REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: UĐ, zbog prekršaja iz čl.238.st.1. i st.7., čl.199.st.2. i st.6. te čl.229.st.1. i st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/23-4/17554 URBROJ: 511-19-36-23-1, koji su ovom Sudu dostavljeni 04.04.2023.g., nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda dana 05.05.2025.g., temeljem čl.94., čl.183. i čl.222.st.3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenik Okrivljenik UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i majke Z djevojački D, rođen **.**.1953. u mjestu Martin (općina [adresa]), s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, VŠS, pismen, po zanimanju ing. telekomunikacija, umirovljenik, sa mirovinom od oko 250,00 EURA, slabijeg imovnog stanja, rastavljen, otac troje djece, prekršajno osuđivan,

k r i v j e

1. što je 10. ožujka 2023. u 19,55 sati u Velikoj Gorici, kao vozač vozila N1, marke Volkswagen, registarske oznake [registarska oznaka] upravljao označenim vozilom u prometu na cestama, a kretao se Kolodvorskom ulicom u smjeru juga i dolaskom do Ulice Fausta Vrančića zaustavljen je te je utvrđeno da je za navedeno vozilo isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana tj. s danom 17. rujna 2022.,

2. što je navedenog dana i vremena, istom ponuđeno alkotestiranje alkometrom marke Drager 6810 AREK 0064 te mu je izmjerena i očitana koncentracija alkohola u organizmu od 0,81 g/kg, što umanjeno za sigurnosnu razliku za mjerne uređaje od 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 0,71 g/kg,

3. što je navedenog dana i vremena za vrijeme dok je upravljao označenim vozilom nije nosio prometnu dozvolu sa sobom te ju nije predočio na zahtjev policijskih službenika,

čime je počinio prekršaj

1. iz čl.238.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.238.st.7. istog Zakona,

2. iz čl.199.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.199.st.6. istog Zakona,

3. iz čl.242.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.242.st.5. istog Zakona,

pa mu se temeljem navedenih propisa, uz primjenu čl.39.st.1. i čl.37. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j e

Pod 1)

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 EURA,

Pod 2)

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 190,00 EURA,

Pod 3)

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 30,00 EURA.

Okrivljeniku se temeljem čl.39.st.1.t.2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 480,00 (četiristo osamdeset) EURA.

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca po primitku ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) EURA, u roku od 2 (dva) mjeseca po primitku ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, temeljem čl.243.st.1. Prekršajnog zakona, pod navedenim brojem, dana 4. travnja 2023., kao ovlašteni tužitelj, dostavio je ovom Sudu prigovor imenovanog okrivljenika, protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji mu je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2.

Ovlašteni tužitelj je 13. ožujka 2023. izdao Obavezni prekršajni nalog broj: KLASA: 211-07/23-4/17554 URBROJ: 511-19-36-23-1, kojim je okrivljenika za navedene prekršaje oglasio krivim i kaznio ga ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 680,00 eura, izrekao mu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jedan (1) mjesec te ga obvezao na plaćanje troška u iznosu od 23,90 eura, ali je imenovani pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, radi čega je označeni Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.

Okrivljenik je na prvom održanom ročištu prije svega istaknuo kako će protiv suca Damira Tepeša podnijeti prijedlog za izuzeće u ovom predmetu zbog razloga koje će detaljno objasniti, a kojeg će predati u pisanom obliku predsjednici Suda.

4.

Rješenjem Općinskog suda u Velikoj Gorici, Ured predsjednika suda, broj 29 Su-258/2024. od 21.05.2024.g., odbijen je zahtjev za izuzeće suca Damira Tepeša u prekršajnom predmetu poslovni broj: 25 Pp-522/2023. kao neosnovan.

5.

