REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: Kž-327/2024-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Zinke Bulka kao članica vijeća, uz sudjelovanje Gordane Goršeta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog MA, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. u vezi sa stavkom 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu od 17. srpnja 2024. broj K-213/2015, u sjednici održanoj 6. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, na temelju članka 452. točke 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.), protiv optuženog MA je odbijena optužba da bi počinio kazneno djelo prijetnje, iz članka 139. stavka 2. u vezi sa stavkom 4. KZ/11.

1.1. Primjenom članka 149. stavka 1. ZKP/08., određeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 5. ZKP/08. padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točaka 3. i 11. ZKP/08. te zbog povrede kaznenog zakona iz članka 469. točke 1. ZKP/08., s prijedlogom pobijanu presudu ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

5. Žalba je osnovana.

6. Neosnovano žalitelj ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

6.1. Premda žalitelj za ovu žalbenu osnovu ne iznosi argumentaciju, iz sadržaja žalbe je moguće razabrati kako prigovara prvostupanjskom sudu što na raspravi nije osigurao prisutnost optuženika. Sud prvog stupnja se pogrešno pozvao na odredbu članka 404. stavka 5. ZKP/08., kada je održao raspravu bez prisutnosti optuženika. Međutim, treba imati u vidu kako je sud, iako su zbog nedolaska optuženika postojali uvjeti za odgodu rasprave, pravilnom primjenom članka 404. stavka 1. ZKP/08., mogao odlučiti da se rasprava održi ako bi se prema dokazima koji se nalaze u spisima očito morala donijeti presuda kojom se optužba odbija, kako je u konkretnom slučaju sud i odlučio.

7. Nije u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

7.1. Suprotno žalbenim navodima, izreka pobijane presude nije nerazumljiva niti je proturječna sama sebi i izloženim razlozima. Prigovarajući valjanosti utvrđenja suda prvog stupnja o postojanju procesne prepreke u vidu potrebnog prijedloga oštećenice za kazneni progon, žalitelj zapravo osporava pravilnost zaključaka izloženih u pobijanoj presudi, ali time ne iznosi argumente za istaknutu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, već prigovara pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Isto tako, nije u pravu žalitelj kada navodi kako se žali zbog povrede kaznenog zakona iz članka 469. točke 1. ZKP/08.

8.1. Žalitelj zanemaruje kako ova povreda postoji ako je kazneni zakon povrijeđen u pitanju je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo, a prvostupanjski sud pobijanom presudom nije problematizirao opstojnost kaznenog djela, već procesne pretpostavke za kazneni progon. No, i u ovom dijelu je iz sadržaja žalbe razvidno da žalitelj prigovara pravilnosti utvrđenja suda prvog stupnja u pogledu navodne potrebe postojanja prijedloga oštećenice za kazneni progon.

9. Međutim, ovakvim prigovorima, žalitelj se opravdano žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

9.1. Prije svega, napominje se prvostupanjskom sudu kako se, sukladno odredbi članka 3. stavka 1. KZ/11., prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno. Stoga se nepravilno sud prvog stupnja u uvodu i izreci pobijane presude poziva na izvor pravne norme i glasilo u kojem je zakon objavljen, kada navodi "Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.

– ispravak, 101/17. i 118/18., jer bi pravilno bilo "Narodne novine" broj 125/11. i 144/12. Tek u slučaju da je sud pravilno utvrdio da je za optuženika blaži novi zakon, koji je stupio na snagu nakon počinjenja djela, tada bi bilo pravilno pozvati se na kasniji izvor pravne norme i glasilo.

9.2. Međutim, u konkretnom slučaju o tomu nije riječ jer je pogrešan stav prvostupanjskog suda da se inkriminirano kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. u vezi sa stavkom 4. KZ/11., prema sada važećem KZ/11., koji je objavljen u "Narodnim novinama" broj 126/19. i stupio je na snagu 1. siječnja 2020., progoni po prijedlogu, pa je taj KZ/11. povoljniji za optuženika jer je oštećenica povukla svoj prijedlog za progon.

9.2.1. Prema sada važećem KZ/11., kao i prema onom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a s obzirom na to da je kazneno djelo počinjeno prema bliskoj osobi, kazneni progon se poduzima po službenoj dužnosti. To jasno slijedi iz odredbe stavka 4. članka 139. KZ/11. ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12.), kojom je propisano da se kazneno djelo iz stavka 1. tog članka progoni po privatnoj tužbi, a kazneno djelo iz stavka 2. tog članka po prijedlogu, osim ako je djelo iz stavka 1. ili 2. počinjeno prema bliskoj osobi. Dakle, u slučaju počinjenja kaznenih djela iz stavaka 1. i 2. članka 139. KZ/11., ako su počinjena na štetu bliske osobe, državnom odvjetniku nije potreban prijedlog bliske osobe kao žrtve. Isto tako, izmijenjenom odredbom članka 139. KZ/11. (iz "Narodnih novina" broj 126/19.) je kvalifikacijski element u vidu bliske osobe izmješten u stavak 3. članka 139. KZ/11., te pravilno ističe žalitelj da se kazneno djelo iz tog stavka oslanja na stavke 1. i 2. članka 139. KZ/11., za koja se progon također poduzima po službenoj dužnosti ako su djela počinjena prema bliskoj osobi.

9.2.2. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio postojanje pravnog kontinuiteta između kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. u vezi sa stavkom 4. KZ/11., važećeg u vrijeme počinjenja djela ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12.), s kaznenim djelom iz članka 139. stavka 3. KZ/11., važećeg nakon izmjene u "Narodnim novinama" broj 126/19.), kao što je pravilno utvrdio da je za ovo kazneno djelo sada propisana teža kazna. Međutim, pogrešno je tumačenje prvostupanjskog suda da državni odvjetnik nakon ove izmjene ne može nastaviti voditi postupak jer nema prijedloga oštećenice za progon, koji je prema stavku 4. članka 139. sada važećeg KZ/11. potreban za kazneno djelo iz stavka 2. članka 139. sada važećeg KZ/11. Kako je već rečeno, prema oba teksta KZ/11., kazneni progon se poduzima po službenoj dužnosti. U konkretnoj situaciji, s obzirom na utvrđeni pravni kontinuitet i s obzirom na utvrđenje da novi zakon, prema propisanoj kazni, nije blaži za počinitelja, činjenični opis je trebalo razmatrati u okviru KZ/11. koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12.), a ne isključivo po numeričkim oznakama stavaka na koje se optužnica poziva.

10. Stoga je trebalo, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, pobijanu presudu ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu, na ponovno suđenje i odluku.

11. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će imati u vidu ovo drugostupanjsko rješenje te će otkloniti nedostatke na koje je upozoren. Pažljivo će razmotriti jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje rasprave bez prisutnosti optuženika, iz članka 404. stavka 5. ZKP/08., kako u pogledu ocjene nužnosti optuženikova prisustvovanja raspravi, tako i imajući u vidu da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi optuženik bio ispitan pred raspravnim sudom niti da bi se očitovao o optužbi pred raspravnim sudom. Obnoviti će izvedene dokaze, koje će kritički analizirati i svestrano ocijeniti, kako pojedinačno tako i u njihovom međusobnom odnosu. U kontekstu svih provedenih dokaza, pravilno će utvrditi sve odlučne činjenice koje su značajne za utvrđenje svih bitnih, kako objektivnih tako i subjektivnih, obilježja kaznenog djela. Zatim će prvostupanjski sud, na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijeniti odgovarajuće odredbe materijalnog prava te će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, koju treba obrazložiti u skladu s odredbom iz članka 459. ZKP/08.

12. S obzirom na izloženo, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.

Velika Gorica, 6. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Paljevec