Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4009/2021-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Penić Lukač, kao predsjednice vijeća, suca izvjestitelja Ivice Veselića i Tihane Marije Miladin, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Erste Card Club d.d. iz Zagreba, Ulica Frana Folnegovića 6, OIB 85941596441, zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuži, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković, Radaković & partneri iz Zagreba, Radnička cesta 22, protiv I-tuženog MD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tužene TD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2927/20-21 od 28. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 6. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2927/20-21 od 28. listopada 2021., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II

O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja ukinut je platni nalog sadržan pod točkom I rješenja o ovrsi javnog bilježnika Aleksandre Micelli iz Novigrada, poslovni broj Ovrv-608/19 od 5. travnja 2019. te je tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 10.446,06 kn sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog računa do 6. svibnja 2017., a iznose 1.007,57 kn te nadalje na iznos glavnice od 7.5.2017. do isplate, odbijen kao neosnovan (stavak I izreke), a odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka (stavak I izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. U ovom predmetu tužitelj potražuje od I i II-tuženih, kao nasljednika pok. GD, solidarnu isplatu iznosa od 10.446,06 kn / 1.386,43 €, koje dugovanje je uzrokovala njihova prednica korištenjem Diners Club kartice.

5. Ovaj postupak je pokrenut kao ovršni postupak, u kojem je, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelj predložio (i ishodio) donošenje rješenja o ovrsi, protiv kojega su ovršenici pravovremeno podnijeli prigovor, kojim navedeno rješenje o ovrsi pobijaju u cijelosti, slijedom čega je, sukladno odredbi čl. 58 st. 3 Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24), postupak nastavljen prema pravilima parničnog postupka kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga.

6. Nije sporno da su, rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Rite Udovičić poslovni broj O-2187/17 od 26. ožujka 208., iza pok. GD, njezinim nasljednicima temeljem Zakona o nasljeđivanju proglašeni I-tuženik ND, sin ostaviteljice u ½ dijela i II-tuženica TD, kći ostaviteljice u ½ dijela.

7. Tuženici (tada ovršenici) su, naime, u prigovoru protiv rješenja o ovrsi istaknuli kako je vrijednost imovine koju su naslijedili u ostavinskom postupku iza pok. GD vrlo mala, odnosno daleko manja od duga koji je predmet rješenja o ovrsi.

8. Naime, odredbama čl. 139 st. 3 - st. 5 Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, u daljnjem tekstu - ZN), propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio, sud pazi samo na prigovor nasljednika. Kada ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednih dijelovima, ako oporukom drukčije određeno.

9. Nastavno je, u parničnom postupku, utvrđeno da su I i II-tuženi rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Rite Udovičić naslijedili pokretnine i nekretnine.

10. Na prijedlog tužitelja, sud je pribavio stanje računa, pa je tako utvrđeno da je na dan smrti pok. GD kod Privredne banke Zagreb stanje iznosilo - (minus) 4,94 USD, kod Erste Bank d.d. - (minus) - 2.339,68 kn, kod Istarske kreditne banke 0,00 €, a kod OTP banke d.d. 3,08 € i 28.21 kn.

11. Međutim, nije sporno da su I i II-tuženi od pok. GD naslijedili i nekretninu, koja se sastoji od 4/32 dijela k. č. br. [katastarska čestica] put, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koju su tuženici naslijedili, svaki u ½ dijela. Vrijednost navedene nekretnine sud prvog stupnja, međutim, nije utvrđivao.

12. Naime, pozivajući se na čl. 219 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu - ZPP), kojom je propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, kao i na odredbu čl. 221a ZPP, koja propisuje da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja, prvostupanjski sud je zaključio da je, u konkretnom slučaju, na tužitelju je bio teret dokazivanja visine vrijednosti naslijeđene imovine I i II-tuženika, obzirom da time dokazuje da oni odgovaraju za dugove pokojne GD, koja je s tužiteljem bila u ugovornom odnosu.

13. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda je pogrešan.

14. Naime, upravo je na tuženicima teret dokazivanja ove činjenice odnosno, da bi vrijednost naslijeđene imovine bila manja od potraživanja tužitelja, sve imajući u vidu da na visinu vrijednosti sud pazi samo na prigovor nasljednika (čl. 139 st. 3 ZN), koji su tada i dužni dokazati da bi naslijedili manje od utužene tražbine, a što oni, u konkretnom slučaju, nisu učinili.

15. Pritom valja reći da, prema odredbi čl. 7 ZPP, stranke su te koje su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a sukladno čl. 219 st. 1 ZPP, svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Prema tome, kako su upravo tuženici ti koji su prigovorili da je vrijednost naslijeđene imovine manja od ostaviteljičinog duga za koji odgovaraju, na njima je bilo da na ovu iznijetu činjenicu i predlože dokaze kojima bi se ista mogla dokazati, jer dokazi u spisu ovaj prigovor nisu potvrđivali.

16. Dakle, upravo na tuženicima je bio teret dokazivanja ove činjenice, odnosno, da bi vrijednost naslijeđene imovine bila manja od potraživanja tužitelja, sve imajući u vidu da na visinu vrijednosti sud pazi samo na prigovor nasljednika koji su tada i dužni dokazati da bi naslijedili manje od utužene tražbine, a što oni nisu učinili.

17. Obzirom da, zbog pogrešnog pravnog stava, sud prvog stupnja nije raspravio odlučne činjenice istaknute u tijeku postupka, to je počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP, jer pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

18. Slijedom navedenoga je, u skladu s odredbom čl. 369 st. 1 ZPP, valjalo pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

19. U ponovnom postupku će sud prvog stupnja, imajući u vidu naprijed navedeno, prvenstveno otkloniti navedenu bitnu povredu, te raspraviti i ocijeniti i ostale žalbene prigovore, pa će tek tada moći donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom predmetu.

20. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166 st. 3 ZPP.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač