Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Nadi Šumiga, uz sudjelovanje zapisničarke Elizabete Golec, u prekršajnom postupku pokrenutom protiv okrivljenog ĆN iz [adresa], zbog povrede odredbe iz čl. 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i dr. („Narodne novine“ br. 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin Klasa: 211-07/23-5/5271, Urbroj: 511-14-05-23-1 od 25. veljače 2023., u žurnom postupku, nakon održanog ročišta, temeljem čl. 183. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22) dana 05. svibnja 2025.
p r e s u d i o je
Okrivljeni ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1954. u [adresa], od oca Ć i majke Ž, rođene R, s prebivalištem u [adresa], u [adresa], državljanin RH, VSS, umirovljenik, prima mirovinu u iznosu od 643,00 eura, udovac, otac troje djece, prekršajno kažnjavan, zastupan po branitelju Krešimiru Golubić, iz OD Golubić i Šikić iz Čakovca
k r i v j e
I. što je dana 25. veljače 2023. u 14,00 sati u kući u [adresa], u [adresa], ponovio nasilje u obitelji budući da je već bio pravomoćnom presudom ovog suda broj 32 Pp J-718/2020-8 od 24. studenog 2020. proglašen krivim za počinjenje nasilja u obitelji, i to na način da je činio psihičko nasilje u obitelji zbog trajno narušenih obiteljskih odnosa te je vikao, galamio i psovao kćer RN riječima: "jebote, ti se mene trebaš bojati, dat ću ja tebi boga", te joj se u kuhinji kuće unosio u lice i priječio joj izlaz iz prostorije, a kojim radnjama je izazvao uznemirenost i osjećaj straha i povredu dostojanstva kod kćeri RN, a budući da je prijetila opravdana bojazan da će nastaviti sa činjenjem prekršaja, isti je uhićen na mjestu događaja u 25. veljače 2023. u 14,00 sati i smješten u posebnu prostoriju za zadržavanje
– dakle ponovio nasilje u obitelji na način da je činio psihičko nasilje
II. čime je okrivljeni počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, radi čega mu se primjenom članka 37. Prekršajnog zakona
III.
i z r i č e
novčana kazna u iznosu 398,16
(tristo devedeset osam eura i šesnaest centi) eura
U skladu s čl. 40. Prekršajnog zakona, okrivljenom se uračunava vrijeme provedeno u uhićenju od dana 25. veljače 2023. s početkom u 14,00 sati do 25. veljače 2023. do 18,45 sati kao 1 (jedan) dan zatvora, odnosno kao 39,82 (trideset devet eura i osamdeset dva centa) eura novčane kazne pa okrivljeni ima za platiti 358,34 (tristo pedeset osam eura i trideset četiri centa) eura.
Okrivljeni je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Okrivljeni se upozorava sukladno čl. . 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je izrečena novčana kazna uplaćena u cijelosti. Ukoliko okrivljeni u određenom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se temeljem odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona, izvršiti prisilnim putem. Ako se novčana kazna u cijelosti ili djelomično ne naplati ni prisilno u roku od 2 godine od kad je nadležno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, ista će se zamijeniti posebnim Rješenjem, a u skladu s odrednom čl. 34. Prekršajnog zakona. Okrivljeni je dužan novčanu kaznu uplatiti putem priložene uplatnice.
IV. Trošak prekršajnog postupka utvrđen je u ukupnom iznosu od 26,00 (dvadeset šest) eura, a isti se odnosi na trošak prekršajnog postupka, temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u vezi sa čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka i dužan ga je uplatiti okrivljeni u roku od 30 dana putem priložene uplatnice.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovom sudu podnio optužni prijedlog protiv 1. okr. ĆN i 2. okr. RN iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Na okolnosti podnijetog optužnog prijedloga u žurnom postupku ispitani su suokrivljeni nakon čega je ovaj Sud donio presudu kojom je 1. okr. ŽN proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 398,16 eura te su mu izrečeni troškovi prekršajnog postupka u iznosu od 26,00 eura dok je 2. okr. RN oslobođena optužbe u vezi prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Na navedenu presudu okrivljeni je putem branitelja Krešimira Golubić, iz OD Golubić i Šikić iz Čakovca podnio je žalbu te je u povodu žalbe Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Zagreb, donio rješenje broj Ppž-4481/2023 kojom je riješio pod točkom 1. da u povodu žalbe okr. ŽN po službenoj dužnosti ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na okrivljenika ŽN te se predmet u tom dijelu dostavlja sudu na ponovno suđenje, dok pod točkom 2. uslijed odluke pod točkom 1. žalba okr. ŽN je bespredmetna.
3. U ponovnom postupku na ročište su pozvani okrivljeni, branitelj okrivljenog, svjedokinja – žrtva nasilja u obitelji RN te punomoćnica svjedokinje EN. Na ročište nije pristupio okrivljeni već je pristupio branitelj okrivljenog KN te svjedokinja - žrtva nasilja u obitelji RN, u nazočnosti punomoćnice EN.
4. Okrivljeni je ponovno pozvan na ročište, međutim isti se nije odazvao, već je u spis dostavio pisanu obranu. U pisanoj obrani iskazao je kako do šezdeset osam godina života nikada nije optužen, shodno tome niti osuđen za bilo kakav oblik nasilja.
Nakon smrti supruge, preminule **.**.2019. saznao je za njezinu oporuku, od 29.07. 2018. godine. U oporuci supruga je svu njihovu zajedničku imovinu darovala djeci. E, RN i sinu iz njenog prvog braka K. Odbio je potpisati izjavu da se odriče imovine, pokrenut je postupak radi utvrđivanja njegovog prava na imovinu. U sudskom postupku ustanovljeno je da ima neosporno pravo na imovinu, a o imovini koja bi mu pripala morao je pokrenuti parnicu. Djeca su uvidjevši da do imovine (kuća u [adresa], kuća u [adresa] između ostalog) ne mogu doći temeljem oporuke, 14.07.2020. godine podnijela tužbu sa namjerom da ga se potpuno isključi iz nasljedstva iza pokojne supruge. Na Općinskom sudu u Varaždinu pokrenuta je parnica pod poslovnim brojem: 24 P-304/2020-22, a presudom od 15. studenog 2023. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja. Djeca su na presudu uložila žalbu koja još nije riješena. Uslijedilo je opetovano uznemiravanje i vrijeđanje sa namjerom da ga se proglasi obiteljskim nasilnikom kako bi drugim putovima postigli konačni cilj, a taj je da se oca učini beskućnikom. Konsterniran je da službene osobe Policijske uprave Varaždinske, njega privode na osnovu pukog preglasavanja. Troje ili dvoje djece tri su ili dva glasa, a njemu kao ocu uvijek pripada jedan glas. Osim toga, pristup temeljen na percepciji da otac uvijek jest nasilnik ili ozbiljno sumnjiv da je nasilnik, a djeca su žrtve- šta bi drugo moglo biti, doveo je i u sličnim slučajevima dovodi do osude nedužnih. Po istom pristupu, istoj metodologiji osuđen je, iako nedužan, u prethodnom prekršajnom postupku. Uvidom u tužbu broj 138 od 14.07.2020. godine, u kojoj se insinuira osim toga i direktno, vrlo sirovo i surovo optužuje oca za nekulturan, nehuman i monstruozan odnos prema majci njihove djece i to sve bez ikakvih dokaza. Nakon što je sudski zahtjev odbijen, uz temeljito i nedvosmisleno obrazloženje, šta dalje? Očekivati da djeca davno punoljetna govore istinu? Da otac ne može biti drugo nego nasilnik? Da djeca (RN 32 godine, E 28 godina, K uskoro 40 godina) mogu biti isključivo žrtve. I to žrtve oca koji sada ima navršenih 70 godina, „ojačan" sa tri premosnice, dva stenta i nekoliko operacija u posljednjih petnaestak godina!? Kako to da sve godine prije smrti supruge nije bio nasilnik? Kako to da ga djeca i supruga (diplomirani pravnik) nikada nisu prijavili za nasilje sve do oko dvije godine nakon što je oporuka izronila iz tame u svjetlo dana? Supruga je bila materijalno osigurana. Ako je bio nasilnik, zašto se nije rastala? Kako je moguće iznositi teško kvalificirane optužbe, a nakon što se dokaže da su neistinite, da nema posljedica za tužitelje? Ističe i da nikada nije bio i nastojati će i dalje ne biti nasilnik, ne puši, pijanica nije, cijeli je vijek marljivo radio i još uvijek radi, vodio je dužnu brigu o obrazovanju, odgoju i materijalnim potrebama djece,
sve do smrti supruge sa djecom je imao harmonične odnose. Očekuje da se kompletno sagledaju okolnosti koje su dovele do teško kontaminiranih odnosa između njega i djece te donese pravedna i zakonita presuda.
5. U tijeku dokaznog postupka ispitana svjedokinja - žrtva nasilja u obitelji RN, u nazočnosti punomoćnice EN te branitelja okrivljenika Golubić Krešimira te je iskazala kako sa svojim ocem okrivljenim nije u dobrim obiteljskim odnosima bila prije kritičnog događaja dugi niz godina kao i ostali članovi obitelji. Neposredno prije kritičnog događaja došla je na navedenu adresu u namjeri da posjeti brata koji je bio na intenzivnom liječenju u ŽB Čakovec, tako da se iz tog razloga zadržala u kući okrivljenog. U samo kritično vrijeme imala je namjeru otići po vodu u kuhinju, međutim okrivljeni se prema njoj čudno ponašao, gledao ju je, čime je bila uznemirena vezano uz njegov stav i ponašanje. Tvrdi kako nije te zgode istom ništa iskazala, samo je imala namjeru otići po vodu, međutim okrivljenik joj je tada prepriječio put, unosio joj se u lice, stajao vrlo blizu nje, počeo je prema njoj vikati i galamiti, vrijeđati ju pogrdnim riječima: "jebote, ti se mene trebaš bojati, dat ću ja tebi boga", čime se silno uznemirila vezano uz njegov stav i ponašanje u samo kritično vrijeme koje je bilo vrlo agresivno tako da je isti kod nje prouzročio osjećaj straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva te je smatrala da će ju isti fizički napasti čime se još više uznemirila, te je u vezi toga pozvala policiju. Napominje da je prije toga okrivljenom u više navrata iskazivala da se makne od nje, međutim isti se oglušio na njezine riječi, te je nastavio sa psihičkim nasiljem prema njoj. Napominje da okrivljenom to nije bilo prvi puta da se tako ponaša prema njoj, da je već bio pravomoćno prekršajno kažnjavan radi nasilja u obitelji prema istoj. Napominje da iza kritičnog događaja nije bila u nikakvom kontaktu sa svojim ocem okrivljenikom iz razloga što ga se boji, te tvrdi da se boji nalaziti na istom mjestu sa okrivljenikom budući da se radi uvijek o situacijama kad okrivljeni prema njoj vrši psihičko nasilje. Tvrdi da psihičko nasilje u obitelji prema njoj nije posljedica imovinsko pravnih odnosa u obitelji a koji postoje u vezi kojih se vodi sudski postupak. Tvrdi da je uzrok njegovog ponašanja agresija koja vlada u njemu odnosno njegov neprimjeren karakter prema njoj kao članu obitelji a koji se proteže kroz dugi niz godina kad je bila i u obitelji sa okrivljenim u zajedničkom domaćinstvu.
6. Nakon iskaza ispitane svjedokinje – žrtve nasilja u obitelji RN branitelj okrivljenika postavio je pitanje svjedokinji da li je te zgode od okrivljenika tražila da se makne, da li je prigovarala okrivljeniku vezanu uz njegovu higijenu, u kojem stanju je bila kuća toga dana, da li je bila čista i uredna, da li mu je kad rekla da ode u Bosnu, na što je svjedokinja iskazala da je tražila da se makne a što isti nije htio, ona se njemu nije prva obratila već je bila samo njezina reakcija na njegovo ponašanje koje je naprijed opisala. Svjedokinja je iskazala kako se ne sjeća da bi istom prigovarala u vezi higijene, kuća nije bila čista, okrivljeni odbija voditi računa o osobnoj higijeni kao i čistoći kuće, po njezinom mišljenju isti se necivilizirano ponaša vezano uz higijenu sebe i prostora, nikad mu nije rekla da ode u Bosnu, ne sjeća se točno trenutka kad se maknuo ali u svakom slučaju nije se u trenutku kad je to zahtijevala, ne sjeća se gdje su se ona i okrivljeni nalazili u trenutku dolaska policije, ne sjeća se da bi podigla ton prema okrivljeniku posebice u samom kritičnom odgađaju budući da je ona bila ta koja je bila uznemirena i u strahu zbog njegovog ponašanja a koje je bilo agresivno.
7. Punomoćnica svjedokinje žrtve nasilja u obitelji nakon upita svjedokinje da li se i dalje boji ponašanja okrivljenog ista je navela da se i dalje boji te zbog straha zbog njegovog ponašanja ne dolazi kući u [adresa]. Napominje da bi htjela dolaziti kući jednom do dva puta mjesečno, međutim ne dolazi zbog činjenice psihičkog nasilja okrivljenog prema njoj. Punomoćnica svjedokinje – žrtve nasilja u obitelji predlaže da se prema okrivljenom primijeni mjera opreza i to zabrane približavanja uspostavljanja i održavanja veze sa žrtvom i to na način da okrivljeni isto poštuje kada žrtva boravi u [adresa], obzirom da se radi o njezinoj obiteljskoj kući. S obzirom na dva prekršaja koja je okrivljenik počinio, ne može u miru i bez straha o ponovnom počinjenju istog ili sličnog djela boraviti u svojoj kući.
8. Branitelj okrivljenika predložio je da se u daljnjem postupku provede očevid u obiteljskoj kući na adresi prebivališta okrivljenika kako bi se utvrdilo da svjedokinja nije govorila istinu u svojem iskazu ni u jednom dijelu, osim toga predložio je se psihološko psihijatrijsko vještačenje nad okrivljenikom. Branitelj okrivljenika protivio se određivanju mjere opreza, budući da za istu nisu ispunjeni uvjeti a prvenstveno se ističe da se mjerom opreza kako je predloženo grubo bi se kršilo pravo okrivljenika na dom budući da je nesporno da okrivljenik u toj kući stanuje, tu je njegov dom i on je osoba starija od 70 godina dok s druge strane svjedokinja ne stanuje u toj kući a u odnosu na kuću je između okrivljenika, svjedokinje, njenog brata i njene sestre u tijeku spor pred Općinskim sudom u Varaždinu u vlasništvu nad istom.
9. Punomoćnica svjedokinje - žrtve nasilja u obitelji protivila se provođenju očevida i to iz razloga jer je isti u potpunosti nepotreban, što radi proteka vremena od počinjenja prekršaja, što iz razloga jer okrivljenik od danas nakon provođenja očevida stambeni prostor može dovesti u uredno stanje odnosno u drugačije nego u kakvom se stambeni prostor nalazio u vrijeme počinjenja prekršaja. U pogledu protivljenja počinjenja mjera opreza navela je kako u konkretnom slučaju ne postoji kršenje prava na dom obzirom da je okrivljenik prekršaj počinio svom članu obitelji pa se tako mjera opreza bez obzira na godine okrivljenika i činjenicu da u istoj stanuje može urediti. To što žrtva ne živi u toj kući upravo i je posljedica okrivljenikovog ponašanja dok parnični postupci koji se vode pred ovim sudom nemaju nikakav utjecaj na određivanje mjera opreza a niti se u tim postupcima dovodi u pitanje vlasništvo nad određenim dijelom nekretnine žrtve. U pogledu psihološko psihijatrijskog vještačenja punomoćnica odluku prepušta sudu ukoliko isti smatra da je takvo vještačenje nužno za ovaj postupak.
10. Nakon iskaza ispitane svjedokinje Sud je donio rješenje kako se predloženi dokazi od strane branitelja okrivljenika i punomoćnice svjedokinje neće provoditi, budući da su po ocjeni suda isti nepotrebni te nisu od bitno odlučujućeg značaja za utvrđenje činjeničnog stanja u ovom predmetu, budući da je po ocjeni suda činjenično stanje dovoljno utvrđeno.
11. Na ročištu dana 01. travnja 2025. branitelj okrivljenika naveo je kako obrana ostaje kod svih dokaznih prijedloga te je predloženo da Sud izvrši uvid u spis Općinskog suda u Varaždinu P-304/2020 na okolnosti navedene u pisanoj obrani okrivljenika.
12. Sud nije izvršio uvid u predmet ovog Suda broj P-304/2020 iz razloga jer se navedeni predmet nalazi kod Županijskog suda u Splitu radi odlučivanja po žalbi tuženika.
13. U tijeku postupka pročitano je: izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji sastavljen od PP Varaždin dana 25. veljače 2023., zahtjev za izricanje zaštitne mjere, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime okrivljenog ŽN iz kojeg je razvidna očitana koncentracija alkohola od 0,0 g/kg, izvješće o uhićenju okrivljenog ĆN, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika sastavljeni od PP Varaždin dana 25. veljače 2023., prijedlog o određivanju zadržavanja, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom, spis ovog Suda broj P-304/2020 te izvod iz Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije iz kojeg je razvidno da je okrivljeni bio osuđivan.
14. Temeljem provedenog postupka, u skladu s čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona, analizirajući i ocjenjujući obranu okrivljenog, iskaz svjedokinje te uvidom i čitanjem u spis podnijetih materijalnih dokaza, pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi nedvojbeno proizlazi zaključak da su u ponašanju okrivljenog ostvareni svi bitni elementi obilježja prekršaja za koji se teret jer je kao član obitelji – otac – ponovio nasilje u obitelji prema svojoj kćeri RN.
15. Nesporno je u tijeku postupka utvrđeno da se kritični događaj desio u kritično vrijeme na kritičnom mjestu između okrivljenog i kćeri RN, da između okrivljenika i svjedokinje RN postoje loši obiteljski odnosi, da su u vezi kritičnog događaja na mjesto događaja došli policijski službenici koji su obavili obavijesne razgovore sa okrivljenikom i RN da je okrivljenik istog dana uhićen, da je okrivljeni bio pravomoćno prekršajno kažnjavan radi prekršaja nasilja u obitelji, a što je razvidno iz izvatka iz prekršajne evidencije koji se nalazi u spisu.
16. Sporno je da li se okrivljenik kritične zgode ponašao na način kako se tereti od strane tužitelja.
17. Nije prihvaćena kao osnovana i dovoljno uvjerljiva obrana okrivljenog u dijelu u kojem tvrdi da se ne smatra krivim za terećeni prekršaj jer da se nije ponašao na način na koji se tereti, nije činio psihičko nasilje opisano u izreci prema kćeri RN budući da je po ocjeni suda obrana u tom dijelu iskonstruirana radi otklanjanja prekršajne odgovornosti i krivnje te proturječi utvrđenom činjeničnom stanju.
18. Naime, djelo okrivljenog nalazi se dokazanim temeljem okolnosnog iskaza ispitane svjedokinje RN – žrtve u samom kritičnom događaju, a kojoj se u potpunosti povjerovalo jer je o odlučnim činjenicama nasilnog ponašanja okrivljenog opisnog u izreci ove presude, svjedokinja iskazivala neposredno uvjerljivo i logično detaljno iskazujući o protupravnom ponašanju okrivljenog kritične zgode, a do kojeg saznanja je došla neposredno kao žrtva u samom kritičnom događaju, stoga joj je sud povjerovao jer ista nema razloga za neosnovano terećenje okrivljenog. Iskaz svjedokinje ne ostavlja dvojbu ni u jednom dijelu u svezi odlučnih činjenica, a koje terete okrivljenog.
Provođenje daljnjeg dokaznog postupka ukazuje se nepotrebnim, budući da je po ocjeni suda činjenično stanje dovoljno utvrđeno.
19. Stoga okolnosti koje okrivljeni iznosi u svojoj obrani - loši obiteljski odnosi, posebice imovinsko pravni odnosi, ukoliko i u potpunosti odgovaraju istini - ne mogu istog ekskulpirati za protupravno postupanje u mjeri da se isti ne proglasi krivim za takvo činjenje, jer iste ne ukazuju na postojanje takvih okolnosti koje bi dovele do bitno drugačije ocjene provedenog postupka samim time što ne postoji opravdanje za vršenje bilo kakvog oblika nasilja nad drugim članom obitelji, stoga nisu od bitno odlučujućeg značaja za isključenje prekršajne odgovornosti okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja prekršaja, a koje su prema iskazu okrivljenika uzrokovale kritični događaj, jer za počinjenje nasilja u obitelji, nema nikakvog opravdanja. Navedene okolnosti, koje su prema iskazu okrivljenog uzrokovale kritični događaj trebalo je riješiti na primjereniji način bez prouzročenja osjećaja straha, osobne ugroženosti, povrede dostojanstva odnosno bez grubog uznemiravanja člana obitelji.
20. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja nedvojbeno se utvrđuje da je okrivljeni postupao kritičnog dana i sata na nedozvoljen način, a kojem su prethodili narušeni obiteljski odnosi, a koje okolnosti kao takve reflektirale su negativizmom, a što se očitovalo kao nasilno ponašanje u obitelji. Nasilno ponašanje očitovalo se u činjenici što se okrivljeni kritične zgode nasilno ponašao u obitelji na način decidirano opisan u izreci ove presude, a što predstavlja teži oblik napada na ugled, čast, povredu osjećaja oštećene kao i obitelji te isti postupci izazivaju značajniju psihičku nelagodnost i grubo uznemirenje kao i posljedice kod člana obitelji u većoj mjeri. Navedeni postupci činjenja u znatnijoj mjeri odstupanju od usvojenih normi pristojnog ponašanja.
21. Temeljem čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji decidirano je propisano da nasilje u obitelji je pod točkom 1/ primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, pod točkom 2/ tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci, pod točkom 3/ psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti, pod točkom 4/ spolno uznemiravanje, pod točkom 5/ ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenje zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanje, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci, te pod točkom 6/ zanemarivanje potreba osoba sa invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne i duševne patnje.
22. Budući da je okrivljeni svojim ponašanjem opisanim u izreci ponovio prekršaj nasilje u obitelji jer je činio psihičko nasilje u obitelji, svoji protupravnim ponašanjem, ostvario sva bitna obilježja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je decidirano propisano da tko ponovi nasilje iz stavka 1. članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 900,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana. Protupravno ponašanje okrivljenika rezultat je njegove krivnje a time i terećeni prekršaj.
23. Okrivljeni se za počinjeni prekršaj ne kažnjava ni minimalnom novčanom kaznom već se primjenom članka 37. Prekršajnog zakona istom izriče ublažena novčana kazna u koju kaznu je uračunato i vrijeme provedeno u uhićenju, imajući u vidu u skladu s čl. . 2. Prekršajnog zakona sve olakotne i otegotne okolnosti.
24. Kao olakotna okolnost kod okrivljenog uzela se u obzir činjenica okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja prekršaja, protek vremena od počinjenja prekršaja, što je umirovljenik, narušenog zdravstvenog stanja, dok se za otegotnu okolnost kod okrivljenog uzela u obzir težina prekršaja i njegove posljedice, te stupanj odgovornosti.
25. Kazna je individualizirana, primjerena djelu i počinitelju, stoga se smatra da će se istom postići svrha kažnjavanja te da se prekršaj iste ili slične vrste neće ponavljati.
26. Okrivljenom se ne izriče od strane podnositelja optužnog prijedloga predložena zaštitna mjera psihosocijalnog tretmana, imajući u vidu načelo razmjernosti te objektivne i subjektivne okolnosti samog konkretnog događaja i okrivljenog stoga se očekuje da će se i bez izrečene zaštitne mjere postići svrha prekršajnog kažnjavanja te da okrivljenik više neće ponoviti prekršaj nasilja u obitelji.
27. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. . 3. u vezi čl. . 1. Prekršajnog zakona, u svezi s čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka te su isti odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka.
U [adresa] 05. svibnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Elizabeta Golec, v.r.
Nada Šumiga, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, pismeno u dva istovjetna primjerka, poštom preporučeno putem ovog suda.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
1. Okrivljenom: ŽN iz [adresa]
2. Branitelju: KN, iz OD Golubić i Šikić iz Čakovca
2. Ovlaštenom tužitelju: PU varaždinskoj, Policijskoj postaji Varaždin, A. Cesarca 18
3. Spis, ovdje
Nakon pravomoćnosti:
1. Žrtvi nasilja: RN s prebivalištem u [adresa] u [adresa]
2. Punomoćnici: EN, odvjetnica iz [adresa]
3. PU varaždinskoj, Policijskoj postaji Varaždin, A. Cesarca 18 - PE
4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad Varaždin, Nazorova 22