U dokaznom postupku ispitan je svjedok ZĐ, policijski službenik, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 10. ožujka 2023. oko 20,00 sati vršio službu u auto ophodnji sa kolegom DĐ koji je upravljao službenim vozilom, koje je bilo neoznačeno, a opremljeno sa plavim bljeskajućim svjetlima i sustavom ANPR koji očitava registarske pločice automobila pored kojih službeno vozilo prolazi te provjerava u Informacijskom sustavu MUP-a. U jednom trenutku, u Kolodvorskoj ulici u Velikoj Gorici, sustav ANPR je alarmirao prolazak teretnog vozila tzv. caddy registarske oznake [registarska oznaka] sa naznakom da isto vozilo nema valjanu prometu dozvolu odnosno da je ista istekla za više od šest mjeseci. Kolega je okrenuo automobil i krenuli su za tim vozilom te su isto zaustavili u Ulici Fausta Vrančića. Pristupio je do vozača i zatražio ga dokumentaciju, a isti mu je predao vozačku dozvolu ali prometnu dozvolu nije predočio na njegov zahtjev. Provjerom u IS MUP-a RH utvrdio je da je prometna dozvola za isto vozilo istekla za više od 5 mjeseci. U razgovoru sa istim osjetio se zadah alkohola te je istom ponuđeno alkotestiranje alkometrom marke Drager gdje je očitana i utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 0,71 g/kg, nakon umanjenja. Zbog utvrđenih prekršaja vozač i zaustavljeno vozilo su isključeni iz prometa, a vozaču je priopćeno da će biti prijavljen zbog počinjenih prekršaja. To je sve što ima za iskazati.

Nakon što je upoznat s obrambenim navodima okrivljenika navedenim u prigovoru podnesenim u obaveznom prekršajnom nalogu može reći kako okrivljenik nikako nije smio upravljati vozilom dok tehnički pregled nije obavljen i produžena prometna dozvola. Razlozi koje okrivljenik navodi nisu odlučni za utvrđenje terećenih prekršaja. Osim toga, ističe kako zakon propisuje obavezu da se prilikom vožnje, vozač posjeduje prometnu dozvolu i mora ju pokazati na zahtjev službene osobe, a što okrivljenik nije učinio.

6.

U nastavku prekršajnog postupka okrivljenik je iskazao da je kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret u točki 2. Obaveznog prekršajnog naloga. U odnosu na ostala dva prekršaj koji mu se stavljaju na teret iznio je slijedeću obranu.

Kao što je već naveo u prigovoru protiv Obaveznog prekršajnog naloga on je prije predmetne zgode, kada je zaustavljen, obavio tehnički pregled i smatra da je formalno pravno imao u trenutku zaustavljanja važeću prometnu dozvolu. Ističe kako je i nakon ovog događaja obavljao tehnički pregled na kojem je utvrđeno da je vozilo ispravno te je sklopio i policu osiguranja. Ističe kako je on nakon obavljanja tehničkog pregleda i plaćanja svih dadžbina 2022., nakon isteka osiguranja u rujnu, isto produžio te je nakon toga te je nakon toga smatrao da ne treba ponovno dolaziti u Stanicu za tehnički pregled Zubak kako bi mu bila ovjerena prometna dozvola odnosno u krivom uvjerenju je tako postupio. Na pitanje braniteljice odgovara kako je 28. srpnja 2022. godine platio tehnički pregled vozila po svim stavkama koje su uobičajene, a o čemu postoji i fiskalizirani račun. Odgovara kako je u trenutku kada ga je zaustavila policija imao vozačku dozvolu te je istu predočio policajcima koji su mu tom prilikom odredili mjeru opreza zabrane upravljanja vozilom toga dana.

Okrivljenik navodi kako budući postoji sustav koji automatski temeljem snimljenih registarskih oznaka na automobilima utvrđuje valjanost prometne dozvole smatra kako je suvišno kod sebe posjedovati prometnu dozvolu iz razloga da vozač dokazuje nešto što zapravo ne može dokazati. Braniteljica okrivljenika ističe kako je u kritično vrijeme okrivljenik imao registrirano vozilo u naravi budući da je platio sve potrebne dadžbine, a to znači tehnički pregled vozila, plaćen porez, plaćenu emisiju CO2 i plaćeno osiguranje vozila i cestarinu, a što su sve uvjeti za registraciju vozila i da su ti uvjeti s time ispunjeni, a što je razvidno iz fiskaliziranog računa koji prileži spisu od 28.07.2022. Znači da je ispunjavao sve uvjete za ispravno i na zakonit način prometovanja predmetnog vozila u kritično vrijeme, bez obzira što formalno-pravno pečat nije bio udaren u prometnu dozvolu. Braniteljica okrivljenika ističe kako se u točki 3. obaveznog prekršajnog nalog stavlja na teret okrivljeniku počinjenje prekršaja iz čl.229.st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a iz spisa proizlazi da je okrivljenik u kritično vrijeme imao vozačku dozvolu jer se vidi da mu je vozačka dozvola oduzeta na jedan dan zbog alkohola u krvi. Braniteljica ističe obzirom da okrivljenik nije drugi puta kažnjen za isto prekršajno djelo vezano za alkohol predlaže da sud cijeni priznanje okrivljenika i da mu ne izriče zaštitnu mjeru upravo iz razloga što se bavi poslom pri kojem mu vozačka dozvola treba, a obzirom da je prošlo dvije godine od događaja pa zaštitna mjera ne bi imala svrhu jer je od tada stalno u prometu.

Okrivljenik ističe kako je nakon predmetnog događaja bio više puta alkotestiran i niti jednom kod njega nije utvrđena prisutnost alkohola pa smatra da je to svakako jedna olakotna okolnost vezana za dio koji nije sporan i koji je priznao.

7.

Sudac je tijekom dokaznog postupka izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: 211-07/23-4/17554, URBROJ: 511-19-36-23-1 izdan 13. ožujka 2023., prigovor podnesen 28. ožujka 2023., izvješće o poduzetom Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica serijski broj [serijski broj] od 10. ožujka 2023., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola Policijske postaje Velika Gorica za SĐ serijski broj [serijski broj] od 10. ožujka 2023., naredba o određivanju mjere opreza Policijske postaje Velika Gorica za SĐ broj 1034111345 od 10. ožujka 2023. i potvrda Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije za Đuru Vladika od 18. svibnja 2023.

II/

1.

Nakon provedenog žurnog postupka, povodom obrane okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredbama navedenim u čl.238.st.1., čl.199.st.2. i čl.242.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ponašajući se na načine opisane u izreci presude, pa je tako počinio prekršaje kažnjive po čl.238.st.7., čl.199.st.6. i čl.242.st.5. istog Zakona.

2.

Ovlašteni tužitelj je u Obaveznom prekršajnom nalogu, kao optužnom aktu, naveo da je okrivljenik uz prvi i drugi terećeni prekršaj, počinio kao treći i prekršaj iz čl.229.st.1. i st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na način opisan u točki 3. u izreci tog naloga, ali je sudac, sukladno svim činjenicama navedenim u činjeničnom opisu radnje prekršaja te utvrđenim u dokaznom postupku, budući nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela (sukladno odredbi iz čl.179.st.4. Prekršajnog zakona), odnosno pravnom kvalifikacijom ovlaštenog tužitelja, nakon što je činjenično stanje trećeg terećenog prekršaja podveo pod zakonsko biće odgovarajućeg prekršaja, izvršio prekvalifikaciju počinjenog prekršaja na čl.242.st.3. i st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kako je navedeno u točki 3) u izreci ove presude, a sukladno u Obaveznom prekršajnom nalogu navedenom činjeničnom opisu treće radnje prekršaja, odnosno sukladno materijalnim dokazima dostavljenim u privitku optužnog akta iz kojih nepobitno proistječe zakonsko obilježje istog prekršaja.

Sudac je zaključio kako se opisanom izmjenom ne mijenja identitet optužbe navedene u točki 3. izreke Obaveznog prekršajnog naloga, već da se samo na činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proizlazi zakonsko materijalno obilježje prekršaja, a u skladu sa stvarnim okolnostima počinjenja trećeg prekršaja od strane okrivljenika predmetne zgode, primjenjuju odgovarajuće materijalne i prekršajne zakonske odredbe.

3.

Sudac je cijenio iznesenu obranu okrivljenika, pa ju je prihvatio u dijelu gdje iznosi kako je kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret u točki 2. Obaveznog prekršajnog naloga, odnosno za prekršaj iz čl.199.st.2. i st.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću je utvrdio da je okrivljenik uistinu počinio taj prekršaj koji mu je kao drugi stavljen na teret optužnim aktom ovlaštenog tužitelja.

Sudac je cijenio obranu okrivljenika i u dijelu gdje poriče počinjenje ostala dva prekršaja koji su mu stavljeni na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali njegovu obranu u tom dijelu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane smišljeni, svrsishodni i nevjerodostojni te da je okrivljenik tim dijelom svoje obrane neosnovano i pretenciozno nastojao uvjeriti Sud kako nije počinio prekršaje za koje se tereti u točkama 1. i 3. Obaveznog prekršajnog naloga, ističući okolnosti koje bi po njegovom mišljenju trebale dovesti do oslobađanja od prekršajne odgovornosti.

Sudac smatra da je okrivljenik o činjeničnim opisima radnji terećenih prekršaja navedenim u točki 1. i 3. optužnog akta, svoju obranu oblikovao i iznio jasno, razumljivo i prividno životno, ali vrlo neuvjerljivo i osobito proračunato, te da je isplanirano pokušavao uporište za svoje obrambene navode naći u tendencioznom i manipulativnom isticanju kako smatra da je formalno pravno imao u trenutku zaustavljanja važeću prometnu dozvolu, zatim da je smatrao da ne treba ponovno dolaziti u STP kako bi mu bila ovjerena prometna dozvola, odnosno da je u krivom uvjerenju tako postupio, i konačno da smatra kako je suvišno kod sebe posjedovati prometnu dozvolu iz razloga da vozač dokazuje nešto što zapravo ne može dokazati, a sve to s jedinim ciljem kako bi stvorio dojam da svojim ponašanjima odnosno prijestupima, nije postupio suprotno Zakonskim odredbama.

Sudac je zaključio da je okrivljenik svoju obranu u odnosu na terećene prekršaje iz točke 1. i 3. Obaveznog prekršajnog naloga, a počinjenje kojih on ustrajno osporava, oblikovao na način da je opravdavao, minorizirao i relativizirao svoja protupravna postupanja i/li nezakonite propuste, u cilju vlastite koristi, a s namjerom kako bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje za počinjene prekršaje.

Suprotno iznesenoj obrani okrivljenika, sudac je stekao čvrsto uvjerenje kako je temeljem izvedenih dokaza nesporno utvrdio, a zatim je bez sumnje zaključio, da je okrivljenik počinio kako prekršaj počinjenje kojeg iskreno priznaje, tako i ostala dva terećena prekršaja za koje je optužen, a počinjenje kojih smišljeno ne priznaje.

4.

Sudac je cijenio iskaz svjedoka ĆĐ, policijskog službenika, pa mu je u cijelosti poklonio vjeru, budući je imenovani svjedok činjenice vezane za prijavljene prekršaje počinjene od strane okrivljenika predmetne zgode utvrdio neposrednim opažanjem na mjestu događaja prilikom poduzimanja propisanih stručnih radnji, odnosno provjere u Informativni sustav MUP-a RH, u okviru svojih službenih ovlaštenja, te su utvrđene činjenice navedene u sastavljenom Izvješću o počinjenom prekršaju i Zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, kao i u ostaloj dokaznoj dokumentaciji dostavljenoj Sudu uz podneseni prigovor protiv Obaveznog prekršajnog naloga.

Sudac smatra da je ispitani svjedok svoj iskaz iznosio jasno, detaljno, razumljivo, životno i neposredno uvjerljivo, da nije pristrano zainteresiran za ishod ovog postupka, te je zaključio da je svjedok predmetne činjenice i svoja opažanja iznosio na temelju osobnih saznanja, objektivno, vrlo razložno, stručno, okolnosno i vjerodostojno, da su činjenice koje je iznio u svom iskazu u cijelosti sukladne s činjenicama utvrđenim temeljem drugih izvedenih dokaza, a sudac u njegovom iskazu nije našao nikakvih kontradiktornosti ili nelogičnosti, zbog čega nije bilo razloga da sudac posumnja u istinitost njegovog iskaza.

Sudac je osobito cijenio iskaz imenovanog svjedoka u dijelu gdje iznosi kako mu je predmetne zgode okrivljenik predao vozačku dozvolu, ali prometnu dozvolu nije predočio na njegov zahtjev, a zatim da je provjerom u Informativnom sustavu MUP-a Republike Hrvatske utvrdio da je prometna dozvola za isto vozilo istekla za više od 5 mjeseci.

Nakon što je ispitani svjedok komentirao obrambene navode okrivljenika iznesene u prigovoru podnesenom protiv Obaveznog prekršajnog naloga, sudac je, s jedne strane, osnažio svoje uvjerenje o objektivnosti, nepristranosti i uvjerljivosti iskazivanja ispitanog svjedoka, a s druge strane, se učvrstio u sigurnosti kako je okrivljenikova obrana, u odnosu na poricane prekršaje, neuvjerljiva i proračunato svrsishodna.

