Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-581/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Dubravke Penić Lukač, suca izvjestitelja i člana vijeća Ivice Veselića i članice vijeća Tihane Marije Miladin, u pravnoj stvari tužitelja ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Brica, odvjetniku iz Čakovca, protiv tuženika DB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-202/2022-41 od 13. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 6. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-202/2022-41 od 13. prosinca 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

III. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim mu je tuženik dužan isplatiti iznos od 19.908,42 eura sa zateznim kamatama na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u točki I. izreke te je naloženo tuženiku naknaditi parnični trošak tužitelju u iznosu od 7.712,18 eura (točka II. izreke).

2. Tuženik se žali protiv navedene presude zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj viši sud preinači pobijanu presudu uz naknadu troška žalbe, podredno ukine tu presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvoga stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke. 11. ZPP-a, a na koju povredu određeno ukazuje žalitelj.

5. Pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući su u presudi nejasni i proturječni razlozi o odlučnim činjenicama.

6. Prije svega valja naglasiti da sud izvedene dokaze prosuđuje po slobodnom uvjerenju, ali je dužan stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima, da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu u provedenim dokazima, što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

7. Također, za naglasiti je da sukladno odredbi članka 5. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj: 28/13., 148/13., 33/15., 56/15.), sudovi sude na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava.

8. Nadalje, sud prvog stupnja će u obrazloženju odluke izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio; sud će posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka. Također, koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

8.1. Dakle, da bi mogao donijeti određenu odluku, sud treba utvrditi da postoje pravnom normom predviđene pravno relevantne činjenice. Svoj zaključak o postojanju tih činjenica može formirati na različite načine: (1.) na temelju pravomoćnih odluka i s njima po učinku izjednačenih javnih isprava - u granicama u kojima bi se uz te odluke vezala neoboriva predmnjeva o njihovu postojanju, (2.) primjenom pravila o općepoznatim činjenicama (članak 221. stavak 4. ZPP), (3.) primjenom presumptivnih pravila (članak 221. stavak 3. ZPP) i (4.) pravila o priznanju činjenica (članak 221. stavak 1. i 2. ZPP), (5.) dokazivanjem korištenjem drugih dokaznih sredstava pored onih navedenih pod (1.) te (6.) primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a ZPP).

9. Sud prvog stupnja donio je pobijanu odluku ne poštujući odredbe Zakona o parničnom postupku.

10. Ovaj viši sud primjećuje da je u obrazloženju pobijane presude sud prvog stupnja navodio tvrdnje tužitelja iz tužbe i tuženika u odgovoru na tužbu, naveo radnje koje je proveo u spisu, citirao iskaze tužitelja i svjedoka ZB i MB te u točki 10. izrazio svoje pravno shvaćanje glede ovosudnog prijepora.

11. Sud prvoga stupnja uopće se ne očituje o tuženikovom prigovoru promašene aktivne i pasivne legitimacije, niti zauzima bilo kakvo pravno shvaćanje o odnosu tužitelja kao vlasnika tvrtke Domet d.o.o. i tužitelja kao fizičke osobe glede prijepornog potraživanja. Sud niti na koji način ne obrazlaže niti nalaz i mišljenje vještaka grafološke struke i pozajmicu na kojoj se temelji potraživanje tužitelja. Konačno, sud niti na koji način ne obrazlaže na temelju kojeg dokaza je utvrdio potraživanje tužitelja u odnosu na osobu tuženika, niti navodi koju odredbu materijalnog prava je primijenio, a isto nije razvidno niti iz obrazloženja.

12. Zaključno, ovaj viši sud ima potrebe uputiti i na pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj: U-III-5989/2013 od 9. veljače 2016. („Narodne novine“ broj 25/16.): „Ustavni sud podsjeća: pravna sigurnost - zajedno s načelom supremacije prava - podrazumijeva da je pravo stvoreno kako bi se primjenjivalo u praksi na konkretne životne situacije. Iako je apstraktno vrednovanje samog zakonodavstva važno za ostvarenje načela vladavine prava (...), kategoričnost objektivnog prava nikako ne znači da se pravna pravila smiju primjenjivati na konkretne životne situacije toliko nefleksibilno, mehanički i slijepo da postaje nemoguće uvažavati imperative razumnosti i pravičnosti.“

13. Slijedom iznijetog proizlazi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni i proturječni, nadalje u prvostupanjskoj presudi postoji nedostatak u ocjeni izvedenih dokaza i pogrešnom zaključivanju i nema govora o pomnoj analizi izvedenih dokaza na koju se sud poziva, radi čega je prvostupanjsku presudu uvažavanjem žalbe tuženika valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje (članak 369. st. 1. ZPP-a).

14. S tim u svezi, valjalo je ukinuti i odluku o trošku o kojem će prvostupanjski sud u smislu odredbe čl. 164. st. 4. ZPP odlučiti u odluci kojom završava postupak pred tim sudom.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I izreke.

16. Na temelju odredbe članka 371. ZPP-a određeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem (točka II).

17. U ponovnom postupku sud će otkloniti bitne povrede postupka na koju mu je ovim rješenjem ukazano. Sud će imati u vidu prije svega predmet spora te će na nedvojben način raspraviti i utvrditi prijeporne činjenice u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka, imajući u vidu i ostale žalbene navode tuženika te će u novoj odluci dati jasne razloge, a izvedene dokaze ocijeniti na način određen člankom 8. ZPP-a i potom donijeti novu zakonitu odluku.

18. Odluka pod točkom III izreke temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač