Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž R-51/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Ivana Tironija, kao predsjednika vijeća, te Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Daniele Pivčević, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicama odvjetnicama iz Odvjetničkog društva Vanja Peh i Jelena Batarelo iz Zagreba, protiv tuženice Opće bolnice Pula - Ospedale generale di Pola, iz Pule, Santoriova ulica-Via Santorio 24A, [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Tei Tončić, odvjetnici iz Pule, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-24/23-41 od 4. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 6. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-24/23-41 od 4. srpnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom, pod točkom I. izreke naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici na ime razlike plaće ukupan bruto iznos od 4.534,71 eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose kako je pobliže određeno u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao i naknaditi joj troškove parničnog postupka u iznosu od 2.140,66 eura (točka I. izreke), dok je zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan (točka III. izreke).

2. Žali se tuženica pobijajući prvostupanjsku presudu u cijelosti i to zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači odnosno ukine.

Zatražila je i trošak žalbenog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženice nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za isplatu razlike plaće, a zbog pogrešnog obračuna prekovremenih sati, neisplaćenih dodataka na prekovremeni rad, te za isplatu razlike naknade za godišnji odmor.

6. U ovom stadiju postupka sporan je način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati.

7. Tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom postavilo se pitanje tumačenja odredbe članka 51. stavak 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine", broj 143/13 , 96/15 - dalje KU/13) i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje

Kolektivnog ugovora, a koje glasi:

„Da li je sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine“, broj 143/13, 96/15) vezan tumačenjem Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe članka 18. i 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine, broj 143/13 i 96/15?)“.

8. Navedene odredbe glase:

„Članak 18.

Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike, najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Sjedište povjerenstva je u ministarstvu.

Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

- daje obvezujuća tumačenja odredbi ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,

- prati izvršavanje ovoga Ugovora,

- izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.

Članak 19.

Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.

Ako se povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.

Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova za donošenje odluka, odgovarajuće će se primijeniti odredbe članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Ugovora.

Neutralni stručnjak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajednički snose obje ugovorne strane.

Tumačenje neutralnog stručnjaka povjerenstvo je obvezno prihvatiti kao svoje tumačenje.

Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.“

9. Pravilno je shvaćanje prvostupanjskog suda, s obzirom na odredbu članka 19. stavak 6. KU/13, prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, kako je sud u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i revizijski sud u Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora, zato što je nemoralna, pretjerano stroga ili sl.

10. Odredbu članka 51. stavak 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 dva puta je tumačilo.

11. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj „upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan članovi Povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem“ i donijeli su

Zaključak broj 148. koji glasi:

„Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.

Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.“

12. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 143/13 i 96/15, na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak br. 153. koji glasi:

„Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno.

Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima.

Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“

13. Pritom prvostupanjski sud ispravno ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

14. Zaključak br. 153., u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečnih fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.

15. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe članka 51. stavak 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

16. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je zaključak broj 169., koji glasi:

„Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.“

17. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe članka 51. stavak 10. KU/13 doneseno po Povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

18. Budući da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečnih fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmijene tumačenja, dakle, od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje, a kako to ispravno cijeni i sud prvog stupnja s obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koje predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (članak 19. stavak 6. KU/13), te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tuženica u dijelu utuženog razdoblja pogrešno računala mjesečni fond radnih sati.

19. Odredbama članka 52. KU/13, odnosno članka 50. KU/18, određeno da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

20. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati se uvećavaju u postocima navedenim u članku 51. KU/13 odnosno članku 49. KU/18.

21. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi stavka 9. članak 51. KU/13, odnosno članka 49. KU/18.

22. Budući je prvostupanjski sud osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje do 21. prosinca 2015. raspravio primjenom Zaključka broj 148., a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153., odnosno sukladno gore navedenom, žalbeni navodi s tim u vezi su neosnovani.

23. Provedenim dopunskim financijskim vještačenjem je utvrđeno da primjenom Zaključka br. 148 do 20. prosinca 2015., te primjenom Zaključka br. 153 od 21. prosinca 2015., a na način na koji ih tumači i Vrhovni sud RH, te primjenom obračuna prekovremenih sati s uvećanjem bruto satnice za dodatke za posebne uvjete rada i na iznimnu odgovornost za život i zdravlje tužiteljica bi primila veću bruto plaću i to za neobračunate ste prekovremenog rada u iznosu od 5.540,66 kuna, za neisplaćene navedene dodatke za prekovremeni rad u iznosu od 22.282,54 kune te na ime razlike za godišnji odmor u iznosu od 6.343,55 odnosno sveukupno u iznosu od 34.166,75 kuna / 4.534,71 eur.

24. Za istaći je kako tužiteljici pripada pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada i na iznimnu odgovornost za život i zdravlje, neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad (članak 57. KU/13 odnosno članak 55. Kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstvenu djelatnost, „Narodne novine“ broj 29/18, dalje: KU/18, te članak 59. KU/13 odnosno članak 4. Dodatka I. KU/13 odnosno članak 57. KU/18), kako to ispravno zaključuje i sud prvog stupnja, dok je u pogledu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pravilno primijenjena odredba članka 60. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), odnosno članka 81. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14 i 127/17), kao i odredbe članka 36. KU/13 odnosno članka 34. KU/18.

25. Povodom spornih pitanja također je za ukazati kako je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-56/19-18 održanoj 9. prosinca 2019. zauzeto istovjetno pravno shvaćanje:

„Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 143/13 i 96/15) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz članka 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz članka 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu.“

26. Dodatak III. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/20) je navedeno stajalište i implementirao. Inače, prvostupanjska odluka se ne temelji na primijeni tog izvora, pa propitivanje mogućnosti primjene tog Dodatka se ukazuje neutjecajnim na odluku u sporu.

27. Odluka o troškovima postupka je pravilna i temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. u vezi članka 155. stavak 1. ZPP-a.

28. Osnovom iznijetog, kako prvostupanjskom presudom, kao i postupkom koji je prethodio nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, dok je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje ispravno primijenio materijalno pravo, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

29. Zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka je odbijen shodno odredbi članka 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, jer tuženica nije uspjela sa svojom žalbom.

U Splitu 6. svibnja 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

dr. sc. Ivan Tironi