Poslovni broj: Us I-2630/2023-33

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Marijani Jurić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: GM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenik ŠM, diplomirani pravnik i zaposlenik, temeljem generalne punomoći položene kod ovog Suda, radi invalidske mirovine, nakon javne rasprave zaključene dana 4. travnja 2025. u nazočnosti tužitelja i opunomoćenika tuženika, dana 5. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/22-01/03911019793, URBROJ: 341-99-05/3- 22-4789 od dana 27. rujna 2022.

II Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03911019793, URBROJ: 341-19-05/3-22-5472 od dana 12. srpnja 2022.

III Utvrđuje se da kod tužitelja GM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer su kod njega nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem te mu je radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, uzimajući u obzir sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima uz kontraindikaciie za poslove koji zahtijevaju odgovornost za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih, rad sa strankama, emocionalnu stabilnost, adaptabilnost, socijabilnost, sposobnost organiziranja te teže fizičke poslove. Uzrok nastanka invalidnosti je bolest 100%. Kontrolni pregled je potrebno obaviti za 3 godine, odnosno u lipnju 2025. te se nalaže prvostupanjskom tijelu da o tome donese odgovarajuće rješenje u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude u ovome upravnom sporu.

Obrazloženje

1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/22-01/03911019793, URBROJ: 341-99-05/3-22-4789 od dana 27. rujna 2022., tužitelj je, osporavajući zakonitost i prvostupanjskog upravnog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03911019793, URBROJ: 341-19-05/3-22-5472 od dana 12. srpnja 2022., u bitnom, naveo da je star 62 godine te da mu nije utvrđena radna nesposobnost premda po svim specijalističkim medicinskim nalazima za to postoje uvjeti. Kod tužitelja da se radi o jako ozbiljnim zdravstvenim problemima prvenstveno psihičke naravi. Tužitelj da je po zanimanju inženjer sigurnosti pri radu i kao takav da se vodi zadnjih 21 godinu na Zavodu za zapošljavanje premda je u toj struci radio samo šest mjeseci. Uz to da je tužitelj nezaposlen već više od šesnaest godina u kontinuitetu, da živi od socijalne skrbi kao samohrani roditelj te da se skrbi o malodobnom djetetu starom sedamnaest godina. Uz sve već navedeno da tužitelj ima probleme i sa oštećenom kralježnicom koji da traju još od sredine 90-tih godina,smetnje od strane kralježnice kao što su:trnjenje obje noge,smanjena motorna snaga noge, oslabljeni refleksi, slabost,vrtoglavica sa trnjenjem ruku, ugašen lijevi Ahilov refleks, slabija muskulatura potkoljenice u cijelosti,dugogodišnje bolne smetnje dijela kralježnice. Stoga da se sa sigurnošću može ustvrditi da tužitelj sa takvim zdravstvenim stanjem koji se poglavito odnosi na njegovo mentalno zdravlje i psihičke bolesti nije u mogućnosti obavljati tako složene i odgovorne poslove kao što su: provođenje, organiziranje i nadziranje sigurnosti radnika u procesu rada kao inženjer sigurnosti. Nevjerojatnim da se čini da komisija u Šibeniku nije uvažila apsolutno niti jedno mišljenje deset uglednih liječnika KBC-a Split među kojima da se nalaze neki koji da spadaju u sam vrh u Republici Hrvatskoj (psihičke probleme da je tuženik imao još u mladosti tako daje zbog istih vraćen sa služenja tadašnje vojske, stoga da nije bio kasnije primljen u HV premda da se javljao kao dragovoljac). Nakon toga detaljno iznosi što proizlazi iz pojedinačno navedenih nalaza kojim raspolaže. Iz svega navedenog da se jasno vidi da tužitelj ima dugogodišnje teške zdravstvene probleme koji da se samo mogu pogoršavati imajući u vidu njegovu starosnu dob od 62 godine. S obzirom na sve navedeno da tužitelj predlaže Upravnom sudu da donese presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje te da se naloži Područnom uredu da postupi u skladu s presudom.

2. Tužitelj je na ročištima održanim kod ovog Suda naveo da izlaže i predlaže kao u tužbi te da napominje kako je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi. Nadalje, da predlaže da se u ovom postupku provede dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima psihijatru i neurologu na okolnosti navedene u tužbi. Ujedno DA ističe kako je korisnik prava na socijalnu pomoć te da je samohrani roditelj jedne kćeri kao i da je nezaposlen zadnjih 18 godina, a zadnjih 11 godina da se psihijatrijski liječi, a zadnje 3 ambulantno, stoga da moli sud da ga oslobodi troškova plaćanja provođenja medicinskog vještačenja. Nakon zaprimanja nalaza i mišljenja sudskih vještaka naveo je da nema prigovora te da predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev, poništi osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje te donese meritornu odluku u njegovu korist, a u skladu sa nalazom i mišljenjem sudskih vještaka. Nadalje, naveo je da osporava navode koji su izneseni u podnesku tuženika od dana 26. rujna 2024. te u očitovanju Sektora za vještačenje od dana 18. rujna 2024. obzirom da su isti u potpunosti neistiniti. Naglasio je kako ne radi svoj posao zadnjih 18 godina iz razloga što se ne osjeća sposobnim za takav odgovoran i složen posao u kojem bi nekom svojom greškom mogao ugroziti živote i zdravlje radnika u procesu rada. Živi od prihoda socijalne pomoći od 278,00 Eura koje da dobiva za sebe, ali i za svoju kćer kao samohrani roditelj. Sigurno bi svoj posao radio da je za isti sposoban i da bi tako popravio materijalnu situaciju svoje obitelji, ali da isto nažalost nije u mogućnosti. Tuženik da očito zanemaruje činjenicu da je zbog svojih dijagnoza u potpunosti nesposoban za obavljanje poslova inženjera zaštite na radu. U zaključku Sektora za vještačenje od dana 18. rujna 2024. da se također neistinito navodi kako se ne liječi ambulantno. Zadnje tri godine da se kontinuirano ambulantno liječi kod dr. G. Napomenuo je i da se bolnički liječio iza nesreće koju je pretrpio **.**.1979. (Š) pri odlasku na služenje vojske u JNA u Srbiju u sudaru vlakova, a nakon čega da je bio oslobođen preostalog dijela služenja vojnoga roka u trajanju od 4 mjeseca. Zbog toga da ga nisu primili ni kao dragovoljca Domovinskog rata 1991. Sve što je rekao na ročištu da nije imao priliku kazati kad je pozvan na pregled kod prvostupanjskog tijela vještačenja jer da ga nisu saslušali. Od prvog nalaza i mišljenja pa do ovog posljednjeg navedenog u zaključku Sektora za vještačenje od dana 18. rujna 2024. da se u potpunosti navode identični zaključci pa da ima osjećaj da nitko nije ozbiljno pristupio niti proučio njegovo zdravstveno stanje niti njegov predmet. Jednostavno da ne može prihvatiti kako se njegov posao, koji je iznimno odgovoran, može staviti u isti rang kao posao npr. portira ili prodavača u trgovini, a što da smatra da nikako ne može biti. Naglašava i to da je već po drugoj osnovi utvrđen invalidom te registriran u Europskom registru invalida i to čak od iste komisije koja ga u ovom predmetu uporno odbija. Nadalje, da nije zadovoljan u cijelosti sa vještačenjem vještaka neurologa i psihijatra te da moli da vještak medicine rada pravilno utvrdi njegovu radnu (ne)sposobnost. U odnosu na zaprimljeno vještačenje sudskog vještaka medicine rada da navodi kako je sa istim zadovoljan. Osim toga, da mora istaknuti da se cijelo vrijeme ponavlja teza kako nije išao na fizikalne terapije, a jedini razlog zbog kojeg nije išao je taj da nije bio u financijskoj mogućnosti. HZZO da je ukinuo plaćanje troškova putovanja na terapije, a da je morao odlaziti na terapije u drugi grad pri čemu da je u to vrijeme primao zajamčenu minimalnu naknadu od Centra za socijalnu skrb kao samohrani roditelj u iznosu od 1.240,00 kn što da se odnosili i na njega i na njegovu kći. U spis da predaje rješenje Centra za socijalnu skrb Drniš od dana 15. rujna 2020. kao dokaz naprijed navedenim tvrdnjama. Pored navedenog da mora još dodati i da je posao koji je zadnji radio u Remontnom brodogradilištu u Šibeniku bio izuzetno odgovoran i zahtjevan. Radilo se o osposobljavanju radnika za siguran rad, vođenju evidencija o poslovima sa povećanom opasnošću (a to da su bili gotovo svi u brodogradilištu), osposobljavanje radnika za siguran rad na raznim sredstvima rada, ispitivanje eksplozivnih i otrovnih plinova sa uređajem prilikom ulaska zavarivača u unutrašnjost broda, redovita kontrola i obilazak svih skladišta u kojima su se nalazile zapaljive tekućine i skladišta eksplozivnih plinova koji su služili za različite vrste zavarivanja, zatim redovna kontrola velikih portalnih voznih dizalica, ispitivanje električnih instalacija i vođenje evidencije istih, kontrola vatrogasnih uređaja i evidencija itd. Navedene poslove da nije mogao obavljati zato što ima problema s koncentracijom i da se nije mogao fokusirati na te poslove te da povremeno zaboravlja neke stvari, a da nema baš ni "živaca" za komunikaciju. Uvijek da je bio u strahu da će nešto pogriješiti i da će se dogoditi neka havarija zbog koje da će završiti u zatvoru. Zbog svega toga da je bio nezaposlen i primao zajamčenu minimalnu naknadu, a sigurno bi volio da je mogao raditi na poslu za koji je bio školovan jer bi imao sigurno šest puta veća primanja nego što je tada primao naknadu.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi i razlozi izneseni u tužbi da nisu osnovani, odnosno da nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Vezano uz navode tužitelja da nije uvaženo niti jedno mišljenje liječnika specijalista o njegovoj radnoj sposobnosti da se ističe daje postupak medicinskog vještačenja radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti reguliran odredbama članka 123. do 130. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/2015, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19 i 94/21, u daljnjem tekstu: ZOMO), člankom 133. stavkom 3. ZOMO-a i odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17, 56/18 i 16/22, u daljnjem tekstu: Uredba) te da vještaci nadležnog Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s Invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod za vještačenje) ocjenjuju radnu sposobnost prema definiciji propisanoj odredbom čl. 39. ZOMO-a i prema kriterijima i u postupku propisanom Uredbom, a na temelju neposrednog pregleda osiguranika u prvostupanjskom postupku, odnosno na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije i općih podataka o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja (obrazac 2-IN), stoga da vještaci Zavoda za vještačenje prilikom ocjene radne sposobnosti nisu vezani mišljenjem liječnika specijalista u dijelu u kojem isti ocjenjuju radnu sposobnost. S obzirom da su vijeća vještaka Zavoda za vještačenje oba stupnja, u postupku provedenom u skladu s odredbama članka 123. do 133. ZOMO-a i u skladu s odredbama Uredbe, suglasna u ocjeni da kod tužitelja za sada ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prema čl. 39. ZOMO-a jer je potrebno daljnje liječenje, to da nema osnove za uvažavanje navoda tužitelja i za donošenje drugačijeg rješenja u predmetnom upravnom postupku. U svezi sa medicinskim nalazima priloženim uz tužbu, da se napominje da su isti bili dostavljeni u tijeku upravnog postupka te da su uzeti u obzir pri ocjeni radne sposobnosti. Slijedom navedenog, da smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i da predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

4. Opunomoćenik tuženika je na ročištima održanim kod ovog Suda naveo da ostaje pri navodima iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporenog rješenja, a što se tiče izvođenje dokaza vještačenjem da odluku prepušta sudu.

5. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/22-01/03911019793, URBROJ: 341-99-05/3- 22-4789 od dana 27. rujna 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03911019793, URBROJ: 341-19-05/3-22-5472 od dana 12. srpnja 2022., a kojim rješenjem GM, ovdje tužitelju, nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora u kojem je provedeno vještačenje po stalnim sudskim vještacima za medicinu rada te psihijatru i neurologu.

7. U sporu su održane rasprave koje su bile zakazane da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

9. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika (kao i prvostupanjskog upravnog rješenja).

10. Odredbom čl. 39. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21, dalje: ZOMO) propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 4. istog članka propisano je da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

11. Uvidom u spis upravnog tijela KLASA: UP/II 141-02/22-01/03911019793 utvrđeno je: da je postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranika pokrenut u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od dana 28. ožujka 2022.

12. U prvostupanjskom upravnom postupku pribavljen je Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Split,evidencijski broj vještačenja: 780770 od dana 29. lipnja 2022., u kojem je navedeno da je osiguraniku 62. godini života sa ukupno oko 21 godinu radnog staža, po zanimanju da je inženjer sigurnosti na radu, VRO. Iz anamneze da se saznaje daje psihičke smetnje i tegobe imao niz godina, da se počeo liječiti po psihijatru 2014. i tada da je postavljena dijagnoza psihoze. Liječen da je ambulantno tijekom 2014. i 2015. (nalazi psihijatra x19), a nakon toga da nije odlazio na psihijatrijske kontrole, već da je samo uzimao terapiju propisivanu od LOM-a. Tada prema psihologijskoj procjeni smetnje značajno otežavaju ukupnu razinu funkcioniranja. Ponovno da se nastavlja liječiti 2021. pod dijagnozom sumanutog poremećaja. Prema nalazu psihijatra iz ožujka 2022. da mu je socijalna i radna sposobnost značajno i trajno narušena. Nalaz psihologa (prof. E od 25. ožujka 2022. KBC Split Klinika za psihijatriju). U komorbiditetu da su prisutne dugogodišnje smetnje od strane cervikalne i lumbosakralne kralježnice. Dijagnostičkom obradom da mu je verificiran cervikobrahijalni i lumbosakralni sindrom. Hospitaliziran da je u ožujku 2021. zbog dokazane Covid infekcije, srednje teške kliničke slike sa slikom intersticijske pneumonije. U poboljšanom stanju da je otpušten, od tada da su se tegobe sa kralježnicom intenzivirale. Neurološkom obradom da se ukazuje na kronične promjene na kralježnici sa radikularnim smetnjama. EMNG iz studenog 2021. da ukazuje na umjerenu do srednje tešku kroničnu radikulopatiju C6 te C8 lijevo te vrlo tešku slabo kompenziranu kroničnu radikulopatiju L5 lijevo te srednje tešku kroničnu radikulopatiju S1 desno. Verificirana da je i senzorna polineuropatija otvorene etiologije te kompresija n.medianusa u sklopu sy. carpale umjerenog do srednje teškog tipa. Prema mišljenju ortopeda da je potrebno liječenje fizikalnom terapijom koju da provodi povremeno ambulantno. Navodi bolove u vratnoj i lumbalnoj kralježnici. Pregledom i uvidom u medicinsku dokumentaciju da vještak smatra da za sada ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost kao ni djelomični ni potpuni gubitak radne sposobnosti, jer da je potrebno nastaviti daljnje intenzivno psihijatrijsko liječenje.

13. Povodom izjavljene žalbe pribavljen je Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, evidencijski broj vještačenja: 809024 od dana 22. rujna 2022.,u kojem je, u bitnom, navedenoda prema nalazu vještaka kao i priloženoj medicinskoj dokumentaciji žalitelja psihičke smetnje i tegobe ima niz godina, da se počeo psihijatrijski liječiti 2014. i tada da je postavljena dijagnoza psihoze. Liječen da je ambulantno tijekom 2014. i 2015. (nalazi psihijatra x19), a nakon toga da nije odlazio na psihijatrijske kontrole, već da je samo uzimao terapiju propisivanu od LOM-a. Tada da prema psihologijskoj procjeni smetnje značajno otežavaju ukupnu razinu funkcioniranja. Ponovno da se nastavlja liječiti 2021. pod dijagnozom sumanutog poremećaja, prema nalazu psihijatra iz ožujka 2022. da mu je socijalna i radna sposobnost značajno i trajno narušena. Nalaz psihologa (prof. E od dana 25. ožujka 2022., KBC Split Klinika za psihijatriju). U komorbiditetuda su prisutne dugogodišnje smetnje od strane cervikalne i lumbosakralne kralježnice. Dijagnostičkom obradom da mu je verificiran cervikobrahijalni i lumbosakralni sindrom. Hospitaliziran da je u ožujku 2021. zbog dokazane Covid infekcije, srednje teške kliničke slike sa slikom intersticijske pneumonije. U poboljšanom stanju da je otpušten, od tada da su se tegobe sa kralježnicom intenzivirale. Neurološkom obradom da se dokazuju kronične promjene kralješnice sa radikularnim smetnjama. EMNG iz 11/2021. da pokazuje umjerenu do srednje tešku kroničnu radikulopatiju C6 te C8 lijevo te vrlo tešku slabo kompenziranu kroničnu radikulopatiju L5 lijevo te srednje tešku kroničnu radikulopatiju S1 desno. Verificirana da je i senzorna polineuropatija otvorene etiologije te kompresija n. medianusa u sklopu karpalnog sindroma umjerenog do srednje teškog tipa. Prema mišljenju ortopeda da je potrebno liječenjem fizikalnom terapijom koju da provodi povremeno ambulantno. Navodi bolove u vratnoj i lumbalnoj kralježnici.Vijeće vještaka da je osnovom osobnog pregleda žalitelja kao i priložene medicinske dokumentacije utvrdilo kako ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti jer još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti. Potrebno da je dalje psihijatrijsko kao i fizijatrijsko liječenje. Povodom žalbe, nakon uvida u priloženu dokumentaciju kao i navode žalbe, da vijeće viših vještaka nema osnove za promjenom utvrđene ocjene.

14. Udovoljavajući prijedlogu tužitelja ovaj Sud je u predmetnom upravnom sporu izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima psihijatru prof. dr. sc. Ivanu Urliću i neurlogu EM, a sve na okolnost postoji li kod tužitelja na dan 29. lipnja 2022. u smislu odredbe čl. 39. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21, dalje: ZOMO) smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti pri čemu vještačenje valja provesti pridržavajući se odredaba Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17, 56/18 i 16/22, u nastavku teksta: Uredba).

15. U pisanom nalazu i mišljenju od dana 15. srpnja 2024. stalni sudski vještaci psihijatar prof. dr. sc. Ivan Urlić i neurlog EM, u bitnom, nakon pregleda tužitelja i analize onog što proizlazi iz spisu priležeće medicinske i druge dokumentacijue, navode da se kao glavne dijagnoze navode paranoja (F22.0) i shizoafektivni poremećaj (F-25) te vertebrogene smetnje. S neurološke strane da tužitelj zbog ograničenih kretnji vratnog i slabinskog dijela kralježnice u odnosu na zdravu osobu iste dobi i zanimanja slabije i bolnije se kreće, podiže terete, uspravlja iz niskog (čučećeg, prignutog i sl. položaja), hoda po povišenim podnicama, dijelovima broda i platformi, jarboletima. Zbog slabije lijeve noge otežano i nesigurno se penje po Ijestvama, stubama, brodskim stubištima i sličnim stubama, prilagođenim stepenicama i tome slično. Smanjenje životne aktivnosti na račun smanjene pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice, umanjene pokretljivosti lumbosakralnog segmenta kralježnice, umanjene pokretljivosti lijevog ramena, radikularnih smetnji na lijevoj ruci i na lijevoj nozi, slabosti mišića na lijevoj natkoljenici i lijevoj potkoljenici da sveukupno iznosi 35%. Od toga samo na račun slabije lijeve noge, smanjenje životne aktivnosti je 18% (ovo je dio procijenjenog umanjenja životne aktivnosti od 35%). S obzirom na dugogodišnje psihičke poteškoće psihotičnog karaktera koje ukazuju na sumanuti poremećaj i disfunkciju mozga, o čemu da se u nalazima govori kao o ekscesivnoj sumnjičavosti, paranoidnim interpretacijama i idejama odnosa, zbog čega da se liječi antipsihotičnom i anksiolitičnom terapijom pod dijagnozom F22.0 - Psychosis i F-25 - Shizoafektivni poremećaj, a što da se psihologijskom obradom uočava kao depresivnost i paranoidnost, odnosno segmenti neurotskih i psihotičnih struktura ličnosti, dijagnoze koje sve to obuhvaćaju su perzistentni sumanuti poremećaj (MKB-X, F22.0) i Shizoafektivna psihoza (MKB-X, F-25). Navedeno da utječe na smanjenje radnih sposobnosti, što da procjenjuje 45% trajno, što se pridružuje umanjenju radne sposobnosti procijenjenoj po vještaku neurologu.

16. Potom su stalni sudski vještaci psihijatar prof. dr. sc. Ivan Urlić i neurolog EM dana 11. studenog 2024. dostavili dopunu pisanog nalaza i mišljenja od dana 15. srpnja 2024. u kojem je, u bitnom, navedeno da je vještačenje učinjeno u skladu sa rješenjem o imenovanju za vještake, na temelju stanja spisa i pregledom tužitelja. Kao glavne dijagnoze da se navode paranoja (F22.0), shizoafektivni poremećaj (F25) i vertebrogene smetnje vratnog i slabinskog dijela kralježnice i priležećih živčanih korjenova (G54.2 i G54.4). Navedene kliničke dijagnoze da potvrđuju dvije psihologijska obrade (2014. i 2022. godine) koje da ukazuju na neurotsku i psihotičnu strukturu ličnosti uz depresivnost i paranoidnost. Kao dijagnoza 2022.g. da se navodi shizoafektivni poremećaj - F25 prema MKB 10, što da ukazuje da se psihotičan način doživljavanja okoline strukturirao u ličnosti na stabilan način i da nije mogao terapijski biti značajnije korigiran zbog stresogenih perioda koji su negativno utjecali na tužiteljevo psihičko funkcioniranje (izbjeglištvo tijekom Domovinskog rata, smrt supruge). Na stranici 4. psihijatrijskog vještva od dana 12. srpnja 2024. da je izneseno da je dana 13. rujna 1979., putujući na odsluženje vojnog roka doživio sudar vlakova, te da je tri mjeseca nakon tog događaja otpušten iz vojske zbog psihičkih poteškoća. Tužitelj navodi da je trpio jake strahove, stalnu uznemirenost i nesanice. U odnosu s navedenim da smatraju da se kod tužitelja očitovalo na dan 29. lipnja 2022. smanjenje radne sposobnosti kako su procijenili u svojim vještvima od 12. srpnja 2024. i to, brojčano 80% (45% s psihijatrijske strane i 35% s neurološke). To da se odnosi na sve ranije navedene dijagnoze (F22.0, F25, G54.2 i G54.4), u smislu odredbe čl. 39. ZOMO i čl. 15. Uredbe o metodologijama vještačenja. Navedeno da je njihova procjena smanjenja radne sposobnosti tužitelja, uz preostalu radnu sposobnost, a za procjenu koje je nadležan specijalist medicine rada.

17. Nakon toga je, dana 5. ožujka 2025. svoj pisani nalaz i mišljenje ovom Sud dostavila i mr. sc. Milana Varinac-Barač, dr. med. spec. medicine rada, stalna sudska vještakinja za medicinu rada, a koja je, nakon pregleda spisu priležeće medicinske i druge dokumentacije, dala opsežno obrazloženje o postojanju radne (ne)sposobnosti kod tužitelja (odgovarajući na nalog Suda od dana 24. veljače 2025.) u kojem je, u bitnom navedeno da kod tužitelja GM na dan 29. lipnja 2022., sukladno odredbama čl. 39. st. 1. ZOMO-a te uvažavajući odredbe Uredbe, postoji invalidnost, odnosno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer su kod njega nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem te mu je radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, uzimajući u obzir sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima uz kontraindikaciie za poslove koji zahtijevaju odgovornost za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih, rad sa strankama, emocionalnu stabilnost, adaptabilnost, socijabilnost, sposobnost organiziranja te teže fizičke poslove. Uzrok nastanka invalidnosti da je bolest 100%. Datum nastanka invalidnosti da je 29. lipnja 2022. kada je tužitelj pregledan i vještačen od strane nadležnih vještaka HZMO-a u prvostupanjskom postupku. Kontrolni pregled da je potrebno obaviti za 3 godine odnosno u lipnju 2025. Iz pregledane medicinske dokumentacije da je u spisu razvidno da je tužitelj u dugogodišnjem ambulantnom tretmanu psihijatra zbog psihičkih poteškoća psihotičnog karaktera koje da ukazuju na sumanuti poremećaj i shizoafektivnu psihozu. Navedeni stupanj oštećenja psihičkih funkcija da je objektiviziran i kliničkim psihologijskim testiranjem i da kao takav izravno utječe na radnu sposobnost tužitelja, čineći ga radno nesposobnim za poslove koje je do sada obavljao (poslovi inženjera zaštite na radu). Ovo iz razloga jer navedeni poslovi zahtijevaju odgovornost za osobnu i sigurnost drugih osoba, rad sa strankama, emocionalnu stabilnost, adaptabilnost, socijabilnost, sposobnost organiziranja, a koje funkcije da su kod tužitelja, prema psihijatrijskoj dokumentaciji i vještvu vještaka neuropsihijatra trajno oštećene. Tužitelj da ima dugogodišnje tegobe u smislu kroničnog cervikobrahijalnog i lumbosakralnog sindroma sa radikularnim smetnjama. Nakon preboljele COVID infekcije da se smetnje intenziviraju. Prema nalazu neurokirurga iz 2014. godine da nije indicirano neurokirurško liječenje, već da se savjetuje provođenje fizikalne terapije, a što da se također preporuča i u nalazu ortopeda iz 2021. Međutim, da u medicinskoj dokumentaciji nema podataka da je isto i provedeno te ako jeste je li provedeno i stacionarno liječenje te kakvi su rezultati nakon provedenog liječenja. Sa motrišta specijaliste medicine rada i na temelju priložene medicinske dokumentacije da se može zaključiti da sa osnova stanja vratne i slabinske kralježnice kod tužitelja postoje kontraindikacije za teže fizičke poslove. U vještvu i dopuni vještva da su vještaci neuropsihijatar i neurolog ocijenili radnu sposobnost tužitelja, a za što da nisu nadležni sukladno Pravilnicima o specijalističkom usavršavanju doktora medicine jer za to nemaju potrebna znanja koja se stječu specijalističkom izobrazbom iz područja medicine rada. U svojim vještvima da su vještaci zapravo ocijenili umanjenje općih životnih aktivnosti od ukupno 85%, a što da se prema njima odnosi na radnu sposobnost. Međutim, sukladno principima struke medicine rada, da se radna sposobnost nikad ne ocjenjuje u postotcima već na temelju stupnja oštećenja funkcije. Ocjena radne sposobnosti tužitelja, prezentirana u Nalazu i mišljenju vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku, sa motrišta specijaliste medicine rada da nije pravilna jer isti kod donošenja ocjene radne sposobnosti nisu uzeli u obzir da se kod tužitelja radi o psihičkim tegobama psihotičnog intenziteta sa prezistirajućim sumanutim poremećajem i shizoafektivnom psihozom te da usprkos višegodišnjem psihijatrijskom liječenju nije došlo do poboljšanja psihičkog stanja o čemu da se u svom vještvu detaljno očitovao psihijatar nadležan za to pitanje. Također, da vještaci nisu uzeli u obzir zahtjeve poslova koje je obavljao tužitelj te činjenicu da su kod tužitelja upravo trajno oštećene funkcije koje su potrebne za obavljanje navedenih poslova, a kako je to navela naprijed u obrazloženju mišljenja. Suglasna da je sa mišljenjem vještaka u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku da je zbog vertebrogenih smetnji kod tužitelja potrebno provoditi daljnje liječenje, ali da se i sa sadašnjim stanjem vratne i slabinske kralježnice može utvrditi da tužitelj ne može obavljati teže fizičke poslove bez obzira na daljnje liječenje. Za davanje očitovanja na zatražene okolnosti da nije bilo potrebe da osobno izvrši klinički pregled tužitelja jer je priložena medicinska dokumentacija i vještva vještaka neuropsihijatra i neurologa bila dostatna za očitovanje.

18. Dakle, u ovom upravnom sporu najprije je provedeno vještačenje po stalnim sudskim vještacima psihijatru prof. dr. sc. Ivanu Urliću i neurologu EM čijem pisanom Nalazu i mišljenju ovaj Sud vjeruje kao vjerodostojnom i objektivnom dokazu, koji je sačinjen po pravilima medicinske struke, budući je njihovo vještvo u dostatnoj mjeri u suglasju sa ostalim izvedenim pisanim dokazima kao i raspoloživom medicinskom dokumentacijom koja prileži spisu upravnog tijela te budući su pregledali tužitelja i sačinili Nalaz i mišljenje dajući podrobno i detaljno obrazloženo očitovanje te su u dopuni pisanog Nalaza i mišljenja od dana 15. srpnja 2024., sukladno traženju tuženika iz podneska od dana 26. rujna 2024. te očitovanja Sektora za vještačenje od dana 18. rujna 2024., u cijelosti otklonili sve prigovore koje je tuženik iznio na njihov pisani nalaz i mišljenje te dodatno pojasnili da je u njihovom pisanom nalazu i mišljenju iznesena njihova procjena smanjenja radne sposobnosti tužitelja, uz preostalu radnu sposobnost, ali da je za procjenu radne sposobnosti nadležan specijalist medicine rada.

19. Zatim je stalna sudska vještakinja za medicinu rada mr. sc. Milana Varinac- Barač, dr. med. spec. medicine rada dala ocjenu radne sposobnosti tužitelja te je u potpunosti obrazloženo, potpuno i jasno utvrdila kakva je radna sposobnost tužitelja te je svoj pisani nalaz i mišljenje utemeljila na spisu priležećoj medicinskoj dokumentaciji te pisanom nalazu i mišljenju stalnih sudskih vještaka psihijatra prof. dr. sc. Ivana Urlića i neurologa EM (kao i njegovoj dopuni u kojoj su sudski vještaci otklonili sve prigovore tuženika), a koji su tužitelja i pregledali. Na navedeni pisani nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicinu rada stranke nisu imale prigovora, stoga zaključno proizlazi kako tuženik ničim nije osporio vještačenje stalne sudske vještakinje za medicinu rada te nije predlagao vještačenje po kakvom drugom vještaku niti izvođenje daljnjih dokaza koji bi doveli u sumnju pravilnost nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za medicinu rada, a na kojem je Sud utemeljio odluku u ovom upravnom sporu cijeneći stručnost i obrazloženost istog.

20. U izloženom, uvažavajući okolnost da su u suprotnosti sa ostalim izvedenim pisanim dokazima te posebno Nalazima i mišljenju stalnih sudskih vještaka psihijatra prof. dr. sc. Ivana Urlića i neurologa EM (te dopuni istog) te posebno pisanom Nalazu i mišljenju sudske vještakinje za medicinu rada mr. sc. Milane Varinac-Barač, dr. med. spec. medicine rada, ovaj Sud ne može pokloniti vjeru Nalazu i mišljenju vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pribavljenih u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, a prema kojima kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti obzirom da takvo utvrđenje nije potkrijepljeno tužiteljevom medicinskom dokumentacijom, a kako su to nedvojbeno utvrdili sudski vještak medicine rada te sudski vještaci psihijatar i neurolog.

21. Sukladno prethodnom, Sud je poništio drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje te je sam riješio stvar na način da je utvrdio da kod tužitelja GM od dana 29. lipnja 2022., postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer su kod njega nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem te mu je radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, uzimajući u obzir sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima uz kontraindikaciie za poslove koji zahtijevaju odgovornost za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih, rad sa strankama, emocionalnu stabilnost, adaptabilnost, socijabilnost, sposobnost organiziranja te teže fizičke poslove. Uzrok nastanka invalidnosti je bolest 100%. Kontrolni pregled je potrebno obaviti za 3 godine, odnosno u lipnju 2025. Sve to uz nalog prvostupanjskom tijelu da o tome donese odgovarajuće rješenje u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude (čl. 117. st. 1., vezano uz čl. 151. st. 2. ZUS- a), radi čega je riješeno kao u izreci presude pod točkama I, II i III.

22. Kako je Sud sam riješio ovu upravnu stvar, nadležna javnopravna tijela u izvršenju ove presude nisu ovlaštena ponovno razmatrati meritum te stvari, koji se sastoji u utvrđenju da kod tužitelja postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer su kod njega nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem te mu je radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, uzimajući u obzir sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima uz kontraindikaciie za poslove koji zahtijevaju odgovornost za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih, rad sa strankama, emocionalnu stabilnost, adaptabilnost, socijabilnost, sposobnost organiziranja te teže fizičke poslove. Uzrok nastanka invalidnosti je bolest 100%. Kontrolni pregled je potrebno obaviti za 3 godine, odnosno u lipnju 2025., već je prvostupanjsko tijelo, u skladu sa člankom 151. stavkom 1. ZUS-a, polazeći od sudske odluke o utvrđenju iz točke III. izreke presude, dužno donijeti odgovarajuće rješenje s ostalim propisanim pratećim utvrđenjima. Pri tome prvostupanjsko rješenje doneseno u izvršenju ove presude, u dijelu koji se odnosi na utvrđenja iz točke III. izreke presude, ne može biti stavljeno izvan snage od strane revizijskog tijela tuženika, niti je prvostupanjsko tijelo prije donošenja rješenja u izvršenju ove presude u dijelu kojim je odlučeno sudskim utvrđenjem ovlašteno zatražiti nalaz i mišljenje revizijskog tijela, jer bi prvostupanjsko tijelo na taj način postupilo protivno odluci ovog Suda, koja se sastoji u bezuvjetnim utvrđenjima iz točke III. presude, čime bi se prvostupanjsko tijelo bez pravne osnove upustilo u meritum stvari riješene sudskom presudom, sve imajući na umu da u pogledu učinaka sudske odluke donesene u upravnom sporu odredbe članka 10. i članka 151. stavka 1. i 2. ZUS-a, vezano uz članak 6. stavak 3. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22 i 16/23) imaju prvenstvo u odnosu na norme kojima je uređena upravna revizija. Osim toga, uzevši u obzir hijerarhiju između upravnog sudstva i upravnih tijela, utemeljenu primarno na odredbi čl. 19. st. 2. Ustava Republike Hrvatske (59/90, 135/97, 8/98-proč. tekst, 113/00, 124/00-proč. tekst, 28/01, 41/01-proč. tekst, 55/01-ispr., 76/10, 85/10-proč. tekst i 5/14), protivno tumačenje dovelo bi do pravno neprihvatljivog zaključka da sudska odluka podliježe preispitivanju od strane upravnog tijela.

U Splitu, 5. svibnja 2025.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. ZUS-a).

DN-a:

- tužitelju GM, [adresa]

- tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi,

Zagreb, Mihanovićeva 3

- u spis