REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-16957/2021-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja AR iz [adresa], ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Enver Vučetić, odvjetnik iz Zagreba, Rudeška cesta 91, protiv tuženika LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., Velika Gorica, Ulica kneza Ljudevita posavskog 53, OIB: 66089976432, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. ožujka 2025., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja Envera Vučetića i punomoćnika tuženika VR, diplomiranog pravnika, te presude javno objavljene dana 6. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., Velika Gorica, Ulica kneza Ljudevita posavskog 53, OIB: 66089976432, isplatiti tužitelju AR iz [adresa], ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 150,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 14. kolovoza 2021., te iznos od 2.620,00 eura sa zateznom kamatom od 6. svibnja 2025. do isplate i to po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatom zateznih kamata na iznos od 150,00 eura tekućim od 14. travnja 2021. do 13.kolovoza 2021. te iznos od 2.620,00 eura od 14. travnja 2021. do 5. svibnja 2025. kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., Velika Gorica, Ulica kneza Ljudevita posavskog 53, OIB: 66089976432, naknaditi tužitelju AR iz [adresa], ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 838,90 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je kao radnik tuženika s mjestom rada [adresa], na radnom mjestu komisionera. Dana 14.4.2021. prilikom redovnog obavljanja redovnih radnih zadataka, došlo do ozljeđivanja na način da je prilikom osiguranja palete zadobio udarac viličarem u desnu potkoljenicu i prilikom udarca trznuo kralježnicom.

U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio tjelesne ozljede, pobliše opisane u medicinskoj dokumentaciji.

Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj uređuje tužbeni zahtjev na način da

- za troškove liječenja potražuje iznos od 150,00 eura

- za tuđu pomoć i njegu potražuje 120,00 eura

- za povredu prava osobnosti

- za pretrpljene fizičke bolove potražuje iznos od 1.100,00 eura

- za pretrpljeni strah potražuje iznos od 800,00 eura

- za trajni invaliditet potražuje iznos od 600,00 eura,

sveukupno potražuje 2.770,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznim kamatom i nadoknadom parničnih troškova zajedno sa zakonskim zateznim kamata od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom u cijelosti, kako u osnovi tako i u visini, ističe isključivu odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, a sve kako je to detaljno opisanu u odgovoru na tužbu.

Predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Izjavu ozlijeđenog djelatnika, medicinsku dokumentaciju, očitovanje na prijedlog za mirno rješenje spora od 6.9.2021., Izjavu očevidca DR i NR, Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, od 2.7.2009., Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika zarad na siguran način, Evidencijski karton o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, saslušao je svjedoke DR i NR i tužitelja, proveo je medicinsko vještačenje po dr. Miljenku Franiću, očitovanje vještaka na prigovore tuženika od 4.10.2023., kao i izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužitelj kao radnik tuženika ozlijeđen na radu.

6. Sporno je između stranaka osnov, visina štete i odgovornost za nastanak štete.

7. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka i tužitelja.

8. Svjedok MR u iskazu navodi da je tužitelj obavljajući poslove foliranja paleta stajao u drugom redu, a ona u prvo, te da je palete folirao unatrag odnosno omatao je te sa folijom da se kretao unatrag, a što je protivno usmenim uputama poslodavca da se foliranje vrši prema naprijed, i u tom trenutku je udario stražnjim dijelom tijela u prednji dio njenog viličara. Navodi da se nije žalio na ozljede.

9. Svjedok NR navodi u iskazu da nije vidio nastanak štetnog događaja, ali da ga je tužitelj došao obavijestiti da zbog toga što ga je kolegica viličarem udarila u koljeno napušta radno mjesto, odbio je da zovu hitnu pomoć. Prilikom foliranja paleta radnici moraju voditi računa da taj posao rade isključivo kada ne smetaju drugim radnicima koji upravljaju viličarem. Cijeli prostor je koncipiran na način da se kretanje viličarem obavlja na polukružno skretanje u obliku zmije i ukoliko se poštuje taj način rada nema potrebe da se dva radnika susretnu na istom dijelu, a da foliranje unatrag nije dozvoljeno. Navodi da su događaj prijavili kao ozljedu na radu i uzeli izjave od očevidaca.

10. Tužitelj u svom iskazu navodi da je taj dan obavljao svoj posao kao i svaki dan, komisioniranje paleta, da im nikada nije rečeno da se ne može folirati paleta unatrag, a i nije logična izjava tuženika da je to zabranjeno zbog toga što se onda ne može vidjeti što se dešava iza radnika koji folira jer i kada folira unaprijed u jednom trenutku je leđima okrenut prema zbivanjima iza sebe. Navodi da je uputa da moramo uvijek osigurati palete koje komisioniraju, pa da je svoj viličar zaustavio i krenuo sa foliranjem na način da se odmaknuo od regala kako bi se mogao kretati oko paleta, a kolegica je sa svojim viličarem skrenula, prošla ravno kraj njega i zaustavila se tek kada ga je udarila, iako je je bio obučen u reflektirajući prsluk i dobro vidljiv. Osporava da je odbio hitnu pomoć, već navodi da iako je prijavio nezgodu RR, voditelju odjela, isti nije ništa poduzeo, pa je sam zatražio pomoć jer ga je boljela kralježnicom i noga u koju je udaren. Navodi da je vidio trenutak kada je kolegica ušla na početak reda, ali obzirom da je vršio foliranje nije ju vidio u svakom trenutku. U pogledu osposobljavanja za rad na siguran način, navodi da je potpisao da ju je prošao, a imao je obuku nakon što je počeo raditi a koja se sastojala od gledanja videa. Iako je imao operaciju kralježnice u potpunosti se oporavio i ima uvjerenje da je bio sposoban za rad prije ovog događaja, dok sada više ne može.

11. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužitelja kao i svjedoku UR o načinu na koji se obavlja posao foliranja, dok nije poklonio vjeru iskazu MR, jer je nelogično da bi se tužitelj povrijedio dok je ona stajala i čekala umjesto da ga upozori da će naletiti na nju. Niti ozljede koje je zadobio tužitelj, trzaj kralježnicom i udarac u koljeno ne odgovaraju dinamici kretanja tužitelja, već upravo dinamici kretanja viličara kojim je upravljala navedena svjedokinja. Stoga je njen iskaz usmjeren na izbjegavanje njene odgovornosti za nastanak štetnog događaja. Sud nije prihvatio niti izjavu navedene svjedokinje koju je tuženik dostavio naknadno u spis jer je ista također usmjerena na izbjegavanje odgovornosti. Naime navedena svjedokinja je trebala, da je istinit iskaz u pogledu dinamike nastanka događaja, upozoriti zvučnim signalima koji ima viličar, tužitelja da se kreće prema njoj, a ne stajati i čekati da on udari u nju. Stoga je njen iskaz neuvjerljiv, nelogičan i usmjeren na izbjegavanje njene odgovornosti.

12. Navedena šteta je nastala u procesu rada i predstavlja štetu na radu i u vezi s radom, a temeljem odredba članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 38/95, 54/95, 65/96, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 68/05, 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14, 127/17 i 98/19 u daljnjem tekstu: ZR) kojom je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi takvu štetu po općim propisima obveznog prava, kao i članka 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR) kojim je propisno da poslodavac odgovara radniku po načelu objektivne odgovornosti, a koje se može osloboditi ili ograničiti ako se radi o događajima nastalih zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

13. Sud nije prihvatio prigovore tuženika da je tužitelj isključivo odgovoran za nastalu štetu već upravo suprotno tuženik kao poslodavac nije poduzeo sve mjere da osigura da se radnici upravljajući viličarem, odnosno obavljajući poslove svog radnog mjesta sa viličarem, a koji predstavlja opasnu stvar, bez opasnosti po drugog radnika mogu kretati. Obzirom da je sud utvrdio iz iskaza tužitelja da je njega udarila kolegica koja je upravljala viličarem to je tuženik kao poslodavac, odgovoran za nastalu štetu na radu, a tužitelj nije doprinio nastanku jer je obavljao poslove svog radnog mjesta na uobičajeni način.

14. Slijedom navedenog da bi se tuženik mogao osloboditi od odgovornosti temeljem članka 1067. ZOO-a morao bi dokazati da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti.

15. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da tužitelj nije pridonio nastanku štetnog događaja, budući je postupao u skladu s danim mu radnim zadacima, a tuženik nije dokazao postojanje bilo kojeg eksulpacionog razloga. Naime, iz iskaza tužitelja kojem je sud u cijelosti poklonio vjeru, ne proizlazi nikakav događaj koji bi se mogao propisati krivnji tužitelja jer je sud utvrdio da je tužitelj u okolnostima u kojima je radio poklonio dužnu pažnju dok svjedokinja MR nije spriječila da njen viličar udari u tužitelja, a što je sud utvrdio u dokaznom postupku.

16. Slijedom navedenog je sud utvrdio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja sukladno gore citiranom članku, te da je dužan tužitelju nadoknaditi nastalu štetu.

17. Radi utvrđivanja visine potraživanja sud je proveo medicinsko vještačenje po Miljenku Franiću, vještaku za ortopediju i traumatologiju, iz čijeg nalaza i mišljenja od 20. ožujka 2023. proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio površinsku ozljedu desne potkoljenice.

Tužitelj je u štetnom događaju zadobio opisanu ozljedu. Po ozljeđivanju tužitelja u štetnom događaju provedeno je adekvatno liječenje.

