Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: K-417/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu u po sucu Mili Kragić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marine Lukić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĆC, zbog kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 114/22., 114/23. i 36/24.), nakon javno održane rasprave 5. svibnja 2025., u nazočnosti Josipa Mršića - zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, okrivljenog i oštećene SC, donio je, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Ć i pok. ŠC, rođ. S, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, vlasnik stana na prebivališnoj adresi, sa završenom srednjom školom, oženjen, otac jednog djeteta, odlikovan, osuđivan, drugi kazneni postupak se ne vodi,

k r i v  j e

I. što je u razdoblju od 13. srpnja 2024. do 12. kolovoza 2024. u [adresa], u obiteljskoj kući na adresi FC, protivno čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), u više navrata pod utjecajem alkohola na suprugu SC vikao: "Prčim ti mater koja te okotila, izlazi, di mi je večera", udarajući vratima sobe i hladnjaka, bacao odjeću i obuću po kući i preko balkona tražeći da ih ista pronađe te joj prijetio da će je polomiti i baciti preko balkona i ispilati pilom, a dana 11. kolovoza 2024. oko ponoći rekao: "Prčim ti mater koja te okotila, čuješ li šta sam ti reka, izlazi, di mi je ručak, di mi je večera, polomit ću ti noge, bacit ću te preko balkona, ispilat ću te pilom, izlazi", da bi dana 12. kolovoza 2024. oko 22:00 sata pojačao ton na televizoru do maksimuma pa kada je ista smanjila ton, razbio daljinski upravljač i iščupao prijamnik te ga bacio u vrt govoreći: "Kome ćeš ti gasit televiziju, pička ti materina, ovo je moje, prčim ti mater koja te okotila, polomit ću ti noge", što je sve kod navedene izazvalo osjećaj poniženosti i straha za njezin život, II. dakle, teško kršeći propise o zaštiti od nasilja u obitelji kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17.,118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24).

III. Okrivljeni ĆC se na temelju odredbe čl. 179.a KZ/11.,

o s u đ u j e

na kaznu zatvora 1 (jedna) godina.

IV. Na temelju odredbe čl. 56. KZ/11. okrivljenom ĆC se izriče

uvjetna osuda

te kazna zatvora 1 (jedna) godina se neće izvršiti, ako okrivljeni u vremenu provjeravanja 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju odredbe čl. 69. KZ/11. okrivljenom ĆC se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude od 2 godine i izvršavat će se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava.

VI. Na temelju članka 58. st. 5. KZ/11. okrivljeni ĆC se upozorava da se uvjetna osuda može opozvati i odrediti izvršenje kazne zatvora ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je izrečena sigurnosnom mjerom.

VII. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11.,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje u tekstu: ZKP/08.) dužan je okrivljeni ĆC platiti trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu 720,00 eura (sedamsto dvadeset eura) od čega za trošak psihijatrijskog vještačenja dr. Sanja Batina d.o.o. iznos od 675,35 eura (šesto sedamdeset pet eura i trideset pet centi) te na ime troška paušalne svote iznos 44,65 eura (četrdeset četiri eura i šezdeset pet centi), u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, podiglo je pred ovim sudom uvodno označenu optužnicu, protiv okrivljenog ĆC, zbog kaznenog djela iz čl. 179. a KZ/11..

2. Okrivljeni ĆC se smatrao krivim za kazneno djelo za koje se optužuje, pa imajući u vidu takav njegov stav o optužbi, ispitan je na početku dokaznog postupka. U nastavku dokaznog postupka na raspravi 5. svibnja 2025. ispitana je oštećena/žrtva SC, kao svjedok. Pročitani su i pregledani zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola broj: 02274247 (list 16 spisa). Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08. uz suglasnost stranaka pročitano je sudsko medicinsko vještačenje okrivljenog po vještakinji dr. Sanji Batina. Na kraju dokaznog postupka pročitani su i pregledani: Čita izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenog od 5. svibnja 2025. i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenog od 5. svibnja 2025.

3. U iskazu pred sudom okrivljeni ĆC je priznao počinjenje kaznenog djela navodeći i da ga je počinio na način, u mjesto i u vrijeme kako se tereti. Već pred državnim odvjetnikom priznao je kako se ponašao prema svojoj supruzi i zbog čega, ostajući pri navodima iz te obrane ostajem. Svjestan je da mu je najveći problem ovisnost o alkoholu. S obzirom na sadašnji odnos sa suprugom i da iako žive u istom stanu spavaju u odvojenim sobama i svatko vodi svoj život, a svjestan je da bi mu zbog ovisnosti bilo najbolje poći u Zagreb, u bolnicu Vrapče i prijaviti se na liječenje. Možda će to i učiniti. Već nekoliko puta pokušavao je izliječiti svoju ovisnost o alkoholu, no nažalost uvijek bi se dogodio neki teški događaj zbog čega bi se osjećao loše i onda bi počeo piti. Žao mu je zbog toga.

3. 1. Potom je pročitan i pregledan zapisnik o ispitivanju osumnjičenog ĆC sukladno odredbi čl. 208.a Zakona o kaznenom postupku (listovi 18-21 spisa) te je reproducirana snimka na DVD-u (list 22 spisa), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenog ĆC (listovi 38-41 spisa) te je reproducirana snimka na DVD- u (list 42 spisa).

4. Tijekom ovog postupka nije bilo prijepornih činjenica, kako zbog toga što okrivljeni ĆC u potpunosti priznaje učin, tako i zbog toga što i drugi dokazi upućuju na pravilnost i potpunost priznanja okrivljenog. Njegova obrana je u suglasju sa izvedenim dokazima, zbog čega je za sud vjerodostojna i prihvaća se.

5. Nakon svih izvedenih dokaza i okončane rasprave, sud je, brižljivom prosudbom pristupio ocijeni svakog dokaza pojedinačno, a potom i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni svojim postupanjem inkriminiranom periodu ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret u predmetnom kaznenom postupku, zbog čega je proglašen krivim. Dakle, proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po čl. 179. a KZ/11.

6. Prema okrivljenom sud je primijenio KZ/11., koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

7. Kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11. kao samostalno kazneno djelo obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju kojima su ostvareni elementi prekršaja, a nisu ostvareni elementi ni jednog težeg kaznenog djela, ali radi se o intenzitetu odnosno ustrajnosti koja prelazi okvire prekršajne odgovornosti. Za postojanje ovog kaznenog djela potrebna je veća kriminalna količina te je potrebno kumulativno ispunjenje pretpostavki i to da je došlo do težeg kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, te prouzročene teže posljedice kod žrtve (izazivanje straha, dovođenje u ponižavajući položaj). Za ovo kazneno djelo ključno je za prelazak iz prekršajne odgovornosti u zonu odgovornosti za kazneno djelo teško kršenje čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Težište treba biti na objektivnom poimanju težine kršenja, visokog stupnja nasilja, surovosti, posebno izražene bešćutnosti, posebno izraženog poniženja i patnje žrtve. Nasilje je radnja počinjenja, a nasilje je čin ili propust kojim se drugoj osobi nanosi fizičko ili psihičko zlo, fizičkom ili psihičkom silom, pojedinačno ili kolektivno. Nasilje ima više pojavnih oblika, a u svakom slučaju žrtvi se fizičkom silom nanosi jača ili slabija tjelesna i/ili duševna bol ili ozbiljno prijeti, vrijeđa. Tjelesno zlostavljanje obuhvaća namjerno nanošenje tjelesnih bolova, a psihičko zlostavljanje uključuje dulje i kontinuirano izravno ili neizravno ne iskazivanje ljubavi ili pažnje prema drugom članu obitelji što sve može dovesti do gubitka samopouzdanja. Osobito drsko ponašanje u sebi involvira očitu netrpeljivost i bezobzirnost počinitelja prema članu obitelji. Riječ je o ponašanju koje uvelike odstupa uobičajenog i traži se visoki stupanj drskosti. Za postojanje ovog kaznenog djela nužno je da jedan ili u kombinaciji više modaliteta ponašanja počinitelja, članu obitelji ili bliskoj osobi prouzročio osjećaj straha, nespokojstva, nesigurnosti ili ga je stavio u ponižavajući položaj. Dakle dovoljno je počinjenje samo jedne radnje kojom je izazvana neka od posljedica iz zakonskog opisa, a nije nužno sustavno ili višekratno ostvarenje radnje počinjenja. Ponižavajući položaj kao izravna posljedica iživljavanja nad žrtvom je takvog intenziteta zbog kojeg se žrtva osjeća nesigurnom i nespokojnom i stavljena je u položaj poniženja, gaženja ljudskoga dostojanstva. Počinitelj kaznenog djela može biti samo član obitelji. Kazneno djelo se čini s dolusom.

8. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je okrivljeni ĆC kazneno djelo počinio s izravnom namjerom (članak 28. stavak 2. KZ/11.), odnosno da je bio svjestan da svojim postupanjem krši propise Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i da njegovi postupci kod oštećene SC, kao njegove supruge, odnosno člana obitelji, izazivaju strah za njezinu sigurnost i dovode je u ponižavajući položaj, a što je i htio. Ponižavajući položaj je izravna posljedica iživljavanja nad žrtvom zbog kojeg se žrtva osjeća nesigurnom, nespokojnom te je stavljena u položaj poniženja i gaženja ljudskog dostojanstva. Okrivljenik je svojim postupanjem opisanim u izreci, prema oštećenoj iskazao psihičko nasilje nanoseći joj psihičku bol, što je dovelo do poniženja i gaženja ljudskog dostojanstva kod oštećene, a što je okrivljenik i htio.

9. Što se tiče ubrojivosti okrivljenog ĆC, ona je tijekom postupka utvrđena psihijatrijskim vještačenjem po vještaku dr. Sanji Batina. Iz tog vještva, između ostalog, proizlazi da je okrivljenik osoba bez trajnih duševnih bolesti i bez privremene duševne poremećenosti, kod kojeg su prisutni znaci alkoholne ovisnosti uz karakterne promjene. Promjene u afektivnoj, misaonoj i karakternoj sferi odraz su toksičnog djelovanja alkohola na centralni nervni sistem i posljedičnih promjena u ličnosti koje nastupaju kao posljedica dugogodišnje alkoholne ovisnosti. Ima dijagnosticiran PTSP no taj poremećaj nije bio odlučujući u činjenju navedenih kaznenih djela. Vještakinja zaključuje da je kazneno djelo počinjeno pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu i kod okrivljenog postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budućnosti poticajno djelovati za počinjenje težeg kaznenog djela, zbog čega predlaže izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu. U vrijeme počinjenja kaznenog djela smatra da je kod okrivljenog sposobnost shvaćanja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljnom bila smanjena.

9. 1. Vještačenje vještaka dr. Sanje Batina je izrađeno sukladno pravilima struke te je ovim vještačenjima u potpunosti odgovoreno na sva pitanja glede ubrojivosti okrivljenog, duševnog stanja i ovisnosti, a stranke nisu imale primjedbi na taj dokaz, zbog čega ga i sud prihvaća.

10. Odlučujući o sankciji koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti okrivljenog ĆC, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti. Okrivljeni je počinio kazneno djelo s visokim stupnjem krivnje, ali ne najvišim, uslijed smanjene ubrojivosti. Što se tiče subjektivnog odnosa kažnjivosti, okrivljenik je kod počinjenja kaznenog djela bio svjestan svih okolnosti djela, on je takvo ponašanje htio kao takvo i kao svoje. Motiv ili pobuda zbog kojih je djelo počinjeno prvenstveno treba promatrati kroz sliku ovisnosti o alkoholu i ponašanja proizišla u stanju alkoholiziranosti.

10. 1. Okrivljeni ĆC je počinio kazneno djelo s nižim stupnjem krivnje uslijed smanjene ubrojivosti, što je olakotna okolnost. Stav žrtve u ovom postupku sud je ocijenio olakotnim za okrivljenog, jer je žrtva zainteresirana da se kroz ovaj postupak okrivljenomu pruži liječnička pomoć za ovisnost o alkoholu, čime zapravo izražava svoju brigu i skrb za njega. Posebno važna okolnost za izbor mjere kazne je okrivljenikovo ponašanje nakon počinjenja djela, koje valja promatrati prvenstveno kroz priznanje okrivljenika, ali i iskazanu želju za liječenjem ovisnosti o alkoholu. Priznanje djela je doprinos utvrđivanju činjeničnog stanja u ovom postupku, ali i ukazuje i okrivljenikovu kritičnost prema svojem protupravnom ponašanju. Okrivljeni je bio sudionik Domovinskog rata 1991. do 1994. godine i odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. Okrivljeni je osoba s dijagnosticiranim PTSP. Navedeno su olakotne okolnosti.

10. 2. Prema izvatku iz kaznene evidencije okrivljeni ĆC je kazneno osuđivan i to presudom ovog suda, broj: K-561/2021 od 25. svibnja 2021. pravomoćna 13. srpnja 2021., zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11. i kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11 i osuđen je djelomičnom uvjetnom osudom prema kojoj se izvršilo 6 mjeseci zatvorske kazne, a 8 mjeseci kazne zatvora je uvjetovano rokom provjeravanja 3 godine, uz sigurnosnu mjeru obveznog liječenja ovisnosti o alkoholu. Prema izvatku iz prekršajne evidencije (list 39 spisa) okrivljeni je i prekršajno kažnjen zbog prekršaja iz čl. 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Navedeno su otegotne okolnosti.

10. 3. Pri odmjeravanju kazne sud je razmatrao navedene okolnosti i imajući u vidu sve naprijed navedeno, stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, osobu počinitelja, zbog čega sud smatra da se svrha kažnjavanja može ostvariti i bez izvršenja kazne zatvora i s prijedlogom kazne ovlaštenog tužitelja s kojom se usuglasio okrivljeni. Stoga je sud okrivljenog za kazneno djelo iz čl. 179. a KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju 1 godina, a nakon toga, na temelju odredbe čl. 56. KZ/11, izrečena mu je uvjetna osuda te kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljeni u vremenu provjeravanja 2 godine, od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Ova kazna će utjecati na okrivljenog, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno.

11. Na temelju odredbe čl. 69. KZ/11. okrivljenom ĆC je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude od 2 godine i izvršavat će se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti, izvan zatvorskog sustava. Naime, u tijeku postupka, utvrđeno je da je okrivljenik kazneno djelo za koje ga je sud proglasio krivim počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu i kod kojeg postoji opasnost da bi zbog te ovisnosti u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo. Ovakva utvrđenja proizlaze iz vještva stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Sanje Batina. O vjerodostojnosti ovog dokaza sud se prethodno očitovao i upravo zbog navoda ovog vještačenja sud je i odredio ovu sigurnosnu mjeru.

11. 1. Na temelju članka 58. st. 5. KZ/11. okrivljeni ĆC se upozorava da mu se uvjetna osuda može opozvati i odrediti izvršenje kazne zatvora 1 godina ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je izrečena sigurnosnom mjerom iz čl. 69. KZ/11.

12. S obzirom da je okrivljeni ĆC proglašen krivim, na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08., u obvezi je plaćanja troškova kaznenog postupka u ukupnom iznosu 720,00 eura od čega za trošak psihijatrijskog vještačenja dr. Sanja Batina d.o.o. iznos od 675,35 eura te na ime troška paušalne svote iznos 44,65 eura, a kojeg je dužan platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. Ocjena je suda da je iznos troška odmjeren sukladno obiteljskim i materijalnim prilikama okrivljenika, duljini, trajanju i složenosti postupka i da će ga okrivljenik koji ima stalna primanja i imovinu moći podmiriti, a da time ne ugrozi svoje uzdržavanje, pri čemu ovu novčanu obvezu, na zamolbu može platiti i obročno.

U Splitu 5. svibnja 2025.

S U D A C:

Mila Kragić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv presude može se podnijeti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- Općinskom državnom odvjetništvu Split,

- Okrivljeniku

- u spis.