Sudac je zaključio kako iskaz ispitanog svjedoka, policijskog službenika, svi izvedeni materijalni dokazi činjenično nadopunjavaju te ga logično potkrepljuju i cjelovito životno upotpunjavaju.

Sudac je mišljenja kako iskaz ispitanog svjedoka temeljito slabi uvjerljivost obrane okrivljenika te da u cijelosti dovodi u sumnju osnovanost i istinitost njegovih obrambenih navoda, a opravdano jača uvjerenje suca o odgovornosti i krivnji okrivljenika za sve terećene prekršaje, pa tako i o činjenici da je svojim propustima i/li postupcima ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja za koje je optužen u točki 1. i 3. u izreci Obaveznog prekršajnog naloga.

Sudac je čvrsto uvjeren kako upravo temeljem iskaza ispitanog svjedoka, u vezi sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima, može nesporno utvrditi da je okrivljenik predmetne zgode stvarno počinio sve prekršaje koji su mu stavljeni na teret, te da sa sigurnošću može donijeti odluku o njegovoj krivnji i kažnjavanju.

5.

Uvidom u Obavezni prekršajni nalog sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog navedeno kako je policijski službenik PP Velika Gorica protiv okrivljenika podnio Izvješće o počinjenom prekršaju broj 1034111264, zbog prekršajnog djela opisanog u izreci tog prekršajnog naloga, da je uređajima za nadzor i mjerenje ili provođenjem odgovarajućih laboratorijskih analiza i vještačenja, utvrđeno da je okrivljenik počinio opisani prekršaj te da su prekršaji utvrđeni sukladno čl.233. Prekršajnog zakona.

6.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, a koji su dostavljeni u privitku Obaveznog prekršajnog naloga, kao i usporedbom tih dokaza, utvrdio da su u označenoj dokaznoj dokumentaciji sadržane činjenice i okolnosti na kojima ovlašteni tužitelj temelji činjenične opise radnji prekršaja navedenih u tom nalogu, a povodom kojih je ovlašteni tužitelj i pokrenuo prekršajni postupak protiv okrivljenika zbog počinjenih prekršaja i koje je u svim bitnim elementima potvrdio i ispitani svjedok ĆĐ.

7.

Sudac je uvidom u Potvrdu od 18.05.2023.g. za SĐ, izdanu od Ministarstva pravosuđa, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, utvrdio da je okrivljenik do tada već bio više puta pravomoćno prekršajno osuđivan.

8.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

9.

Sudac nije izvodio druge postojeće i moguće dokaze, pa tako niti dokaz suočenjem između okrivljenika i ispitanog svjedoka, policijskog službenika, jer je zaključio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti pravilna i zakonita odluka.

Sudac nije izvodio dokaz saslušanjem vještaka prometne struke koji je trebao pojasniti sve okolnosti koje su iznesene, kao ni dokaz saslušanjem istog vještaka u svojstvu stručnog pomagača stranke kako bi se izbjeglo plaćanje vještačenja, a kako je predložila braniteljica okrivljenika, odnosno nije izveo po okrivljeniku, naknadnim podneskom, predloženi isti dokaz ispitivanjem vještaka Krešimira Somek, jer smatra da se temeljem svih već izvedenih osobnim i materijalnih dokaza može donijeti pravovaljana odluka.

Sudac smatra kako se izvođenjem novih dokaza, nakon iznesene obrane okrivljenika i iskaza ispitanog svjedoka iznijetog na ročištu pred ovim Sudom te mogućnosti komentiranja njegovog iskaza od strane okrivljenika i braniteljice, kao i nakon izvođenja ostalih nabrojanih materijalnih dokaza, činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi ili razjasniti i ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na krivnju i kažnjavanje okrivljenika.

Osim toga, sudac nije izvodio dodatne dokaze radi izbjegavanja odugovlačenja žurnog prekršajnog postupka i izbjegavanja nepotrebnih radnji i troškova, a vodeći se načelom ekonomičnosti postupka i svrhovitosti.

10.

Nakon provedenog žurnog postupka, cijeneći sve izvedene osobne i materijalne dokaze, povezujući te dokaze s obranom okrivljenika, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode počinio sve prekršaje za koje se tereti, na načine opisane u izreci presude.

