REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1776/2023-10

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja Ekošped d.o.o., Novi Pazar, Kominje bb, Republika Srbija, kojeg zastupa opunomoćenik Domagoj Rešetar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rešetar & partneri d.o.o., Osijek, Šetalište Petra Preradovića 7, protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Katančićeva 5, Zagreb, (OIB: 18683136487), radi trošarine, 2. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-01/23-01/104, URBROJ: 513-04-23-3 od 22. studenoga 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, KLASA: UP/I-471-01/23-18/15, URBROJ: 513-02-7056/31-23-9 od 20. veljače 2023., kojim je, u dijelu pod točkom I. izreke, odlučeno da se oduzima motorno vozilo marke Mercedes Benz Actros, broj šasije, WDB9634031L823420, god. proizvodnje 1999., reg. oznake [registarska oznaka] (Republika Srbija) u vlasništvu Ekošped d.o.o., Novi Pazar, Kominje bb, Republika Srbija i poluprikolica marke „Schwarzmuller“, broj šasije [broj šasije], godina proizvodnje 1999., reg. oznake [registarska oznaka] (Republika Srbija) također u vlasništvu društva Ekošped d.o.o., od poreznog dužnika ŽK, državljanina Republike Srbije. U dijelu pod točkom II. izreke odlučeno je da će oduzimanjem i prodajom robe iz točke I. podmiriti neplaćeni trošarinski dug za koji nije položeno osiguranje u propisanom roku, nastao po ovršnom rješenju Područnog carinskog ureda Osijek KLASA: UP/I-471-01/23-18/15, URBROJ: 513-02- 7056/31-23-2 od 17. siječnja 2023.

2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći da je oduzimanje predmetnih vozila određeno osobi koja nije vlasnik tih motornih vozila. Tužitelj smatra da se ne može oduzimati pokretna stvar (teretno vozilo i poluprikolica) od osobe koja nije vlasnik te stvari, niti se može oduzimati stvar od vlasnika ako vlasnik te stvari nije počinio ni prekršajno ni kazneno djelo i ako nije porezni, tj. trošarinski obveznik. Tužitelj nadalje ističe da je ŽK pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vukovaru broj Kov-2/2023 od 20. siječnja 2023. oglašen krivim te mu je izrečena uvjetna zatvorska kazna i sporedna novčana kazna. No, tom presudom nije određeno da društvo Ekošped d.o.o. treba platiti trošarinski dug, niti je određeno da će se radi naplate tog duga vlasniku vozila oduzeti vozilo. Stoga tužitelj smatra da se ovdje radi o pravomoćno presuđenoj stvari. Tužitelj smatra da ne može vlasnik pokretne stvari odgovarati za eventualne dugove ŽK, tim više što nisu nikakvi solidarni dužnici. Osim toga, pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Vukovaru broj Kv-127/2023-3 od 6. rujna 2023. određeno je vraćanje oduzetih predmeta vlasniku trgovačkom društvu Ekošped d.o.o. Nadalje, tužitelj navodi da carinska tijela nisu uopće ispitala postojanje konkretne opasnosti da će se spriječiti ili otežati naplata trošarine. Naime, carinska tijela samo paušalno utvrđuju postojanje opasnosti i to jedino temeljem visine trošarinskog duga, bez obrazloženja konkretnih razloga koji bi mogli utjecati na otežanu naplatu duga. Nadalje, tužitelj ističe da vlasniku nije omogućeno sudjelovanje u postupku, niti su mu dostavljene odluke o oduzimanju vozila, te su time povrijeđena njegova ustavna prava. Stoga tužitelj predlaže sudu poništiti osporeno, kao i prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova upravnog spora.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti ostao kod razloga iz osporenog rješenja, te stoga predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u dokumentaciju u spisu i isprave koje su priložene tom spisu. Rasprava u sporu je održana 3. travnja 2025., kako bi se u smislu odredbe članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24. – dalje: ZUS) strankama omogućilo izjašnjavanje o svim činjeničnim i pravnim pitanjima. Na raspravi su opunomoćenici stranaka u cijelosti ostali kod svih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu, s time da je zamjenica opunomoćenika tužitelja zatražila naknadu troškova upravnog spora.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da su 12. siječnja 2023. u 22,30 sati na Graničnom prijelazu Tovarnik, ovlašteni carinski službenici koji obavljaju kontrolu kretanja trošarinskih proizvoda vršili pojačane mjere nadzora te su tom prilikom zaustavili teretno vozilo marke Mercedes Benz Actros, reg. oznake [registarska oznaka] (Republika Srbija) u vlasništvu društva Ekošped d.o.o., Novi Pazar, Kominje bb, Republika Srbija sa poluprikolicom marke „Schwarzmuller“, reg. oznake [registarska oznaka] (Republika Srbija) također u vlasništvu trgovačkog društva Ekošped d.o.o. Navedenim sklopom teretnih vozila upravljao je ŽK, državljanin Republike Srbije i zaposlenik tužitelja. Pristupivši fizičkom pregledu tovarnog prostora ovlašteni carinski službenici utvrdili su da se na poluprikolici nalaze neoštećena carinska obilježja (carinska plomba) broj L 683500 koju je postavila carinska služba Republike Srbije. Fizičkim pregledom te istovarom dijela prvog reda paleta s kruhom uočeno je da se ispod drugog reda nalaze kutije koje izgledom odudaraju od paketa sa rezanim kruhom. Ispod drugog i trećeg reda paleta nalazilo se ukupno 6 paleta na kojima su se ispod deklarirane robe nalazile kutije sa duhanskom melasom i u četvrtom redu na palete sa kruhom poslagano je još 9 kutija duhanske melase (ukupno 1026 kg neto duhanske melase). Duhanska melasa za vodene lule, bez nadzornih markica, zbog pokušaja nezakonitog unosa u Republiku Hrvatsku privremeno je oduzeta od vozača kamiona uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju broj P-13-70190/2023 od 13. siječnja 2023.

7. Slijedom toga, Područni carinski ured Osijek donio je rješenje KLASA: UP/I-471- 01/23-18/15, URBROJ: 513-02-7056/31-23-2 od 17. siječnja 2023., kojim je odlučeno da je ŽK dužan platiti trošarinu na duhanske prerađevine, uz pripadajuće zatezne kamate u roku od 10 dana u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ujedno je tim rješenjem utvrđeno da je kao mjera osiguranja naplate trošarine određena mjera koja će se izvršiti privremenim oduzimanjem predmetnih vozila.

8. Ovdje osporenim rješenjem KLASA: UP/II-471-01/23-01/104, URBROJ: 513-04-23- 3 od 22. studenoga 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 20. veljače 2023., kojim je odlučeno da se oduzima predmetno motorno vozilo marke Mercedes Benz Actros, reg. oznake [registarska oznaka] i poluprikolica marke „Schwarzmuller“, reg. oznake [registarska oznaka], sve u vlasništvu društva Ekošped d.o.o. Ujedno je odlučeno da će se oduzimanjem i prodajom tih vozila podmiriti neplaćeni trošarinski dug za koji nije položeno osiguranje u propisanom roku.

9. Odredba članka 122. Zakona o trošarinama (''Narodne novine'', broj 106/18., 121/19. i 144/21. – dalje: ZoT), koju su primijenila javnopravna tijela, glasi:

''(1) Ako postoji opasnost da će se raspolaganjem imovinom, dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti ili znatno otežati izvršenje naplate trošarine odnosno ako iz drugih okolnosti proizlazi da bi naplata trošarine mogla biti neizvjesna, Carinska uprava može, radi osiguranja naplate i ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići, oduzeti sve predmete i sredstva koji su namijenjeni ili uporabljeni za nezakonito postupanje te predmete koji su nastali kao posljedica nezakonitog postupanja, uključujući i oduzimanje i prodaju motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora ili strojeva koji su bili predmet nadzora ili provjere prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Postojanjem opasnosti iz stavka 1. ovoga članka osobito se smatra okolnost: 1. da je trošarinski obveznik ili obveznik plaćanja trošarine osoba koja je teže kršila ili ponavljano kršila odredbe trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa 2. da se zbog visine trošarinskog duga opravdano očekuje otežano izvršenje naplate

3. da je trošarinski obveznik ili obveznik plaćanja trošarine osoba koja ne raspolaže drugim sredstvima ili imovinom koja bi osiguravala izvjesnost naplate trošarinskog duga ili osoba čija financijska sposobnost ne pruža dostatno jamstvo izvjesnosti naplate trošarinskog duga

4. da je trošarinski obveznik ili obveznik plaćanja trošarine osoba koja nema stalno prebivalište ili boravak u [adresa] ili

5. da je trošarinski obveznik ili obveznik plaćanja trošarine osoba koja nema sjedište u [adresa].

(3) Predmetima i sredstvima iz stavka 1. ovoga članka osobito se smatraju predmeti oporezivanja, uređaji i druga oprema za proizvodnju, preradu i skladištenje predmeta oporezivanja, prometna sredstva i slično. Prometnim sredstvom u smislu ovoga stavka smatra se svako sredstvo koje služi prijevozu ljudi i/ili robe. (4) O privremenom oduzimanju predmeta i sredstava iz stavka 1. ovoga članka carinski ured izdaje potvrdu i u roku od 30 dana od dana izdavanja potvrde donosi rješenje kojim se određuje njihovo stavljanje pod trošarinski nadzor do izvršenja rješenja o naplati trošarine. Rješenje o stavljanju pod nadzor dostavlja se i vlasniku motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora ili strojeva ako osoba koja je zatečena u nenamjenskom korištenju ili raspolaganju energentima nije ujedno i vlasnik.

(5) Ako se podnese primjereni instrument osiguranja plaćanja u visini pripadajućeg trošarinskog duga, privremeno oduzeti predmeti i sredstva iz stavka 1. ovoga članka vratit će se osobi od koje su oduzeti. Instrument osiguranja duga može podnijeti druga osoba.

(6) Kada se nakon izvršnosti rješenja o naplati trošarine utvrdi da trošarina nije plaćena, dug će se naplatiti iz instrumenta osiguranja iz stavka 5. ovoga članka. Ako instrument osiguranja nije podnesen ili nije podnesen u visini pripadajućeg trošarinskog duga, carinski ured će rješenjem o izvršenju trajno oduzeti predmete i sredstva iz stavka 1. ovoga članka i odrediti njihovu prodaju.

(7) Sredstva ostvarena unovčenjem instrumenta osiguranja i prodajom predmeta i sredstava iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se tako da se najprije naplaćuju kamate i troškovi odnosnog postupka (troškovi prikupljanja, čuvanja i prodaje), a nakon toga iznos dužne trošarine, čime se dug s osnove trošarine smatra ugašenim u dijelu prihoda ostvarenog prodajom.

(8) Ako sredstva ostvarena unovčenjem instrumenta osiguranja ili prodajom nisu dostatna za podmirenje kamata, troškova odnosnog postupka i iznosa dužne trošarine, za nenaplaćeni dio će se provesti postupak prisilne naplate prema propisima za prisilnu naplatu javnih davanja.

(9) Ako su sredstva ostvarena prodajom veća od potrebnih sredstava za podmirenje kamata, troškova odnosnog postupka i iznosa dužne trošarine, nakon naplate ostatak sredstava se vraća osobi od koje su prodani predmeti i sredstva bili oduzeti.

(10) Troškove u vezi s prikupljanjem, čuvanjem i održavanjem predmeta i sredstava iz stavka 1. ovoga članka snosi vlasnik odnosno dužnik.

(11) Predmeti i sredstva iz stavka 1. ovoga članka oduzet će se i kada nisu vlasništvo osobe koja je nezakonito postupala. Oduzimanje predmeta i sredstava iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na prava trećih osoba za naknadu štete od osobe od koje su ti predmeti i sredstva oduzeti.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje postupanje s oduzetom robom.''

10. U konkretnom slučaju iz podataka spisa proizlazi da je ŽK zaposlenik tužitelja i da je on upravljao predmetnim sklopom vozila i da je krijumčario duhanske prerađevine. Imajući u vidu da je ŽK, kao strani državljanin koji nema prebivalište u [adresa], krijumčario više od jedne tone duhanske prerađevine, što je rezultiralo znatnim trošarinskim dugom, predmetna su vozila privremeno oduzeta zbog postojanja okolnosti iz kojih proizlazi da bi naplata trošarine mogla biti neizvjesna, sve u skladu s člankom 122. stavcima 1., 2. i 4. ZoT-a. Također nije sporno da naplata trošarine nije bila samo neizvjesna, nego da u konačnici nije ni plaćena pri čemu drugi instrument osiguranja nije podnesen, slijedom čega su prvostupanjskim rješenjem KLASA: UP/I-471-01/23-18/15, URBROJ: 513-02-7056/31- 23-9 od 20. veljače 2023. predmetna vozila trajno oduzeta radi prodaje i podmirenja duga.

11. Tuženik je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja i potvrdio navedeno rješenje od 20. veljače 2023., a takvu odluku tuženika prihvaća i ovaj sud.

12. Tužitelj u tužbi ističe da je presudom na temelju sporazuma stranaka Općinskog suda u Vukovaru broj Kov-2/2023 od **.**.2023. ŽK oglašen krivim zato što je kao vozač predmetnog teretnog vozila, protivno članku 90. stavku 11. ZoT-a i članku 12. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (''Narodne novine'', broj 40/16.), prijavio da prevozi robu označenu u deklaraciji, a neprijavljujući carinskim službenicima da se u tovarnom prostoru skriveno ispod prijavljene robe nalazi ukupno 1026 kg melase za nargile, čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva – izbjegavanje carinskog nadzora, opisano i kažnjivo po članku 257. stavku 1. Kaznenog zakona (''Narodne novine'', broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).

13. Tužitelj ističe da tom presudom nije određeno da je i on dužan platiti trošarinski dug, niti je određeno oduzimanje vozila i stoga smatra da je ovdje riječ o presuđenoj stvari.

14. U odnosu na navedene prigovore valja reći da je točno da je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti ovaj sud vezan navedenom pravomoćnom presudom. Međutim, upravo zato za odluku u ovome sporu nije od nikakvog značaja činjenica što tom presudom nije određeno da će se radi naplate trošarine vlasniku vozila oduzeti vozilo, a pogotovo nije važno to što tužitelj nije utvrđen trošarinskim obveznikom.

15. Nadalje, tužitelj u tužbi ukazuje i na rješenje Općinskog suda u Vukovaru broj Kv- 127/2023-3 od 6. rujna 2023., kojim je taj sud na temelju članka 189. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'', broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. – dalje: ZKP) vratio trgovačkom društvu Ekošped d.o.o. (tužitelju) predmete koji su ranije bili oduzeti potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Carinske uprave, Sektora za mobilne jedinice, Područne jedinice – Službe za mobilne jedinice Vukovar broj P-13-70190/2023 od 13. siječnja 2023., i to vozilo marke Mercedes Benz Actros, broj šasije, WDB9634031L823420, poluprikolica marke „Schwarzmuller“, broj šasije [broj šasije], te ključeve i prometne dozvole.

16. Tužitelj ističe da mu predmetno vozilo s poluprikolicom nije vraćeno te da su tuženik i prvostupanjsko tijelo zanemarili navedeno sudsko rješenje.

17. Prema podacima iz sustava eSpis opunomoćenik tužitelja je 23. lipnja 2023. Općinskom sudu u Vukovaru, u predmetu broj Kov-2/2023, podnio zahtjev za povrat oduzetih predmeta. U tom se zahtjevu navodi da presudom broj Kov-2/2023 od 20. siječnja 2023. nije određena mjera oduzimanja predmeta i stoga se traži vraćanje oduzetog vozila s poluprikolicom. U tom se zahtjevu ne iznose podaci u svezi ovoga upravnog postupka, pa ni podaci u svezi izrečenih mjera osiguranja radi naplate trošarine u iznosu od 117.206,14 eura.

18. Nije sporno da je navedeno rješenje Općinskog suda u Vukovaru od 6. rujna 2023. doneseno u okviru kaznenog postupka na temelju članka 189. stavka 1. ZKP-a i na temelju činjenica i saznanja s kojima je sud raspolagao. Tim rješenjem odlučeno je o povratu vozila oduzetih potvrdom od 13. siječnja 2023., no nakon izdavanja te potvrde nastupile su druge važne činjenične i pravne okolnosti, tako je pokrenut upravno- carinski postupak te su, između ostalog, donesena ovršna upravna rješenja kojima je određena mjera oduzimanja predmetnih vozila. Stoga, u konkretnom slučaju navedeno rješenje od 6. rujna 2023. ne može derogirati ovršne upravne akte donesene u upravnom postupku, na način kako to tužitelj neosnovano smatra. Pritom valja podsjetiti da su upravni, a ne općinski sudovi nadležni ocjenjivati zakonitost upravnih akata, u ovom slučaju upravnih akata kojima je utvrđen trošarinski dug i određene mjere radi naplate tog duga.

19. Tužitelj u tužbi napominje da osporeno rješenje nije razmjerno.

20. Kod provedbe testa razmjernosti najvažnije je utvrditi sve činjenice, dakle, kod testa razmjernosti kontekst je sve, a konkretan slučaj mora se individualizirati.

21. Iz podataka spisa razvidno je da su tužitelj i vozač ŽK u odnosu poslodavac – zaposlenik. Tužitelj je ŽK, kao svome zaposleniku, predao u posjed predmetna vozila kao sredstvo rada i time je preuzeo odgovornost za rad zaposlenika. Iz spisa nije razvidno koliki je stupanj pažnje tužitelj pri tome pokazao. Nadalje, iz podataka spisa razvidno je da da su carinski službenici Republike Hrvatske prilikom pretrage predmetnog vozila 12. siječnja 2023. uočili neoštećenu carinsku plombu koju su postavili carinski službenici Republike Srbije, što znači da je duhanska melasa još u Republici Srbiji stavljena u vozilo. Nije jasno koliki je stupanj propusta ili pažnje u svemu tome pokazao tužitelj, ali očito ne dovoljno. U svakom slučaju nemoguće je govoriti o tužitelju kao nekakvoj trećoj osobi koje se ne tiču radnje njegova zaposlenika i kojoj je sasvim slučajno oduzeto motorno vozilo.

22. Naime, između tužitelja i ŽK postoji očita pravno relevantna veza (čak su i u upravnom postupku i ovome sporu iznosili iste prigovore po istom opunomoćeniku) koja utemeljuje odgovornost tužitelja kao poslodavca za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi (članak 1061. Zakona o obveznim odnosima, ''Narodne novine'', broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje: ZOO). U smislu navedene odredbe poslodavac odgovora za štetu koju zaposlenik prouzroči trećoj osobi, ne samo glede stvarnog obavljanja određenog radnog naloga, već i svakog drugog rada koji je s tim radom u bilo kakvoj funkcionalnoj vezi tijekom njegova obavljanja, pa i onda kada nije izravni sastavni dio radnog zadatka.

23. Ako tužitelj odgovora za štetu koju ŽK, kao zaposlenik, prouzroči trećim osobama, onda se ne čini tako oštrom i pretjeranom mjera kojom se od tužitelja oduzimaju vozila za trošarinski dug koji je prouzročio ŽK obavljajući poslove vozača.

24. Naravno, pravilo iz članka 1061. ZOO-a nije pravilo koje je u konkretnom slučaju zakonski temelj za postupanje carinskih tijela i oduzimanje predmetnih vozila. Ova usporedba s pravilima obveznog prava dana je kao pojašnjenje tužitelju da pravila ZoT-a o oduzimanju vozila nisu bez presedana i da njihov učinak u konkretnom slučaju nije bitno drukčiji u odnosu na opća pravila odštetnog prava o odgovornosti za drugoga (članci 1055. do 1062. ZOO-a).

25. Vraćajući se na načelo razmjernosti valja reći da to načelo obuhvaća nekoliko stupnjeva koji trebaju dati odgovor na pitanje je li osporena mjera zakonita (je li za donošenje akta postojala pravna osnova u zakonodavstvu) te ako jest, je li imala legitiman cilj, je li bila prikladna za njegovo ostvarivanje, je li bila nužna za njegovo ostvarivanje i je li bila razmjerna u užem, strogom smislu. To razumijeva utvrđivanje je li osporenom odlukom ostvarena ravnoteža između svrhe zakona (njegovog legitimnog cilja, proklamiranog javnog ili općeg interesa) i pojedinačnih prava koja se ograničavaju radi njegovog ostvarivanja ili je njihovom provedbom pojedincu nametnut prekomjeran teret.

26. U konkretnom slučaju došlo je do miješanja u pravo vlasništva, što nije sporno. Oduzimanje predmetnog teretnog vozila i poluprikolice je svakako bilo zakonito (članak 122. stavci 6. i 11. ZoT-a), a do oduzimanja je moralo doći kako bi se ostvario javni interes naplate trošarine, ali i kako bi se odvraćujuće djelovalo na druge potencijalne krijumčare i njihove pomagače. Ova je mjera, dakle, bila prikladna, nužna i razmjerna. Bez te mjere očito se ne bi mogao ostvariti javni interes u vidu naplate trošarine. Taj cilj bez te mjere očito nije ostvariv, niti se u tužbi navodi koja bi to mjera bila manje ograničavajuća, a kojom bi se eventualno postigao isti cilj. Osim toga, tužitelj ne tvrdi i ne dokazuje da mu je predmetnom mjerom nametnut prekomjeran teret u smislu onemogućavanja rada i slično.

27. Citirane odredbe članka 122. stavaka 6. i 11. ZoT-a nedvojbeno daju ovlast carinskim tijelima za trajno oduzimanje predmeta u slučaju kada trošarina nije plaćena, pa i u slučaju kada predmeti nisu vlasništvo osobe koja je nezakonito postupala. Ta mjera sastavni je dio postupka državne kontrole koja daje ovlast Carinskoj upravi da postupa sa predmetima i sredstvima trećih osoba, jer kada je nesporno da je vozilo korišteno za protuzakonito postupanje, Carinska uprava je ovlaštena oduzeti vozilo i od nevlasnika, radi namirenja trošarinske obveze.

28. Ovo pravilo ni Ustavni sud Republike Hrvatske nije nikada problematizirao s aspekta njegove ustavnosti, ali je u nekim odlukama pojasnio kako primjena tih pravila može ponekad dovesti do neustavnih posljedica, a što ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja i stoga Ustavni sud u nekim svojim odlukama upućuje sudove na nužnost provedbe testa razmjernosti u smislu utvrđivanja pravičnog odnosa ravnoteže između javnog i privatnog interesa.

29. U konkretnom slučaju riječ je o ozbiljnom kršenju trošarinskih i carinskih propisa s izraženom kriminalnom namjerom i stoga je mjera oduzimanja vozila bila neophodna, jer trošarinski dug nije plaćen, niti je ponuđen neki drugi instrument osiguranja naplate, kako je to pravilno i tuženik utvrdio i obrazložio.

30. Pritom je važno napomenuti da primjena načela razmjernosti ne znači negiranje načela zakonitosti.

31. Nadalje, kretanje trošarinskih proizvoda između država članica Europske unije harmonizirano je na razini Unije u pogledu općih uvjeta i pravila kretanja te nadzora kretanja trošarinskih proizvoda. Stoga je i Sud EU u više svojih presuda analizirao europska pravila o trošarinskom oporezivanju. Pritom je uvijek naglašavao primarnu važnost učinkovitog i efikasnog sustava naplate trošarine. Primjerice, u predmetu broj C-279/19 Sud EU je zaključio da osoba koja za račun druge osobe prevozi trošarinsku robu u drugu državu članicu i koja ima fizički posjed te robe u trenutku kad je nastala obveza obračuna trošarine za tu robu, obveznik je plaćanja te trošarine na temelju te odredbe, čak i ako nema nikakvo pravo ili interes u odnosu na navedenu robu i ne zna da je ona podložna trošarini, odnosno ne zna da je nastala odnosna obveza obračunavanja trošarine. Dakle, i osoba koja nema gotovo nikakve veze s trošarinskom robom može biti trošarinski obveznik (što svakako utječe na imovinu te osobe). Prema tome, način na koji se interpretiraju trošarinski propisi uvijek polazi od cilja tih odredbi – efikasne i učinkovite naplate trošarine.

32. Sud EU, čini se, smatra da u ovakvim i sličnim predmetima test razmjernosti nije ni potrebno provoditi jer činjenice i propisi govore sami za sebe, te da javni interes uvijek preteže, no ovaj sud ga je u konkretnom slučaju ipak proveo kako bi tužitelju pojasnio sve pravne i činjenične okolnosti slučaja.

33. Prema tome, neosnovano tužitelj ukazuje na povredu načela razmjernosti u postupanju carinskih tijela. Nisu osnovani ni tužbeni navodi u kojima tužitelj ističe da mu nije omogućeno sudjelovanje u postupku, budući da su odluke donesene tijekom postupka dostavljene tužitelju, odnosno njegovu zaposleniku, vozaču ŽK. Tijekom postupka obojicu je zastupao odvjetnik, te su u pravnim lijekovima iznosili sve argumente koje su smatrali važnim. Uz to, tužitelju je omogućena sudska zaštita pred ovim sudom, a sud je tijekom spora odredio i održao raspravu kako bi se na taj način strankama dodatno omogućilo i u sudskom postupku iznijeti sve argumente i dokaze s kojima raspolažu. Prema tome, u postupku, gledajući ga kao cjelinu, nije došlo do povrede ustavnih prava tužitelja, kako se to u tužbi neosnovano ističe.

34. Zbog navedenoga, sud osporeno rješenje ocjenjuje zakonitim, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. i članka 147. stavka 1. ZUS-a presuđeno kao u izreci.

U Osijeku 2. svibnja 2025.

Sudac:

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužitelju, po opun.,

2. Tuženiku.