REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-689/2018-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice i zz tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 06. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, OIB: 52634238587, zastupanoj po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici AZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 942,17 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 942,17 EUR 16. travnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici ukupan iznos od 2.238,06 EUR na ime troškova ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, a koja se zakonska zatezna kamata obračunava po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 14. kolovoza 2018. godine tužiteljica navodi da je zaposlenica tuženika, djelatnica Područnog carinskog ureda Split na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od 04.05.2013.godine do 05.04.2018.godine tužiteljica prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivala prekovremeni rad koji da joj nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebala raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati koliko je trebala raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na drugi način. Tužiteljica ističe da je u navedenim oblicima rada tužiteljica radila tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim danima u Republici Hrvatskoj koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužiteljicu određeno da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje, tužiteljica ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Naposljetku tužiteljica ističe da postoji prekovremeni rad kojeg je tužiteljica ostvarivao na drukčiji način jer da je ostvarivala sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Tužiteljica ujedno ističe da je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( a u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da je tužiteljica ostvarivala prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da joj nije plaćen pošto da su joj tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen.

2. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 20.12.2024.godine (list 205 spisa) tako da ista potražuje ukupan iznos od 942,17 Eur-a bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama za razdoblje od 04. svibnja 2013..godine do 05.04.2018.godine.

3. Tužena u odgovoru na tužbu (list 11-13 spisa) navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu ističući da su navodi tužiteljce u cijelosti neosnovani jer da je tuženik postupao sukladno važećim pozitivnim propisima koji da reguliraju predmetnu materiju. Istaknuto je da iz očitovanja Ministarstva financija, Carinske uprave, Središnjeg ureda proizlazi da je iz dostavljenih izjava rukovoditelja službi razvidno da je između tužiteljice i tadašnjih nadređenih rukovoditelja u spornom razdoblju postignut dogovor prema kojem da je tužiteljica za sate u mjesecu kad je radila više od mjesečnog fonda radnih sati koristila u narednom mjesecu na način da je radila manje od mjesečnog fonda radnih sati odnosno kompenzirala sate od prethodnog mjeseca. U tom smislu je istaknuto da tužiteljici ne pripada naknada na ime ostvarenog prekovremenog rada kroz utuženo razdoblje.

4. Prvenstveno je potrebno istaći da među strankama nije sporno da je tužiteljica predala zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu dana 04.05.2018.godine (list 6-7 spisa) sa zahtjevom da joj se isplati neplaćeni prekovremeni rad za razdoblje od 04.5.2013. do podnošenja tog zahtjeva u paušalnom iznosu od 50.000,00 Kuna bruto, a kojem zahtjevu tužena nije udovoljila što je razvidno iz očitovanja ODO-a Split na tužiteljev zahtjev za mirno rješenje spora od 03.07.2018.godine (list 5 spisa) a nakon čega je protekom roka iz članka 186 a ZPP-a u zakonskom roku tužiteljica podnijela tužbu u predmetnom pravnoj stvari.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom očitovanja ODO-a Split na zahtjev tužiteljice za mirno rješenje spora (list 5 spisa);zahtjeva za mirno rješenje spora (list 6-7 spisa); evidencija o korištenju radnog vremena i obračunskih listića plaće tužiteljice (list 14-135 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Zlatka Cvitanović (list 171-182 spisa).

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

7. Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za utuženi period je na podjednak način propisano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka 44. stavka 6. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12) rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena), posljepodnevnom (II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana. Prema članku 44. stavku 7. istog KU-a rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22 do 6 sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44. stavka 9. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prema odredbi članka 44.stavka 10. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Temeljem članka 44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe članka 44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Temeljem odredbe članka 44.stavka 13. istog KU-a prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Podjednako je propisano i u odredbama članka 38.stavka 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).

8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Zlatka Cvitanović (list 172-181 spisa) proizlazi da je vještak utvrdio da je tužiteljici rad za cijelo utuženo razdoblje razdoblje od svibnja 2013.godine do ožujka 2018.godine bio organiziran kao rad u turnusu i kao rad organiziran na drugi način pa je vještak u skladu s time vršio obračun prekovremenih sati u vještvu. Vještak u tom smislu navodi da se rad u turnusima odvija u ciklusima 12-24 12-48, a što da podrazumijeva kontinuirani ciklus od 12 sati rada, 24 sata slobodno te 12 sati rada i 48 sati slobodno, te da se takav način rada u evidencijskim listama vodio naizmjenično kao trodnevni rad prema dnevnom rasporedu sati 12-4-8 (bez obzira na dan u tjednu) sa jednim slobodnim danom između tih ciklusa rada. Navodi se u vještvu da je vještak obračun prekovremenih sati kod rada u turnusu radio sukladno odredbi članka 38.stavka 10. KU- a prema kojoj odredbi se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Vještak navodi da je u pojedinim mjesecima promatranog razdoblja ciklus rada u turnusu prekidan ili da je tuženik kratio radno vrijeme više od 2 radna dana u mjesecu, a što da da sukladno važećem KU znači da se više ne radi u turnusu već da se rad obavlja na drugačiji način. U tom smislu vještak ističe da je takvih slučajeva bilo u 20 mjeseci, a što da je prikazano u Tablici 2 vještva, te da je vještak obračun prekovremenih sati radio sukladno tumačenju KU da se prekovremenim radom smatra svaki rad duži od 40 sati tjedno. Vještak ujedno navodi da je utvrdio da tužiteljica u promatranom razdoblju niti jednom nije koristila slobodne dane, te da je u tom smislu primjedba tuženika iz odgovora na tužbu od 19.03.2020.godine da je u spornom razdoblju postignut dogovor po kojem je tužiteljica za one sate u mjesecu kada je radila više od MFRS u narednom mjesecu radila manje od MFRS i time kompenzirala sate od prethodnog mjeseca za predmetno vještvo irelevantna jer da u sudskom spisu ne postoje rješenja o korištenju slobodnih dana, te da korištenje slobodnih dana nije vidljivo ni iz raspoložive radne dokumentacije. Vještak je izradio obračun plaće u utuženom razdoblju i to prikazao u Tablici br. 1 vještva, obračun neplaćenih prekovremenih sati i iznosa razlike plaće i to prikazao u Tablici br. 2 vještva, te je dao i pregled obavljanja rada na drugačiji način i to prikazao u Tablici br. 3 vještva. Zaključno iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je vještak uvidom u evidencije o korištenju radnog vremena i isplatne liste utvrdio da je u utuženom razdoblju od svibnja 2013.godine do ožujka 2018.godine tužiteljici rad bio organiziran kao rad u turnusu i rad organiziran na drugi način. Vještak je naveo da je u onom razdoblju u kojem je tužiteljici rad bio organiziran u turnusu vještak obračun prekovremenih sati radio sukladno odredbi članka 38.st. 10. KU-a na način da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od turnusa i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a u onom razdoblju u kojem je tužitelju rad bio organiziran na drugačiji način vještak je obračun prekovremenih sati radio sukladno tumačenju KU-a da se prekovremenim radom smatra svaki rad duži od 40 sati tjedno. Vještak navodi da je vodio računa o tome da li su tužiteljici prekovremeni sati isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad ili joj ti sati nisu uopće obračunati ni isplaćeni, a što da onda uvjetuje različitu metodu obračuna prekovremenih sati (uvećanjem za samo 50% ili uvećanjem za 150%). Također iz nalaza i mišljenja vještaka Cvitanović proizlazi da je vještak u Tablici 3 dao obračun neplaćenih prekovremenih sati i razliku plaće za utuženo razdoblje od svibnja 2013 do ožujka 2018 ističući da tužiteljica nije koristila slobodne dane (stupac 11), da je zbog promjene načina rada ( s rada u turnusu na rad organiziran na drugačiji način) tužiteljica imala ukupno 224 prekovremena sata (stupac 12), da tužiteljici 125 sati treba uvećati u punom iznosu za 150% (stupac 13) jer da ti sati tužiteljici nisu obračunati ni isplaćeni, da tužiteljici 294 sata treba uvećati samo za 50% (stupac 14) jer da su ti sati tužiteljici isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad, da ukupan iznos neplaćenih prekovremenih sati iznosi 13.116,69 kn (stupac 17), da plaćeni dodaci za rad u turnusu (5%) u onim mjesecima u kojima rad nije bio organiziran u turnusu već na drugačiji način iznose ukupno 6.017,88 (stupac 18). U navedenom smislu vještak navodi da iznos neplaćenih prekovremenih sati (nakon korekcija za isplaćene dodatke za rad u turnusu) pojedinačno mjesečno prikazan je u stupcu 19, Tablice br. 3 odnosno sve ukupno 942,17 Eur-a/7.098,81 kn, a koji iznos da pripada tužitelja po ovom osnovu.

9. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Cvitanović kao vjerodostojan i logičan budući je navedeni nalaz i mišljenje zasnovan na relevantnoj dokumentaciji u predmetnom spisu i to evidencijama o korištenju radnog vremena i isplatnim listama, a stranke nisu imale primjedbe na navedeni nalaz i mišljenje. Nalazom i mišljenjem vještaka Zlatka Cvitanović je iz predmetne relevantne dokumentacije je u potpunosti razvidna činjenica u ovom postupku da je rad tužiteljice u utuženom razdoblju od svibnja 2013. godine do svibnja 2018. godine bio organiziran na dva načina i to kao rad u turnusu i rad na drugi način te je vještak u skladu s takvim radom tužiteljice izvršio obračun prekovremenih sati za razdoblje kad je tužiteljica radila u turnusu tako da je primijenio relevantnu odredbu članka 38. stavka 10 KU-a za državne službenike i namještenike, prema kojoj se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a za razdoblje kad je tužiteljici bio rad organiziran na drugačiji način vještak je primijenio tumačenje KU-a da se prekovremenim radom smatra svaki rad duži od 40 sati tjedno te je na osnovu ovakvog načina obračuna utvrdio da tužiteljici za predmetnom utuženo razdoblje nije isplaćeno po osnovi prekovremenog rada sveukupno 942,17 Eur-a/7.098,81 kn. Također iz nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović pored toga što proizlazi da je tužiteljica radila u turnusima i na drugačiji način u utuženom razdoblju proizlazi i da ista u utuženom razdoblju nije koristila slobodne dane budući spisu ne prileže rješenja o korištenju slobodnih dana, a zbog čega je neosnovan navod tuženika iz odgovora na tužbu da kad je u mjesecu tužiteljica radila više od mjesečnog fonda radnih sati, da je u narednom mjesecu radila manje od mjesečnog fonda radnih sati pa da bi time kompenzirala sate od prethodnog mjeseca budući ista nije koristila slobodne dane.

10. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja odredba odgovora onome što je propisano odredbi članka 38.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je propisano da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža.

11. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada za 50%.

12. Temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a, a koja odgovara onome što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

13. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka Zlatka Cvitanović u skladu sa čl. 38.stavkom 10 KU-a vezano za rad u turnusu, a prema kojoj odredbi se smatra da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te sukladno tumačenju KU-a za državne službenike i namještenike, a za razdoblje u kojem je radila na drugačiji način, a prema kojem tumačenju se prekovremenim radom smatra svaki rad duži od 40 sati tjedno, te je u navedenom smislu potraživanje tužiteljice u iznosu od 942,17 Eur-a/7.098,81 kn s osnova neplaćenog prekovremenog rada prihvaćen u cijelosti kao osnovan te je odlučeno kao u točki I/ izreke ove presude.

14. Tužiteljici je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl. 29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa iz navedenog nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović. Navedene zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) usvojen je zahtjev tužitelja za isplatu zakonskih zateznih kamata izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

15. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, u cijelosti je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučeno kao u točki I/ izreke ove presude.

16. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom postupku istu pripadaju cjelokupni parnični troškovi koje joj je tužena dužna naknaditi sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 75 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 25.10.2023.godine u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8 točka 3. OT-a); trošak sastava podneska od 05.03.2024.godine u iznosu od 75 bodova (Tbr. 8 točka 3. OT-a); trošak sastava podneska od 19.12.2024.godine u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8 točka 3 OT-a); trošak sastava podneska od 23.12.2024.godine u iznosu od 75 bodova; trošak zastupanja na ročištu od 08.12.2021.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 23.10.2023.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 14.02.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 03.06.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 19.03.2025.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 37,5 bodova, a što ukupno iznosi 762,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 1.525,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 381,25 Eur-a ukupno iznosi 1.906,25 Eur-a, te što uz trošak financijskog vještačenja u iznosu od 331,81 Eur-a ukupno iznosi 2.238,06 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 06. svibnja 2025.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

- tužiteljici - po punomoćniku

- tuženiku - po ODO-Split