11.

Sudac je utvrdio da je okrivljenik jasno, iskreno i izravno priznao svoju krivnju i prekršajnu odgovornost za drugi prekršaj koji mu je optužnim aktom stavljen na teret, odnosno počinjenje prekršaja opisanog u točki 2) u izreci presude.

12.

Sudac je nakon savjesne procjene i pažljive usporedbe iznesenih obrambenih razloga sa izvedenim osobnim i materijalnim dokazima, s uvjerenjem zaključio da okolnosti koje okrivljenik iznosi u svojoj obrani kao razloge poricanja počinjenja prekršaja opisanih u točki 1) i 3) u izreci presude, ne mogu istog osloboditi od krivnje, već su samo pokušaji da okrivljenik opravda svoje postupke odnosno propuste, zaštiti se od prekršajne odgovornosti, te izbjegne ili ublaži kažnjavanje i za te počinjene prekršaje koji mu se stavljaju na teret Obaveznim prekršajnim nalogom kao optužnim aktom.

13.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.238. propisuje, uz ostalo, da motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu, a da će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura kaznit za prekršaj vozač koji upravlja motornim ili priključnim vozilom, koje nije registrirano ili mu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana.

Navedeni Zakon u čl.199. propisuje, uz ostalo, da vozač vozila kategorije B ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, a da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 660,00 eura kaznit za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 do 1,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

Navedeni Zakon u čl.242. propisuje, uz ostalo, da vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom mora kod sebe imati prometnu dozvolu, a da će se novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kaznit za prekršaj vozač koji nema kod sebe važeću prometnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili prometnu dozvolu ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe.

14.

Sudac je zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno navedenim zakonskim propisima i tako počinio sve terećene prekršaje.

15.

Sudac je prihvatio jasno priznanje okrivljenika u odnosu na drugi terećeni prekršaj opisan u točki 2) u izreci presude, pa je povodom tog priznanja, a temeljem izvedenih dokaza utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode upravljao označenim vozilom na cesti, a u krvi je imao alkohola iznad 0,50 g/kg do 1,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

16.

Sudac smatra kako okrivljenik ne može otkloniti svoju odgovornosti, niti se može osloboditi od krivnje za prekršaje koji su mu stavljeni na teret u točki 1. i 3. u izreci podnesenog optužnog akta, ustrajnim, proračunatim, neuvjerljivim i neosnovanim isticanjem da nije počinio i te prekršaje za koje je optužen.

17.

Sudac je zaključio kako je okrivljenik svojom obranom i poricanjem počinjenja prekršaja opisanih u točki 1. i 3. u izreci Obaveznog prekršajnog naloga, pokušao zapravo opravdati svoje postupke i/li propuste, odnosno jednostavnu činjenicu da je predmetne zgode upravljao u prometu na cestama označenim vozilom, a utvrđeno je da je za to vozilo isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, to jest s danom 17.09.2022.g., kao i da za vrijeme dok je upravljao navedenim vozilom nije nosio prometnu dozvolu sa sobom te ju nije ni predočio na zahtjev policijskih službenika.

18.

Predmetne zgode okrivljenik s označenim motornim vozilom nije smio sudjelovati u prometu na cesti jer to vozilo nije imalo važeću prometnu dozvolu te mu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, a on je postupio suprotno, pa je tako počinio prvi prekršaj koji mu je stavljen na teret, a činjenično je opisan u točki 1) u izreci presude.

Nadalje, okrivljenik je kao vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom morao kod sebe imati prometnu dozvolu te ju pokazati na zahtjev ovlaštene osobe, a on je postupio suprotno, pa je tako počinio i treći prekršaj koji mu je stavljen na teret, a činjenično je opisan u točki 3) u izreci presude.

19.

Okrivljenik je postupao suprotno svim navedenim zakonskim odredbama, a po uvjerenju suca u svojoj obrani, nakon početnog iskrenog priznanja počinjenja drugog terećenog prekršaja, nastavio je poricati počinjenje prvog i trećeg terećenog prekršaja, a to jedino s namjerom kako bi se na bilo kakav način zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje zbog počinjenja i tih prekršaja koji su mu stavljeni na teret.

20.