Nakon završenog liječenja zaostaju bolovi te ograničena pokretljivost LS kralježnice te napeta PVM lumbalno, također iradijacija bolova duž desne noge. Drži da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljede koju je zadobio tužitelj.

Mišljenja je da se zdravstveno stanje stabiliziralo 1.11.2021. obzirom na karakter ozljede zadobivene u štetnom događaju te priloženu medicinsku dokumentaciju.

Trajne posljedice zaostaju u visini od 2% kao posljedica ovog štetnog događaja zbog zaostalih tegoba od strane LS kralježnice.

Strah : tzv. primarni strah koji se javio prilikom tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 15 dana.

Bol jakog intenziteta imao je 2 dan, srednje jakog intenziteta 15 dana, a manjeg intenziteta još naredna 20 dana. Daljnji povremeni bolovi su trajne prirode i uključeni su u pojačane napore.

Tuđa pomoć i njega: bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 10 dana liječenja. U narednom periodu od 20 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno (pomoć kod održavanja osobne higijene, oblačenja, odlaska kod liječnika, odlaska u trgovinu, kućanskih poslova...).

Naruženje nije zaostalo kao posljedica ovog štetnog događaja.

18. Vještak se i dodatno očitovao u podnesku od 04.10.2023. te je naveo da je tužitelj prilikom štetnog događaja zadobio udarac viličarem u desnu potkoljenicu i tom prilikom je trznuo kralježnicom te su se javili bolovi koje je imao ranije u LS kralježnici uz širenje trnaca u lijevu nogu.

Prije štetnog događaja imao je operaciju LS kralježnica u smislu interlaminektomija L4/5.2/2020. Poslijeoperacijski FT uz uredan oporavak. Nakon čega je došlo do stabilizacije zdravstvenog stanje bez iradijacijskih tegoba, a nakon ovog štetnog događaja prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji te prema samom tužitelju evidentno dolazi do pogoršanja. Vještak je mišljenja da je predmetno štetni događaj uzrokovao pogoršanje zdravstvenog stanja i to za trajne posljedice u visini od 2% a kao posljedica ovog štetnog događaja. Prilikom izrade nalaza i mišljenja vještak je uzeo u obzir prijašnje tegobe od strane lumbosakralne kralježnice.

19. Nakon pismenog očitovanja tuženik nije predlagao usmeno saslušanje vještaka, a sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje, jer se radi o stalnom sudskom vještaku, nalaz i mišljenje su logični, argumentirani i izrađeni u skladu sa pravilima struke.

20. Imajući u vidu utvrđene relevantne okolnosti u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. ZOO-a, obzirom da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, po ocjeni ovog suda primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove iznosi 1.100,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 800,00 eura, smanjenje životne aktivnosti iznos od 600,00 eura.

Temeljem članka 1095. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu troškova liječenja pa je istome dosuđen zatraženi iznos od 150,00 eura za račun za provedeno liječenje od 14.08.2021. te naknadu štete za tuđe pomoći i njege, a obzirom na opseg potrebne tuđe pomoći njege u vezi štetnog događaja, pa je za 40 sati dosuđeno 120,00 eura. ( 1 sat=3,00 eura).

Naime, tužitelju je tuđa pomoć i njega pružana od strane obitelji, stoga je sud dosudio navedeni iznos sa kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno06.05..2025. sukladno odredbi članka 1089. ZOO-a, a visina i okolnosti su utvrđene danom donošenja presude. Također je i neimovinska šteta dosuđena sa kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude, obzirom da tužitelj ne može potraživati naknadu od dana nastanka štetnog događaja, već eventualno od saznanja tuženika o opsegu štete,a obzirom da navedeno tužitelj nije precizirao to je sud kamatu odredio kao dan donošenja prvostupanjske presude odnosno od 06.05.2025., dok je trošak liječenja dosuđen sa kamatom nastanka obveze plaćanja, odnosno 14.08.202., a odbiti sa zateznim kamatama tekućim od 14.04.2021. do 13.08.2021. kao neosnovanim.

21. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154 stavak 4 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a sukladno troškovniku tužitelja. Tužitelj nije uspio u cijelosti u sporu u pogledu tijeka kamate, ali zbog nisu nastali posebni troškovi.

Tužitelju je priznata nagrada za sastav tužbe u iznosu od 100 bodova(Tbr. 7/1), za zastupanje na ročištu od 13.07.2022. i 11.03.2025. po 100 bodova,( Tbr. 8/1) ukupno bodova 300( 1 bod=2,00 eura Tbr. 50), ukupno 600,00 eura, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25%, uvećano za troškove vještačenja od 238,90 eura, sveukupno 838,90 eura.

22. Tužitelj je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

23. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku