Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž Ovr-280/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice DI [adresa] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Ljubomiru Vranješu, odvjetniku iz Orebića, protiv ovršenika ĐI iz [adresa], La Benevolencija 2, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po privremenom zastupniku Danieli Urban Laus, odvjetnici iz Korčule, radi iseljenja i predaje nekretnine u posjed, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli pod posl. br. Ovr-245/2019 od 03. rujna 2019., 5. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli pod posl. br. Ovr-245/2019 od 03. rujna 2019.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem o ovrsi u toč. I) izreke određena je ovrha na temelju ovršne isprave - pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli pod posl. br. P-955/17 od 21.12.2018. radi ostvarenja nenovčane tražbine ovrhovoditeljice, udaljenjem ovršenika i uklanjanjem svih njegovih stvari iz dva kontejnera koja su položena na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], vinograd, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i sa navedene nekretnine, te predajom nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zajedno sa dva kontejnera i prigradnjama, slobodne od osoba i stvari u posjed ovrhovoditeljici. Nadalje toč. II) izreke određeno je da se ispražnjenju i predaji nekretnine može pristupiti nakon proteka 8 dana od dana dostave predmetnog rješenja o ovrsi ovršeniku, dok je toč. III) izreke određeno da će se pokretnine koje budu uklonjene s nekretnine predati ovršeniku, a ako on nije nazočan, odraslom članu njegova kućanstva ili ako pri poduzimanju radnji nije nazočna niti jedna osoba kojoj se stvari mogu predati ili ih te osobe neće primiti, stvari će se predati na čuvanje drugoj osobi na trošak ovršenika, s time da je ovrhovoditeljica dužna osigurati drugu osobu kojoj će se predati uklonjene stvari, a ista može i sama preuzeti stvari ovršenika na čuvanje. Također je toč. IV) izreke nalaženo ovrhovoditeljici da u roku od 15 dana uplati predujam za troškove koji će nastati sudskom ovršitelju jer da će u suprotnom sud obustaviti ovrhu, dok je toč. V) izreke obvezan ovršenik da nadoknadi ovrhovoditeljici troškove ovršnog postupka u iznosu od 1.650,00 kn sa zateznim kamatama od donošenja pobijanog rješenja do isplate.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi ovršenik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a), a koji propis se primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ( NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje OZ), kao i iz svih žalbenih razloga iz čl. 50. OZ-a. Predlaže ukidanje pobijanog rješenja i vraćanja sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. U žalbi ovršenik u bitnom navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer da odluka ne sadrži odlučne činjenice uslijed kojeg nedostatka da se ne može ispitati. Navodi da je prema čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koju je Republika Hrvatska ratificirala, dom nepovrediv i svakom da se jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, a svako ograničenje slobode ili prava da mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

4. Ovrhovoditeljica je u odgovoru na žabu osporila sve navode, te je istakla da ovršenik u žalbi ne navodi, niti obrazlaže koja su mu to prava povrijeđena, pa da predlaže odbijanje žalbe kao neosnovane.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet ovog postupka je ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine, slobodne od osoba i stvari u posjed ovrhovoditeljice.

7. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje da je po prijedlogu ovrhovoditeljice, a na temelju ovršne isprave, primjenom odredbe čl. 256. i 257. OZ-a odredio ovrhu ispražnjenjem i predajom nekretnine ovrhovoditeljici, budući da ovršenik nije sam ispunio obvezu.

8. Ispitujući pobijanu odluku, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a. Također nije počinjena niti bitna povreda iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer odluka sadrži obrazloženje, te nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

9. Nadalje ispitujući pobijano rješenje ovaj sud nije utvrdio niti postojanje bitnih povreda iz čl. 50. st. 5. OZ-a na koje pazi po službenoj dužnosti, dok ovršenik žalbenim navodima ne ističe zbog kojih bitnih povredi ovršnog postupka podnosi žalbu, niti na njih sadržajno upućuje.

10. Prema odredbi čl. 50. OZ-a rješenje o ovrsi ne može se pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa je pozivanje ovršenika na taj žalbeni razlog bespredmetno.

11. Isto tako pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo, odnosno odredbe čl. 256. i 257. OZ-a kako u pogledu načina provedbe ovrhe, tako i u pogledu uklanjanja pokretnina.

12. Na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi ne utječu niti žalbeni navodi ovršenika u svezi povrede prava na dom.

13. Naime, odredba čl. 8. st. 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( NN- „Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10., dalje: Konvencija) dopušta miješanje u ostvarivanje prava na poštivanje doma, ako je to miješanje u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i slobode drugih. Drugim riječima, kada je istaknut prigovor prava na dom, kao u konkretnom slučaju, sud u svakom pojedinom slučaju treba odvagnuti interes osobe kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postići. Taj test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja, a negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je iseljenje protivno Konvenciji. Provođenjem testa razmjernosti ocjenjuje se je li miješanje javne vlasti bilo utemeljeno na zakonu i usmjereno na postizanje legitimnog cilja, te konačno ako jest, je li mjera iseljenja bila nužna u demokratskom društvu.

14. Miješanje javne vlasti u eventualno pravo na dom u konkretnoj situaciji utemeljeno je na zakonu jer proizlazi iz odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17, ) kojima je propisano pravo vlasnika, između ostalog, i na posjedovanje stvari u njegovom vlasništvu, te pravo da zahtjeva predaju posjeda te stvari od osobe koja nije njen vlasnik, niti nema pravo na posjed, kao i na odredbama OZ-a temeljem kojih je ovrhovoditeljica ovlaštena na pokretanje predmetnog ovršnog postupka na temelju ovršne isprave koju predstavlja pravomoćna i ovršna sudska odluka Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli pod posl. br. P-955/2017 od 21.12.2018. Navedeni propisi u skladu su sa načelom vladavine prava, potom dostupni su svima (objavljeni), te su njihovi učinci predvidivi za sve. Nadalje, miješanje javne vlasti u eventualno pravo na dom usmjereno je na postizanje legitimnog cilja jer je usmjereno na zaštitu vlasničkih prava na nekretnini ovrhovoditeljice, odnosno uživanju (izvršavanju) vlasništva i svih ovlasti koje joj kao vlasniku pripadaju na predmetnoj nekretnini, a kako je to i određeno ovršnom ispravom tj. pravomoćnom i ovršnom presudom donijetoj u parničnom predmetu pod posl. br. P-955/17. Također, miješanje javne vlasti nužno je u demokratskom društvu jer se legitimni cilj ne može postići na drugi način tj. nekom blažom mjerom.

15. Pri tom je ovaj sud imao u vidu činjenicu da se u predmetnom slučaju ne radi o međusobno suprotstavljenim pravima s jedne strane javne vlasti, te s druge strane privatne osobe, već o suprotstavljenim pravima privatnih osoba i to s jedne strane pravu ovrhovoditeljice na zaštitu prava vlasništva na nekretnini ( predaja u posjed i ispražnjenje ) i s druge strane o eventualnom pravu ovršenika na dom.

16. Također je sud imao na umu i da ovršenik u prethodno vođenom parničnom postupku radi predaje u posjed i iseljenja nije isticao pravo na dom. Štoviše iz obrazloženja predmetne ovršne isprave tj. pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli pod posl. br. P-955/2017 od 21.12.2018. proizlazi da ovršenik predmetnu nekretninu ne koristi za stanovanje, već da je u istoj boravio određeno vrijeme tijekom godišnjeg odmora, pa se ne može govoriti o dovoljnoj i kontinuiranoj (trajnoj) vezi s konkretnom nekretninom koja bi uživala zaštitu u smislu odredbe čl. 8. Konvencije.

17. Slijedom navedenog, po stavu ovog suda, a nakon što je proveden test razmjernosti, proizlazi da predmetna ovrha nije protivna članku 8. Konvencije, pa su žalbeni navodi u tom smislu neosnovani.

18. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 5. svibnja 2025.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović