P-2037/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, u pravnoj stvari tužitelja GRADA ZAGREBA, OIB 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi brisanja upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti tuženika, s danom objave 6. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Ispravljaju se pogrešni upisi prava vlasništva u korist tuženika na nekretninama upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenima kao zk.č.br. 6095/325, oznake zemljišta [adresa], STAMBENA ZGRADA br. 7, površine 146 m2, zk.č.br. 6095/326, oznake zemljišta [adresa], STAMBENA ZGRADA br. 7, površine 168 m2, zk.č.br. 6095/327, oznake zemljišta [adresa], STAMBENA ZGRADA br. 7, površine 155 m2, zk.č.br. 6095/328, oznake zemljišta [adresa], STAMBENA ZGRADA br. 7, površine 149 m2, ukupne površine 618 m2 i to na 8. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-7) koji dio u naravi predstavlja stan u prizemlju, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 9. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8) koji dio u naravi predstavlja stan u prizemlju, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 24. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-23) koji dio u naravi predstavlja stan na I (prvom) katu, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 25. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-24) koji dio u naravi predstavlja stan na I (prvom) katu, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 37. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-36) koji dio u naravi predstavlja stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 38. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 37) koji dio u naravi predstavlja stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 39. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-38) koji dio u naravi predstavlja stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 40. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-39) koji dio u naravi predstavlja stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, 41. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-40) koji dio u naravi predstavlja stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, provedeni temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 14. lipnja 2021. godine, posl. broj Z-40881/2010 i rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 24. ožujka 2022. godine, posl. broj: Z-45823/2021 na način da se nalaže brisanje upisa prava vlasništva tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva na navedenim nekretninama u korist tužitelja.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 8.573,97 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 2. svibnja 2022. navodi da je tužitelj izvanknjižni vlasnik devet posebnih dijelova nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to: 8. suvlasnički dio, 9. suvlasnički dio, 24. suvlasnički dio, 25. suvlasnički dio, 37. suvlasnički dio, 38. suvlasnički dio, 39. suvlasnički dio, 40. suvlasnički dio i 41. suvlasnički dio. Navodi da su građevna dozvola i dozvola za upotrebu izdani pravnom predniku tužitelja Zavodu za izgradnju grada koji je bio investitor predmetnog objekta. Tužitelj po svojim prednicima od 1965. godine upravlja predmetnim posebnim dijelovima na načine da h je davao na korištenje i u najam fizičkim osobama. Navodi da je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo izdalo potvrde o amortizaciji za navedene posebne dijelove, iz kojih proizlazi kako predmetni posebni dijelovi nisu otkupljeni i vraćaju se tužitelju. U zemljišnoknjižnom predmetu Z-40881/10 sud je upisao pravo vlasništva za korist tuženika pogrešnom primjenom odredbe čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer je ta predmnjeva supsidijarne naravi, a tužitelj je sukladno čl. 17. st. 6. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige s knjigom položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine raspolagao ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da je tužiteljev prijedlog za upis prava vlasništva opravdan zbog čega je sud trebao odlučiti po pravilima o pojedinačnom ispravnom postupku.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije navodeći da ne postoji rješenje kojim je upućen na parnicu. Navodi da nije sporno kako je Općinski građanski sud u Zagrebu rješenjem Z-40881/10 od 14. lipnja 2021. proveo postupak povezivanja knjige položenih ugovora i zemljišne knjige i upisao pravo vlasništva na predmetnim posebnim dijelovima nekretnine. Navodi da tužitelj nije dokazao vlasništvo na predmetnim nekretninama te je sud na temelju pravilno utvrđenog činjeničnog stanja donio odluku o upisu prava vlasništva Republike Hrvatske i odbio prigovor Grada Zagreba. Navodi da činjenica upravljanja predmetnim stanovima, potvrda o amortizaciji, građevinska dozvola i dozvola za upotrebu nisu isprave koje bi predstavljale valjani pravni temelj za upis prava vlasništva tužitelja. Osporava da je tužitelj pravni sljednik poduzeća koje je gradilo stanove.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao dozvolu za upotrebu (list 7-8 spisa), potvrde Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva d.o.o. (list 10-18 spisa), građevnu dozvolu (list 19-24 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-45823/21 od 24. ožujka 2022. (list 77-79 spisa), dostavnicu (list 84-85 spisa), spis Državnog arhiva u Zagrebu br. 19281-IV i 04-4-6667/3-1958 od 29. svibnja 1958. (list 152-172 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z- 40881/10.

4. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 dalje: ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za ispravkom upisa prava vlasništva u korist tuženika na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. čbr. [katastarska čestica], oznake zemljišta [adresa], stambena zgrada broj 7, površine 146 m2, zk. čbr. [katastarska čestica] oznake zemljišta [adresa], površine 168 m2, zk. čbr. [katastarska čestica] oznaka zemljišta [adresa] površine 155 m2, zk. čbr. [katastarska čestica] oznake zemljišta [adresa], površine 149 m2, ukupne površine 618 m2, i to na 8. suvlasničkom dijelu (E-7), 9. suvlasničkom dijelu (E-8), 24. suvlasničkom dijelu (E-23), 25. suvlasničkom dijelu (E-24), 37. suvlasničkom dijelu (E-36), 38. suvlasničkom dijelu (E-37), 39. suvlasničkom dijelu (E-38), 40. suvlasničkom dijelu (E-39), 41. suvlasničkom dijelu (E-40).

6. Suprotno tuženikovim navodima, tužitelj se prije podnošenja tužbe u ovom predmetu nije bio dužan obratiti državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu odredbe čl. 186.a ZPP-a. Odredbom čl. 186.a st. 1. ZPP-a propisano je da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe.

7. U konkretnom slučaju posebnim propisima je propisan rok za podnošenje tužbe, i to odredbom čl. 205. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19 – dalje: ZZK) kojom je propisano da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

– osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja.

8. S obzirom na to da prema odredbi čl. 186.a st. 1. ZPP-a ne postoji obveza prethodnog obraćanja državnom odvjetništvu u situacijama kada je posebnim propisima propisan rok za podnošenje tužbe, a u ovoj situaciji je takav rok propisan, to obraćanje državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora prije podnošenja tužbe nije procesna pretpostavka dopustivosti tužbe.

9. Iz spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-40881/10 proizlazi da je Zagrebački holding d.o.o. 25. kolovoza 2010. podnio prijedlog za formiranjem čestica broj 6095/325, 6095/326, 6095/327 i 6095/358 za objekt [adresa], te za brisanjem poduložaka u kojima su upisani posebni dijelovi nekretnine uz istovremeni upis i uknjižbu u zemljišnu knjigu. Zagrebački holding d.o.o. je u prijedlogu između ostalog naveo kako prema njegovoj evidenciji Grad Zagreb je vlasnik ukupno 9 posebnih dijelova, a nije upisan kao vlasnik u knjigu položenih ugovora.

10. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-40881/10 od 14. lipnja 2021. odlučeno je da se u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dopušta upis kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] (točka I.1.a izreke).

11. Tim rješenjem pod točkom II. izreke odlučeno je da u novom zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretnini općenarodne imovine koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] na temelju Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine, upisuju se neupisani posebni dijelovi nekretnine iz knjige položenih ugovora, i to, između ostalog:

- 7. stan u prizemlju, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- 8. stan u prizemlju, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- 23. stan na I (prvom) katu, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- 24. stan na I (prvom) katu, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- 36. stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- 37. stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- 38. stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- 39. stana na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- 40. stan na II (drugom) katu, desno, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, površine 24,19 m2, [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se uknjižuje kao vlasništvo Republike Hrvatske.

12. Nije sporno da je tužitelj podnio prigovor protiv ovog rješenja u dijelu u kojim je upisano pravo vlasništva Republike Hrvatske navodeći da je tužitelj vlasnik predmetnih 9 posebnih dijelova nekretnine.

13. Iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-45823/21 od 24. ožujka 2022. proizlazi da je tim rješenjem tužiteljev prigovor odbijen (točka I. izreke), te je tužitelj upućen da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak (točka III. izreke).

14. Iz dostavnice proizlazi da je tužitelj primio ovo rješenje 1. travnja 2022. Tužitelj je podnio tužbu u ovom parničnom predmetu 2. svibnja 2022. (ponedjeljak).

15. Prema odredbi čl. 203. st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama ZZK-a sud će uputiti osobe čije prijave ili prigovore nije usvojio u cijelosti ili djelomično, kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak.

16. Prema odredbi čl. 205. st. 1. ZZK-a zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

– osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja.

17. Sud je u zemljišnoknjižnom postupku u cijelosti odbio tužiteljev prigovor pa je tužitelj ovlašten sukladno odredbi čl. 203. st. 5. ZZK-a i čl. 205. st. 1. ZZK-a podnijeti tužbu za ispravak. Tužitelj je podnio tužbu u roku od 30 dana od zaprimanja rješenja jer je rješenje primio 1. travnja 2022. pa trideseti dan ističe 1. svibnja 2022. koji pada na nedjelju. Stoga, sukladno odredbi čl. 112. st. 3. ZPP-a rok istječe protekom prvog idućeg radnog dana, a to je ponedjeljak 2. svibnja 2022. Kako je tužitelj podnio tužbu 2. svibnja 2022., to je tužba podnesena u propisanom roku.

18. U postupku nije sporno da je pravo vlasništva Republike Hrvatske na predmetnoj nekretnini upisano sukladno odredbi čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 37/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZVDSP) kojom odredbom je propisano da se smatra kako su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

19. Tužitelj niti ne tvrdi da bi u zemljišnim knjigama bilo upisano pravo raspolaganja, korištenja ili upravljanja u korist njegovog pravnog prednika pa stoga u korist tužitelja ne djeluje predmnjeva iz čl. 362. st. 1. i 2. ZVDSP-a.

20. Tužitelj je dužan dokazati činjenice iz kojih proizlazi njegovo pravo vlasništva ne predmetnih 9 posebnih dijelova nekretnine sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a i čl. 362. st. 3. ZVDSP-a.

21. Iz potvrda koje je izdalo Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. proizlazi da je ono izdalo 9 potvrda 3. listopada 2014. u kojima su naveli kako za predmetnih 9 stanova u [adresa], amortizacija se vraća Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za imovinsko pravne poslove i imovinu grada. Međutim, ove potvrde nisu dokaz da je tužitelj vlasnik ovih posebnih dijelova nekretnine jer iz njih nije vidljiva nikakva osnova na temelju koje bi tužitelj stekao pravo vlasništva. Činjenica što je Gradsko stambeno poslovno gospodarstvo d.o.o. navelo kako se amortizacija za te stanove vraća Gradu Zagrebu, a niti činjenica što Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. u svojoj internoj evidenciji vodi Grad Zagreb kao vlasnika, ne znači da je tužitelj stvarno vlasnik nekretnine. Pravo vlasništva ne dokazuje se izjavom Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva d.o.o. da je tužitelj vlasnik nekretnine. Na taj način postiglo bi se da umjesto suda, činjenicu vlasništva zapravo utvrđuje Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o.

22. Tužitelj u ovom postupku tvrdi da njegovo pravo vlasništva proizlazi iz građevne dozvole od 4. prosinca 1957., dozvole za upotrebu od 29. svibnja 1958. te ugovora o korištenju stana i ugovora o najmu stana koje su on i njegov pravni prednik sklapali s korisnicima i najmoprimcima za predmetne stanove.

23. Iz dozvole za upotrebu broj 04-4-6667/3-58 proizlazi da ju je izdao Grad Zagreb, Narodni odbor Općine Trnje 29. svibnja 1958. Njome je određeno da se investitoru Zavodu za stambenu izgradnju Zagreb izdaje dozvola za upotrebu za stambenu 1-katnu zgradu tipa Jugomont s tri stubišta broj 33/1 na terenu Držićeva ulica – Autoput – jugoistok, izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeno je da je objekt izgrađen na temelju građevne dozvole od 4. prosinca 1957. koju je izdao Sekretarijat za građevinarstvo i urbanizam narodnog odbora Grada Zagreba.

24. Građevna dozvola koju je tužitelj dostavio u spis (list 19-24 spisa) nije čitka. Također, nije čitka niti građevna dozvola koja se nalazi u spisu Državnog arhiva u Zagrebu 19281-IV-1-57 (list 158-160 spisa). U njoj se gotovo niti jedna riječ ne može pročitati. Međutim, iz dozvole za upotrebu od 29. svibnja 1958. proizlazi kako je investitoru Zavodu za stambenu izgradnju Zagreb izdana građevna dozvola 4. prosinca 1957. za gradnju stambene 1-katne zgrade tipa Jugomont s tri stubišta broj 33/1 na terenu Držićeva ulica – Autoput – jugoistok, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U dozvoli za upotrebu je navedeno da je predmetna zgrada izgrađena na temelju te građevne dozvole.

25. Iz ovih isprava proizlazi da je Zavod za stambenu izgradnju Zagreb bio investitor izgradnje zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te mu je izdana građevna dozvola 4. prosinca 1957. i dozvola za upotrebu 29. svibnja 1958. Iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-40881/10 od 14. lipnja 2021. proizlazi da su kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] formirane iz ranije čestice broj 6095/12.

26. Tužitelj nije dostavio ugovore o korištenju stanova i ugovore o najmu na koje se poziva u spis, ali je predložio uvid u spis Z-40881/10 radi uvida u te isprave, a u kojem spisu se ti ugovori nalaze.

27. Iz ugovora proizlazi da je Stanoinvest sklopio ugovore o korištenju stana s fizičkim osobama, nosiocima stanarskog prava za stan u zgradi [adresa], II kat, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, hodnika i wc-a, ukupne površine 24 m2, i to ugovor od **.**.1966. s ZG, ugovor od **.**.1967. s ŠG. Samoupravna interesna zajednica stanovanja Općine Trnje je sklopila ugovor o korištenju tog stana s PG **.**.1981. Tužitelj je sklopio ugovor o najmu tog stana sa DG **.**.2008.,

28. Stanoinvest je sklopio ugovore o korištenju stana s fizičkim osobama, nosiocima stanarskog prava, za stan u zgradi [adresa], II. kat, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, hodnika i wc-a, površine 24 m2, i to ugovor s SG **.**.1966. i ugovor s IG **.**.1968. Samoupravna interesna zajednica stanovanja Općine trnje je sklopila ugovor o korištenju tog stana s ŽG **.**.1980.

29. Stanoinvest je sklopio ugovore o korištenju stana s fizičkim osobama, nosiocima stanarskog prava, za stan u zgradi [adresa], II. kat, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, hodnika i wc-a, površine 24 m2, i to ugovor s AG **.**.1966., ugovor s CG **.**.1967., ugovor s NG **.**.1971., ugovor s JG **.**.1973. Samoupravna interesna zajednica stanovanja [adresa] je sklopila ugovor o korištenju tog stana s ČG **.**.1977., ugovor o korištenju stana s BG **.**.1977. i ugovor o korištenju stana s ĐG **.**.1982. Tužitelj je sklopio ugovor o najmu tog stana s VG **.**.2014.

30. Stanoinvest je sklopio ugovor o korištenju stana s fizičkim osobama, nosiocima stanarskog prava, za stan u zgradi [adresa], II. kat, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zahoda i hodnika površine 24 m2, i to ugovor s UG **.**.1966. Tužitelj je sklopio ugovor o najmu tog stana s EG **.**.2014.

31. Stanoinvest je sklopio ugovore o korištenju stana s fizičkim osobama, nosiocima stanarskog prava, za stan u zgradi [adresa], prizemlje, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, wc-a i hodnika, površine 24 m2, i to ugovor s KG **.**.1966.

32. Stanoinvest je sklopio ugovore o korištenju stana s fizičkim osobama, nosiocima stanarskog prava, za stan u zgradi [adresa], prizemlje, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, hodnika i wc-a, površine 24 m2, i to ugovor s GG **.**.1966.

33. Stanoinvest je sklopio ugovore o korištenju stana s fizičkim osobama, nosiocima stanarskog prava, za stan u zgradi [adresa], I. kat, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zahoda i hodnika, površine 24 m2, i to ugovor s MG **.**.1996., ugovor s TG **.**.1969., ugovor s ĆG **.**.1969., ugovor sa FG **.**.1972. Tužitelj je sklopio ugovor o najmu tog stana s HG **.**.2015.

34. Tužitelj je sklopio ugovor o najmu stana s OG **.**.2011. za stan u u [adresa], I. kat, površine 24,19 m2, koji se sastoji od sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om i hodnika.

35. Tužitelj je sklopio ugovor o najmu stana s RG **.**.2006. za stan za stan u [adresa], površine 24,19 m2, koji se sastoji od sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om i hodnika.

36. Stambena poduzeća, pa tako i Stambeno poduzeće Stanoinvest, osnovana su Osnovnim zakonom o privrednom poslovanju (gospodarenju) stambenim zgradama u društvenom vlasništvu ("službeni list SFRJ" broj: 35/65). Ona su zamijenila ranije zavode za stambenu izgradnju pa je stambeno poduzeće Stanoinvest pravni sljednik Zavoda za stambenu izgradnju Zagreb. Prema čl. 17. tog Zakona stambeno poduzeće može osnovati društveno-politička zajednica, radna ili druga organizacija. Prema odredbi čl. 18. st. 1. tog zakona aktom o osnivanju stambenog poduzeća određuje se koje se stambene zgrade unose u fond stambenih zgrada. Stanoinvest je prestao postojati 31. prosinca 1975. stupanjem na snagu Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine" broj: 52/74). Tim zakonom osnovane su samoupravne interesne zajednice za područje općine sukladno čl. 15. tog Zakona. Tim propisom preneseno je pravo upravljanja fondom stambenih zgrada u društvenom vlasništvu na samoupravne interesne zajednice te su one pravni sljednici ranijih stambenih poduzeća. Prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 53/90) danom 1. siječnja 1991. godine samoupravne interesne zajednice nastavljaju s radom kao fondovi u stambenom i komunalnom gospodarstvu. Na temelju odredbe čl. 16. st. 2. Odluke o osnivanju i organiziranju Fonda grada Zagreba za vodoprivredu, promet, stambeno i komunalno gospodarstvo ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj: 40/90) Samoupravne interesne zajednice prestale su s radom 31. prosinca 1990. i sva prava i obveze prenesene su na Fond grada Zagreba za vodoprivredu, promet, stambeno i komunalno gospodarstvo. Navedeni Fond grada Zagreba prestao je postojati na temelju odredbe čl. 31. Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj: 6/97), a pravni slijednik je na temelju odredbe čl. 32. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 36/95) i odredbe čl. 32. navedene odluke Grad Zagreb.

37. Tužitelj je sukladno ovim propisima pravni sljednik Stambenog poduzeća Stanoinvest, Samouprave interesne zajednice stanovanja Trnje i Zavoda za stambenu izgradnju Zagreb.

38. Pravnom predniku tužitelja, Zavodu za stambenu izgradnju Zagreb je izdana građevinska dozvola od 4. prosinca 1957. za izgradnju stambene 1-katne zgrade tipa Jugomont s tri stubišta broj 33/1 na terenu Držićeva ulica – Autoput – jugoistok, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pravni prednik tužitelja je na temelju te građevinske dozvole izgradio predmetnu zgradu te mu je izdana i dozvola za upotrebu te zgrade. Nakon izgradnje zgrade pravni prednik tužitelja, a potom i sam tužitelj su raspolagali stanovima na način da su kao najmodavci sklapali ugovore o korištenju i ugovore o najmu stanova, počevši od 14. studenog 1996.

39. Nesporno je da je predmetna nekretnina bila u društvenom vlasništvu. Međutim, pogrešno tuženik smatra da se na nekretninama u društvenom vlasništvu nije moglo steći pravo vlasništva građenjem u smislu pravnog pravila iz paragrafa 418. Općeg građanskog zakonika. Kako je zgrada izgrađena 1958. godine, dakle, prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj: 6/80), to se na pravni odnos stjecanja prava vlasništva građenjem primjenjuje pravno pravilo iz paragrafa 418. Općeg građanskog zakonika na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91).

40. Pravnim pravilom iz paragrafa 418. Općeg građanskog zakonika određeno je da ako je tko gradio od svoje građe na tuđem zemljištu, bez znanja i protiv volje vlasnika, zgrada pripada vlasniku zemljišta. Pošteni gradilac može iskati naknadu troškova potrebnih i korisnih; a s gradiocem nepoštenim postupa se kao s onim koji bez naloga obavlja tuđe poslove. Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, pa ga nije odmah zabranio gradiocu poštenomu, ne može on iskati za zemljište nego općenu cijenu.

41. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III/3214/2005 od 19. ožujka 2008. zauzeo je pravno stajalište kako i kada je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva ima se primijeniti odredba iz paragrafa 418. OGZ-a koja je omogućavala stjecanje prava vlasništva građenjem, ukoliko je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak istome nije protivio.

42. Pogrešno tuženik smatra da je Vrhovni sud u odluci Rev-3146/16 od 3. rujna 2019. zauzeo pravno stajalište kako se na nekretnini u društvenom vlasništvu nije moglo steći pravo vlasništva građenjem za vrijeme primjene pravnih pravila iz Općeg građanskog zakonika. U predmetnoj odluci Vrhovni sud je jasno obrazložio kako se to stajalište odnosi samo na primjenu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, a ne i na primjenu pravnih pravila iz Općeg građanskog zakonika. U toj odluci Vrhovni sud je jasno naveo kako pravno stajalište koje zauzima u ničemu nije u suprotnosti sa shvaćanjem kojeg je Ustavni sud Republike Hrvatske izrazio u svojoj odluci broj U-III-3214/2005 od 19. ožujka 2008., a prema kojemu je „odredba iz paragrafa 418. OGZ-a omogućavala stjecanje prava vlasništva građenjem, ukoliko je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak istome nije protivio.“

43. U konkretnom slučaju pravnom predniku tužitelja izdan je akt kojim mu se dopušta građenje zgrade, i to građevinska dozvola od 4. prosinca 1957., a potom mu je izdana i uporabna dozvola 16. svibnja 1958., nakon što je zgrada izgrađena. Pravni prednik tužitelja u svakom slučaju je bio pošteni graditelj jer je zgradu izgradio na temelju akta nadležnog tijela (građevinske dozvole) kojim mu se odobrava građenje. Tuženik u tijeku postupka niti ne tvrdi u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP-a da bi se vlasnik zemljišta ili bilo tko drugi protivio gradnji zgrade pravnog prednika tužitelja.

44. Stoga, tužitelj je na temelju pravnog pravila iz paragrafa 418. Općeg građanskog zakonika, kao i odredbe čl. 370. ZVDSP-a stekao pravo vlasništva na predmetnim posebnim dijelovima nekretnine (E-7, E-8, E-23, E-24, E-36, E-37, E-38, E-39, E-40).

45. Prema tome, tužitelj je dokazao suprotno predmnjevi iz čl. 362. st. 3. ZVDSP-a pa tuženik nije postao vlasnik predmetnih posebnih dijelova nekretnine u smislu te odredbe. Zbog toga je pogrešan upis u zemljišnoj knjizi kojim je tuženik na temelju odredbe čl. 362. st. 3. ZVDSP-a upisan kao vlasnik pa je osnovan tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak tog upisa uz upis tužitelja kao vlasnika.

46. Dodatno, valja istaknuti da je po pravnom predniku tužitelja predmetna nekretnina privedena svrsi jer je na njoj uz akte nadležnih tijela (građevinska dozvola), legalno izgrađena zgrada koja je i predmet građevinske dozvole. Iz toga proizlazi zaključak da je pravni prednik tužitelja bio ovlaštenik prava upravljanja, korištenja i raspolaganja nekretninom u društvenom vlasništvu bez obzira na to što ono nije bilo upisano u zemljišnoj knjizi. (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev x 236/2014 od 17. prosinca 2019.). Stoga, u svakom slučaju tužitelj, a ne tuženik bi postao vlasnik predmetnih posebnih dijelova nekretnine i po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva, i to primjenom odredbe čl. 360. st. 1. ZVDSP-a.

47. Tužitelj je uspio u parnici pa mu je tuženik dužan nadoknaditi parnične troškove sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Prilikom odlučivanja koji troškovi će se nadoknaditi tužitelju uzeti su u obzir samo troškovi koji su bili potrebni radi vođenja parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23– dalje: Tarifa) sukladno odredbi čl. 155. i čl. 163. ZPP-a.

48. Sud je povodom prigovora tuženika utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 251.000,00 kn, što sada iznosi 33.313,42 eura sukladno odredbi čl. 40. st. 3. ZPP-a, a koju vrijednost je i tužitelj naveo u tužbi. Ne radi se o suviše visoko naznačenoj vrijednosti predmeta spora kako to smatra tuženik jer se predmet spora odnosi na ispravak upisa prava vlasništva na ukupno 9 stanova uz upis prava vlasništva tužitelja na tim nekretninama pa je vrijednost predmeta spora od 33.313,42 eura koju je tužitelj naznačio u tužbi primjerena.

49. Sud primjenjuje tarifu koja je na snazi u trenutku donošenja odluke sukladno Tbr. 52. st. 4. Tarife.

50. O tužiteljevim troškovima postupka odlučeno je u granicama zahtjeva konačno postavljenog u troškovniku predanog na ročištu od 15. travnja, kojim granicama je sud vezan sukladno odredbi čl. 2. ZPP-a.

51. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 eura prema Tbr. 7. t. 1. Tarife, sastava podnesaka od 19. prosinca 2023. i 5. veljače 2024. u iznosu od 50,00 eura za svaki podnesak prema Tbr. 8. t. 4. Tarife, za sastav žalbe protiv presude u zatraženom iznosu od 1.000,00 eura prema Tbr. 10. t. 1. Tarife, za zastupanje na ročištima od 20. rujna 2022., 18. rujna 2023. i 12. ožujka 2024. u iznosu od 1.000,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, za ročišta od 18. prosinca 2023. i 1. veljače 2024. u iznosu od 500,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9. t. 2. Tarife, što ukupno iznosi 6.100,00 eura. Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) prema Tbr. 46. Tarife u iznosu od 1.525,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 189,79 eura, sudske pristojbe za žalbu protiv presude u iznosu od 379,59 eura i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 379,59 eura pa ukupni priznati troškovi iznose 8.573,97 eura.

52. Tužitelju nisu priznati troškovi sudske pristojbe za prijedlog za povrat u prijašnje stanje i ročišta od 21. ožujka 2023. koje je održano povodom prijedloga za povrat u prijašnje stanje jer je tužitelj podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje, a sukladno odredbi čl. 122.a ZPP-a stranka koja je podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje nema pravo na naknadu onih troškova koji su izazvani propuštanjem i odlučivanjem o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje.

53. Tužitelju nije priznat trošak ročišta od 11. travnja 2024. na kojem je presuda objavljena jer na to ročište nije pristupio pa mu taj trošak nije nastao.

54. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 3. svibnja 2022. jer nije bio potreban za vođenje parnice budući da njime ispravlja tužbeni zahtjev, a tužitelj je mogao već u tužbi postaviti pravilan tužbeni zahtjev. Okolnost što je tužitelj učinio omaške u pisanju tužbenog zahtjeva u tužbi pa potom podneskom podnesenim jedan nakon podnošenja tužbe ispravlja tužbeni zahtjev ne može ići na trošak tuženika.

Zagreb, 6. svibnja 2025.

Sudac:

Goran Iskra

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA

1. Tužitelju

2. Tuženiku po ŽDO Zagreb