REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI
PREKRŠAJNI ODJEL
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe: „CROATIA AIRLINES, HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA“ d.d., zbog prekršaja iz čl.46.st.1. Zakona o nadzoru državne granice (NN br. 83/13, 27/16, 114/22, 151/22), pokrenutim optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, broj: KLASA: 211-07/24-5/18599 URBROJ: 511-19-48-24-1, od 27.06.2024.g., nakon provedene glavne javne rasprave održane kod ovog Suda dana 06.05.2025.g., u nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, a bez nazočnosti predstavnika okrivljene pravne osobe, kada je i objavljena presuda, temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
p r e s u d i o j e
Okrivljena pravna osoba „CROATIA AIRLINES, HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA“ d.d., sa sjedištem u [adresa], MB: 080037012 OIB: 24640993045, prekršajno osuđivana,
k r i v a j e
što 11. srpnja 2024. u 01:40 sati, u mjestu Velika Gorica, Zračna luka Franjo Tuđman, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb (zračni) odnosno Postaji aerodromske policije nije dostavila potpune i točne podatke o putnicima (API lista) - broj i vrsta putne isprave, državljanstvo, ime i prezime, datum rođenja, oznaku leta, vrijeme polaska i dolaska, ukupan broj putnika i prvo mjesto ukrcaja, za let OU-3203, koji je navedenog dana iz Monastira (Tunis) sletio u Zračnu luku "Franjo Tuđman" u 01,40 sati,
čime je počinila prekršajno djelo iz čl.24.st.1. Zakona o nadzoru državne granice, kažnjivo po čl.46.st.1.t.2. istog Zakona,
pa joj se temeljem navedenog propisa
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.910,00 (dvije tisuće devetsto deset) EURA.
Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona upozorava se okrivljena pravna osoba da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.
Temeljem čl.139.st.3. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba dužna je platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 (sto) EURA, u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom izvršenja.
Obrazloženje
I/
1.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, kao ovlašteni tužitelj, podnio je ovom Sudu dana 24.07.2024.g., pod navedenim brojem, optužni prijedlog protiv imenovane pravne osobe, zbog počinjenja prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
2.
U pisanoj obrani okrivljene pravne osobe navedeno je, između ostalog i u bitnom, kako iz obavijesti MUP-a od 15.07.2024.g. proizlazi da se okrivljenika tereti da tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb nije dostavio potpune i točne podatke o putnicima (API lista) za let OU 3203 od dana 1 1.07.2024. na relaciji Monastir-Zagreb. Okrivljenik, međutim, obavještava Naslov da su izvršene provjere za slanje predmetne API liste te je utvrđeno kako slijedi. Prije svega, okrivljenik ističe kako je na dostavljenoj obavijesti MUP-a naveden pogrešan datum leta. Naime, predmetni let bio je 10.07.2024. prema UTC (eng. Coordinated Universal Time) vremenu, a ne 11.07.2024. kako je navedeno. Dodatno, okrivljenik smatra potrebnim istaknuti kako mu je, gore navedena obavijest MUP-a dostavljena tek 15.07.2024. godine, dakle 5 dana po obavljenom letu. Budući da sukladno relevantnom Zakonu o nadzoru državne granice, prijevoznik, ovdje okrivljenik, iste podatke mora brisati u skladu s odredbama navedenog Zakona, isti ima ograničen doseg uvida o predmetnom pitanju. Nadalje, iz korespondencije sa handling agentom, tj. društvom koje u ime i za račun prijevoznika obavlja usluge snabdijevanja zrakoplova, vidljivo je da su od samog početka operacija (letova) sa predmetne stanice (tzv. stanica MIR) odrađene sve pripreme za slanje API liste prema Republici Hrvatskoj. No, na predmetnom letu uočen je predmet tehničke prirode jer su liste slane, ali ih granična policija iz nekog razloga nije zaprimala. Utvrđeno je da je problem nastao u korištenju dvoslovnih i troslovnih kodova za kompaniju, iako prema propisanom standardu to ne bi smjelo stvarati poteškoće u slanju i zaprimanju predmetnih poruka. Nakon što je gore opisani problem utvrđen, API liste su dostavljene ručno imajući u vidu okrivljenikovu zakonsku obvezu kao prijevoznika da istu dostavi i kako bi se spriječilo kršenje iste. Dodatno, potrebno je napomenuti da handling agent na predmetnoj stanici nije bio u mogućnosti testirati slanje API lista prije samog početka operacija na istoj, budući da se ne radi o redovitim operacijama, nego o charter letovima. Podredno, budući da okrivljenik zbog proteka vremena nije u mogućnosti dostaviti cjelovite podatke te da mu je samim time ograničena mogućnost iznošenja cjelovite i kvalitetne obrane to okrivljenik ističe da sud isto mora uzeti u obzir ukoliko nade da postoje okolnosti koje bi opravdavale izricanje kazne okrivljeniku. Slijedom svega navedenog, okrivljenik predlaže da Naslov okrivljenika oslobodi od optužbe budući da prekršaj nije počinjen, odnosno podredno oslobodi od plaćanja novčane kazne okrivljenika sukladno Prekršajnom zakonu.
3.
Nakon čitanja pisane obrane predstavnica ovlaštenog tužitelja istaknula je kako u cijelosti ostaje kod prijavljenog prekršaj koji se stavlja na teret okrivljenoj pravnoj osobi te predlaže Sudu da donese odluku sukladno Zakonu. Posebno ističe da je svakako počinjen prekršaj budući je iz e-mail korespondencije tužitelja sa tvrtkom API utvrđeno da je lista za let OU3203 na dan 11 . srpnja 2024. dostavljena u 00,05 sati ali u neispravnom formatu i stoga ju nije bilo moguće učitati u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom. Iz prepiske priložene u dokazima pisane obrane okrivljenika proizlazi da i sami priznaju grešku, što je vidljivo iz komunikacije TR i tvrtke API te ČR i API odnosno ŽR. Smatramo da je prekršaj opisan optužnim prijedlogom počinjen od strane okrivljenika te predlažem da sud donese osuđujuću presudu jer je nedvojbeno utvrđeno da API lista nije dostavljena niti učitana u Nacionalni informacijski sustav za upravljanja državnom granicom zbog neispravnog formata u kojem je dostavljena.
4.
U naknadno dostavljenoj pisanoj obrani okrivljene pravne osobe navedeno je, između ostalog i u bitnom, kako se ističe da nije točno da je priznao počinjenje prekršaja kako to navodi predstavnica podnositelja optužnog prijedloga na ročištu održanom 28. listopada 2024. već je očito da je do problema došlo radi korištenja dvoslovnih i troslovnih kodova za kompaniju, iako prema propisanom standardu to ne bi smjelo stvarati poteškoće u slanju i zaprimanju predmetnih poruka te da su API liste dostavljene ručno. Slijedom navedenog, okrivljenik predlaže da naslov okrivljenika o slobodi od optužbe budući da prekršaj nije počinjen, odnosno podredno oslobodi od plaćanja novčane kazne okrivljenika sukladno Prekršajnom zakonu.
5.
Povodom zakazanog idućeg ročišta okrivljena pravna osoba dostavila je pisanu obranu u kojoj je navedeno, između ostalog i u bitnom, kako okrivljenik dostavlja str. 82. Priručnika, (Frequently asked questions za prijevoznike) Frontex-a (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu) gdje se postavlja pitanje vezano za odgovornost prijevoznika u slučaju ne provođenja verifikacije radi tehničkih prepreka, a vezano za provedbu EES/ETIAS (sustav registriranja putnika za ulazak u Schengenski sustav). Odgovor je sljedeći: Kada prijevoznik radi tehničkih mogućnosti ne izvrši verifikaciju tada se isti oslobađa kazne propisane u čl.45 (5) Uredbe EU 2018/1240. Analogno navedenom, okrivljenik predlaže da Naslov okrivljenika oslobodi od optužbe budući da okrivljenik ne može biti kriv i stavljen u poziciju prekršajno odgovornog ako je on ili treća osoba koja u njegovo ime obavlja unos putnika u API listu, radi tehničkih smetnji ili poteškoća, bio spriječen učiniti isto. Tim više što se API lista dostavlja odmah pa za slučaj da se tehnički nedostaci otklone u roku od nekoliko minuta i dalje ga podnositelj optužnog prijedloga tereti za nedostavljanje, što je nerazumno, a suprotno je i politici Frontexa, što se dokazuje izvatkom iz gornjeg Priručnika.
6.
Predstavnica ovlaštenog tužitelja na navode iz pisane obrane zaprimljene 03.12.2024.g. i 06.03.2025.g. očitovala se izjavom da se iz korespondencije predstavnika Croatia Airlinesa i djelatnika INSIG2 vidljivo da je okrivljenik prilikom slanja API liste koristio troslovnu oznaku (CTM), a ne dvoslovnu IATA, kao što je trebao te iz navedenog razloga API lista nije zaprimljena. Znači, radilo se o neispravnom formatu u kojem je API lista dostavljena te se zbog toga nije mogla upisati na NISUDG.
U odnosu na pisanu obranu okrivljenika od 06.03.2025. za istaknuti je da ENTRY/EXIT sustav i ETIAS sustav još kao takvi nisu zaživjeli u niti jednoj od država članica koji primjenjuju šengensku pravnu stečevinu stoga se niti pisana obrana okrivljenika u odnosu na navedeno ne može uzeti u obzir. Ističe kako je navedeni sustav trebao zaživjeti u studenom 2024., dakle nakon počinjenja prekršaja od strane okrivljenika ali zbog izuzetno zahtjevne tehničke pripreme svih država članica koje primjenjuju šengensku pravnu stečevinu, isto je odgođeno do daljnjega. Ističem kako u slučaju kada će se navedeni sustavi primjenjivati ne bi se mogle automatski primijeniti odredbe o oslobađanju od propisanih kazni na prijevoznika jer bi se u svakom pojedinom slučaju moralo utvrditi da su zaista postojale tehničke nemogućnosti koje su prijevoznika onemogućile u dostavi cjelovite i točne API liste. Napominje kako je bilo više slučajeva kada se zbog tehničkih nemogućnosti API lista nije mogla učitati u Nacionalni inf. sustav za upravljanje državnog granicom ali se u tim slučajevima protiv zrakoplovnih prijevoznika nije podnosio optužni prijedlog.
7.
U dokaznom postupku sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavijest počinitelju prekršaja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso serijski broj [serijski broj] od 15. srpnja 2024., e-mail prepiska između Postaje aerodromske policije Pleso i ovlaštene osobe za unos API lista od 11. srpnja 2024., izvješće Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso sastavljeno 11. srpnja 2024. i potvrda Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije za Croatia Airlines od 16. listopada 2024.
8.
U završnom govoru predstavnica ovlaštenog tužitelja je iskazala kako predlaže da Sud donese odluku sukladno Zakonu.
II/
1.
Nakon provedene glavne rasprave, povodom ukupne pisane obrane okrivljene pravne osobe, a temeljem izvedenih materijalnih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljena pravna osoba predmetne zgode djelovala suprotno odredbi iz čl.24.st.1. Zakona o nadzoru državne granice, postupajući na način opisan u izreci presude, pa da je tako okrivljena zrakoplovna kompanija počinila prekršaj kažnjiv po čl.46.st.1.t.2. istog Zakona.
2.
Sudac je cijenio ukupnu pisanu obranu okrivljene pravne osobe kojom poriče počinjenje prekršaja koji joj je stavljen na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali njezinu obranu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane razložni i životni, pa i uvjerljivi, ali da je okrivljena pravna osoba svojom obranom svrsishodno i tendenciozno nastojala uvjeriti Sud kako nije počinila prekršaj za koji se tereti.
Sudac smatra da je okrivljena pravna osoba o činjeničnom opisu radnje prekršaja iz Optužnog prijedloga, svoju obranu oblikovala jasno i razumljivo, ali zapravo pretenciozno, s ciljem kako bi stvorila dojam da svojim ponašanjem, odnosno propustom nije postupila suprotno Zakonskoj odredbi, dok je sudac temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću utvrdio da je okrivljena pravna osoba počinila terećeni prekršaj.
Sudac je zaključio da je okrivljena pravna osoba svoju pisanu obranu u odnosu na terećeni prekršaj, a kojeg ona ne priznaje, oblikovala u namjeri kako bi otklonila odgovornost za vlastiti propust, te da je pritom negirala, prikrivala i/li opravdavala svoje protupravno postupanje i umanjivala značaj svog doprinosa nedostavljanju potpunih i točnih podataka o putnicima na propisani način, a sve to u cilju vlastite koristi i s namjerom kako bi se zaštitila od prekršajne odgovornosti, oslobodila od krivnje i izbjegla kažnjavanje za počinjeni prekršaj.
3.