Sudac je zaključio da je obrana okrivljenika u dijelu gdje poriče počinjenje prvog i trećeg terećenog prekršaja vrlo neuvjerljiva i tendenciozna, a pritom je zamijetio izrazitu proturječnost i znakovitu nelogičnost u obrani okrivljenika kada iracionalno i nesmotreno iznosi da smatra kako je suvišno kod sebe posjedovati prometnu dozvolu iz razloga da vozač dokazuje nešto što zapravo ne može dokazati.

Sudac smatra da nije razložno, logično niti stvarno moguće, kako svaki prosječni građanin i/li vozač ne bi shvaćao da se zakonom propisane odredbe moraju savjesno uvažavati i poštovati te dosljedno i u cijelosti provoditi.

Stoga, konkretno vezano uz predmetni slučaj, posve je realno i legitimno te razumljivo i opravdano, da motorna vozila koja sudjeluju u prometu moraju imati važeću prometnu dozvolu, a koju vozač kada upravlja tim vozilom u prometu mora imati kod sebe i pokazati ju na zahtjev ovlaštene osobe.

21.

Slijedom svega navedenog, nakon provedenog žurnog postupka, sudac je donio odluku o svim terećenim prekršajima kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim, pa ga je za sve počinjene prekršaje kaznio novčanim kaznama.

22.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao olakotne okolnosti sudac je na strani okrivljenika našao djelomično priznanje počinjenja prekršaja te okolnost da počinjenim prekršajima nisu nastupile neposredne štetne posljedice.

Kao otegotne okolnosti sudac je na strani okrivljenika našao činjenicu da je predmetne zgode počinio tri prekršaja u prometu na cestama te da je već bio pravomoćno prekršajno osuđivan.

23.

U odnosu na drugi terećeni prekršaj opisan u točki 2. u izreci Obaveznog prekršajnog naloga kao optužnog akta, a kojeg je okrivljenik odmah i iskreno priznao, sudac nalazi kako ima mjesta primjeni odredbe iz čl.37. Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne, a pritom je osobito cijenio okrivljenikovo izravno i dosljedno priznanje počinjenja tog prekršaja.

24.

Stoga je sudac za drugi počinjeni prekršaj, opisan u točki 2) u izreci presude, umjesto novčane kazne unutar zakonom propisanog raspona iznosa, okrivljeniku izrekao kaznu u visini ispod propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od najmanje zakonom propisane za taj prekršaj.

25.

U odnosu na prvi i treći terećeni prekršaj koji su opisani u točki 1. i 3. u izreci Obaveznog prekršajnog naloga kao optužnog akta, a počinjenje kojih okrivljenik tvrdokorno poriče, sudac je okrivljeniku izrekao novčane kazne u visinama koje su zakonom za te prekršaje propisane u točno određenim iznosima.

26.

Sudac smatra da su tako odmjerene visine novčanih kazni, za počinjene prekršaje opisane u točki 1) i 3) u izreci presude, primjerene i opravdane te da odgovaraju stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika.

27.

Vrednujući razmjere i objektivnu težinu počinjenih prekršajnih djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja, a uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, sudac nalazi da su u predmetnom slučaju kazne izrečene u umanjenom iznosu, odnosno u zakonom propisanim točno utvrđenim iznosima, primjerene svim okolnostima počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, odnosno da nisu preniske niti previsoke, već da su dostatne svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te smatra da će se upravo ovako izrečenim visinama novčanih kazni ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.

28.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje ukupne novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

29.

Prema okrivljeniku se, zbog počinjenog prekršaja opisanog u točki 2) u izreci presude, ne primjenjuje zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, jer je sudac tijekom prekršajnog postupka stekao uvjerenje da će se već samim izricanjem novčane kazne u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da ne čini slične prekršaje, te da će se i bez primjene ove zaštitne mjere u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

Primjena i trajanje navedene zaštitne mjere odredbom čl.58.st.1. Prekršajnog zakona propisani su fakultativno, a sudac je zaključio da će se izricanjem samo novčane kazne bez primjene iste mjere, otkloniti uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, te da ne postoji opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti slične prekršaje.

Prilikom donošenja ove odluke sudac je na strani okrivljenika cijenio sve već navedene olakotne okolnosti.

30.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima označenim u izreci presude, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka.

Velika Gorica, 5. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti, v.r.

Damir Tepeš, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.