CT navodi da živi u [adresa] koji su iznad [adresa], mjesta su udaljena oko 17 km a [adresa] su na brdu iznad [adresa], u mjestu je sada 10-ak stanovnika. Zna da tužitelji u okolici mjesta imaju zemlju i šumu i to iz razgovora sa svojom bakom NT kao i iz razloga što su kod njene bake u jednoj prilici bili 1. tužiteljica i njena kćer radi detaljnijeg informiranja o šumi. Misli da je njena baka bila u daljnjem srodstvu sa prednicima tužitelja pa se stoga i govorilo o toj šumi. Ona bi otprilike znala pokazati te lokacije koje su od tužitelja jer često šeće oko sela pa tako zna i gdje je zemljište njenih roditelja. Po priči bake zna da su tužitelji to stekli darovanjem od strica iz [adresa]. Postojala je kuća u [adresa] u kojoj je živjela I – šogorica njene bake te je moguće da je ista kuću dobila od tog strica iz [adresa] a sada je vlasnica te kuće kćer Ž. Zna da tužitelji imaju kuću u [adresa]. Nije poznavala njihovog oca.

3.5. Svjedok UT također cijeli život živi u [adresa] te mu je poznato da tužitelji oko tog sela imaju zemlju, isto zna iz priča svojih prednika kao i ostalih mještana. Nije poznavao oca tužitelja ali je viđao 1. tužiteljicu da ovdje dolazi te zna i koje su to lokacije koje su možda oko 1 km udaljene od sela. Po pričama starijih zna da su svjedokinja CT, nadimka B te obitelj tužitelja u nekom dalekom srodstvu te da su se te dvije grane obitelji podijelile prije možda 150 godina, također po pričama starijih zna i da su prednici tužitelja bila dva brata od kojih je jedan bio djed tužitelja a drugi je živio u [adresa] te isti nije imao djece. Sjeća se osobe imena I te mu je poznato da je otac tužitelja istoj prodao kuću, ta osoba bi bila u srodstvu sa granom obitelji iz koje je B a zna i da je navedena uz kuću imala dvije parcele koje su bile vrt.

4. S obzirom na činjenicu da je prednik tuženika kao vlasnik upisan još početkom 20-og stoljeća i to kao punoljetna osoba, sud nalazi utvrđenim da se radi o osobi očito rođenoj još u 19. stoljeću te uz činjenicu da je od upisa istog pa do podnošenja tužbe proteklo više od 110 godina, evidentno je da se radi o umrloj osobi. Također, u navedenom razdoblju nije izvršena uknjižba prava vlasništva za korist nasljednika, pa je nesporno da se radi o osobi bez nasljednika prvog nasljednog reda, jer da isti ima nasljednike, tada bi kroz to vrijeme zasigurno došlo do upisa istih, pa kako isto nije učinjeno, proizlazi zaključak da se radi o osobi koja je umrla bez nasljednika u odnosu na koju je sukladno ZN-u, bez obzira što na tu okolnost nije doneseno odgovarajuće rješenje o nasljeđivanju, sud isto rješavao kao prethodno pitanje sukladno čl. 12. st. 1. ZPP-a, pa pasivno legitimiran dolazi grad odnosno općina na čijem se području nalaze nekretnine.

Pri tom valja istaći i da su navedeno potvrdila oba saslušana svjedoka koja o tome imaju posredna saznanja.

4.1. Vezano uz pasivnu legitimaciju tuženika potrebno je još istaći da činjenica srodstva tužitelja sa prednikom tuženika nije bila navedena u činjeničnim navodima tužbe već je isto utvrđeno tek iz stranačkih iskaza. Sukladno prednjem, tužitelji bi u odnosu na prednika tuženika bili zakonski nasljednici drugog nasljednog reda, što znači da su svoja stečena prava mogli ostvarivati i kroz ostavinski postupak. Međutim, kako tužitelji svoje stečeno pravo temelje na očitovanju volje prednika tuženika (o kojem su iskazivali i svjedoci) sukladno kojem se njihov prednik nalazio u poštenom odnosno savjesnom posjedu, u takvoj se situaciji može smatrati da su ispunjene pretpostavke iz čl. 187. ZPP odnosno da tužitelji imaju pravni interes za utvrđenje postojanja njihova prava vlasništva

4.2. U pogledu samog posjeda utuženih nekretnina u odnosu na prednika tuženika, sud nalazi utvrđenim da se radi o posjedu potrebne kvalitete i trajanja za stjecanje prava vlasništva, prednje s obzirom da su tužitelji i svjedoci potpuno suglasno iskazali o položaju nekretnina. Pri tom su iskazi tužitelja i svjedoka potpuno suglasni materijalnim dokazima – prvenstveno PL u kojem je prednik tužitelja još od 1969. upisan kao posjednik. Također, na okolnost toga da je prednik tuženika izrazio očitovanje volje da njegove nekretnine pripadnu predniku tužitelja iskazali su tužitelji, a navedena činjenica poznata je i svjedocima odnosno isti su čuli da je prednik tuženika bio u [adresa], bez potomaka i da je svoje nekretnine ostavio predniku tužitelja, a takvo očitovanje volje je pretpostavka poštenog posjeda prednika tužitelja kao i pravna osnova za stjecanje prava vlasništva.

5. Osnovu stjecanja vlasništva za korist tužitelja u konkretnom slučaju predstavlja Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u nastavku: ZOVO) koji se primjenjivao od 1980. pa do stupanja na snagu sada važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), koji u čl. 388. st. 2. propisuje da se stjecanje stvarnih prava prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja takvih prava.

Prednje iz razloga što sud kao početak poštenog posjeda prednika tužitelja uzima razdoblje od kraja 60-ih godina i to s obzirom na životnu dob tužitelja (isti su rođeni 1949. odnosno 1953. te su kao djeca s roditeljima odlazili na utužene nekretnine) kao i činjenicu da je prema priloženom PL otac tužitelja najmanje od 1969. bio upisan kao posjednik te utvrđuje da je pravo vlasništva stečeno protekom 20 godina poštenog (savjesnog) posjeda sukladno čl. 28. ZOVO-a pa je protek 20-godišnjeg roka nastupio upravo u vrijeme važenja navedenog zakona odnosno krajem 80-ih godina.

Odredbom čl. 28. st. 4. ZOVO-a bilo je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, dok je čl. 72. st. 2. bilo propisano da je posjed savjestan kao posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema st. 3., savjesnost se pretpostavlja.

Kako je nesporno utvrđeno da prednik tuženika nikada nije osporio posjed tužitelja i njihovih prednika niti je sam na bilo koji način izvršavao posjed na utuženim nekretninama, posjed tužitelja i njihovih prednika je savjestan. Također, tuženik nije predložio dokaze niti je obeskrijepio prethodno iznesena utvrđenja suda .

Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je prihvaćen te je odlučeno kao u izreci.

6. Odluka o troškovima nije donesena jer do zaključenja glavne rasprave nije postavljen zahtjev za naknadu istih.

Delnice, 06. svibnja 2025.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.