Sudac je uvidom u Izvješće sastavljeno od strane policijskih službenika ovlaštenog tužitelja, kao i u e-mail prepisku između policijskih službenika PAP Pleso i osobe ovlaštene za unos API lista na adresi , potvrdio činjenice i okolnosti navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja u Optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja, a utvrđene i drugim provedenim materijalnim dokazima.
4.
Sudac je uvidom u Potvrdu od 16.10.2024.g. za Croatia Airlines, hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., izdanu od Ministarstva pravosuđa, Uprava za kazneno pravo, Odjel za prekršajne evidencije, utvrdio da je okrivljena pravna osoba do tada bila više puta pravomoćno prekršajno osuđivana za počinjene prekršaje po Zakonu o strancima i Zakonu o nadzoru državne granice.
5.
Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.
6.
Sudac nije izvodio dokaz ispitivanjem svjedokinje ČR predložen od okrivljenog prijevoznika, niti je izvodio druge eventualno postojeće i moguće dokaze, iz razloga sprječavanja odugovlačenja prekršajnog postupka i izbjegavanja nepotrebnih radnji i troškova, a vodeći se načelom ekonomičnosti postupka i svrhovitosti.
Osim toga, sudac je zaključio kako je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja dokaza.
Sudac ima čvrsti stav i uvjerenje da se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi i ne bi doprinijelo boljem pojašnjenju već utvrđenih činjenica odlučnih za prijavljeni počinjeni prekršaj, te smatra da to ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na okrivljenu pravnu osobu, osim o njezinoj krivnji i kažnjavanju.
7.
Nakon provedene glavne rasprave, cijeneći sve izvedene dokaze i povezujući iste sa ukupnom pisanom obranom okrivljene pravne osobe, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljena pravna osoba predmetne zgode ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja koji joj je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.
8.
Zakon o nadzoru državne granice u čl.24. propisuje, uz ostalo, da je prijevoznik u zračnom prometu s trećim zemljama dužan, odmah po završetku prijave putnika za let, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku dostaviti potpune i točne podatke o putnicima, a to su: broj i vrsta putne isprave, državljanstvo, ime i prezime, datum rođenja, naziv graničnog prijelaza na kojem će ući u Republiku Hrvatsku, oznaku leta, vrijeme polaska i dolaska, ukupan broj putnika, prvo mjesto ukrcaja.
Isti Zakon u čl.46. propisuje, uz ostalo, da će se novčanom kaznom u iznosu od 2910,00 do 5300,00 eura, kaznit za prekršaj pravna osoba koja u svojstvu zračnog prijevoznika dostavi netočne ili nepotpune podatke ili ne dostavi podatke o putnicima.
9.
Zakon o nadzoru državne granice propisuje objektivnu odgovornost i kažnjavanje zračnog prijevoznika, ako postupi suprotno zakonskim odredbama, a budući je sudac nesporno utvrdio da je predmetne zgode za označeni let okrivljena pravna osoba kao prijevoznik, nije dostavila točnu i potpunu API listu s podacima o putnicima na istom letu, odnosno zbog njezinog neispravnog formata lista nije mogla biti upisana u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom, zaključio je da je okrivljena pravna osoba ispunila biće prekršajnog djela koje joj je stavljeno na teret.
Sudac smatra da se okrivljena pravna osoba ne može osloboditi odgovornosti razumnim i svrsishodnim, ali neosnovanim isticanjem, kako okrivljeni prijevoznik ima ograničen doseg uvida o predmetnom pitanju, posebno imajući u vidu da je okrivljenoj pravnoj osobi dostavljen kompletan dokazni materijal priložen od strane ovlaštenog tužitelja uz podneseni optužni prijedlog, pa tako i e-mail prepiska između policijskih službenika PAP Pleso i osobe ovlaštene za unos API lista na adresi , zatim kako su odrađene sve pripreme za slanje API liste prema Republici Hrvatskoj, a da je problem nastao u korištenju dvoslovnih i troslovnih kodova za kompaniju iako prema propisanom standardu to ne bi smjelo stvarati poteškoće u slanju i zaprimanju predmetnih poruka, te konačno kako okrivljenik zbog proteka vremena nije u mogućnosti dostaviti cjelovite podatke, pa da mu je samim time ograničena mogućnost iznošenja cjelovite i kvalitetne obrane.
10.
Sudac je mišljenja da je okrivljena pravna osoba odgovorna za zakonito poslovanje i postupanje na propisani način u svim segmentima, pa je tako, između ostalog, dužna i nadzirati, kontrolirati i voditi računa da kao prijevoznik u zračnom prometu odmah po završetku prijave putnika za let, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku, dostaviti potpune i točne podatke o putnicima, sukladno zakonskim odredbama, a što je okrivljena pravna osoba predmetne zgode propustila učiniti.
Okrivljena pravna osoba je i u konkretnom slučaju bila dužna voditi računa da se prilikom dostave podataka o putnicima, poštuju svi pozitivni propisi, a eventualno postojanje određenih problema ili poteškoća oko provođenja i poštivanja tih propisa, te vršenja kontrole, po uvjerenju suca, niti na koji način ne dovodi do otklanjanja prekršajne odgovornosti okrivljene pravne osobe, niti je to moguće isticanjem eventualnih poteškoća i negativnih okolnosti, odnosno isticanjem da je do problema došlo radi korištenja dvoslovnih i troslovnih kodova za kompaniju, iako prema propisanom standardu to ne bi smjelo stvarati poteškoće u slanju i zaprimanju predmetnih poruka te da su API liste dostavljene ručno.
11.
Slijedom činjenica utvrđenih u dokaznom postupku evidentno proizlazi da je označenog dana API lista za konkretni let poslana pravovremeno, ali je bila u neispravnom formatu, pa ju nije bilo moguće upisati u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom, odnosno nepobitno je kako zbog neispravnog formata konkretna API lista zapravo uopće nije dostavljena tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb(zračni), to jest PAP Pleso.
Temeljem navedenog, nesporno je da predmetne zgode okrivljena pravna osoba kao prijevoznik u zračnom prometu, odmah po završetku prijave putnika na let u mjestu Monastira, Tunis, nije dostavila nadležnom tijelu API listu sa točnim i potpunim podacima o svim putnicima, kako je to propisano Zakonom.
12.
Sudac je zaključio kako je za nesporno utvrđenje počinjenja prekršaja za koji se okrivljena pravna osoba tereti, odlučna objektivna činjenica da predmetne zgode, kao prijevoznik u zračnom prometu, suprotno zakonski propisanoj dužnosti, nije na propisani način, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku, dostavila potpune i točne podatke o putnicima na letu.
Slijedom navedenog sudac je uvjerenja kako su okolnosti koje je okrivljena pravna osoba iznijela u svojoj pisanoj obrani, samo pokušaji da se pravna osoba zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne ili umanji kaznu za prekršaj koji joj se stavlja na teret, ali da te okolnosti nikako ne mogu dovesti do oslobađanja okrivljene pravne osobe od prekršajne odgovornosti i krivnje za počinjeni prekršaj.
13.
Stoga je sudac nakon provedene glavne rasprave, povodom ukupne pisane obrane okrivljene pravne osobe, a temeljem provedenog dokaznog postupka, donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenu pravnu osobu proglasio krivom, pa ju je kaznio novčanom kaznom, koju je izrekao u visini koja je Zakonom za počinjeni prekršaj propisana kao najmanja, a za koju sudac smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljene pravne osobe.
14.
Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.
Kao olakotne okolnosti sudac je našao okolnost da okrivljena pravna osoba kao počinitelj prekršaja nije prouzročila neposredne štetne posljedice koje bi trebalo otklanjati ili umanjivati, odnosno nije prouzročila štetu koju bi trebalo naknaditi, da je prekršaj počinjen iz nehaja kao blažeg stupnja krivnje, te da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti neznatan.
Kao otegotnu okolnost sudac je na strani okrivljene pravne osobe našao činjenicu da je već više puta pravomoćno kažnjavana zbog počinjenja prekršaja.
15.
Slijedom svega navedenog sudac je okrivljenoj pravnoj osobi za počinjeni prekršaj, izrekao novčanu kaznu u visini Zakonom propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i novčanom kaznom u najnižem propisanom iznosu.
16.
Vrednujući razmjere i objektivnu težinu počinjenog prekršajnog djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja, a uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, sudac nalazi da je u predmetnom slučaju izrečena kazna primjerena svim okolnostima počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljene pravne osobe, odnosno da nije niti preniska niti previsoka, već da je dostatna svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te smatra da će se upravo ovako izrečenom visinom novčane kazne ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.
17.
Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona upozorava se okrivljena pravna osoba da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
18.
Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude, odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.
Velika Gorica, 6. svibnja 2025.
Zapisničarka
Sudac
Ivana Hoti,v.r.
Damir Tepeš,v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].
