Poslovni broj: UsI-2175/2024-16

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdija, u upravnom sporu tužitelja Ministarstva financija Republike Hrvatske Zagreb, Katančićeva 5 (dostavna adresa: Ministarstvo financija, Sektor za naknadu oduzete imovine, I. Lučića 6, PP 116), OIB: 18683136487, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Vukovarska 49, Zagreb, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe pod 1) HJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenici Ani Jurić Šimićev, odvjetnici u Zadru, Trg Petra Zoranića 4, zainteresirane osobe pod 2) Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zastupanog po Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, Plemića Borelli 9, zainteresirane osobe pod 3) Borik d.o.o. Zadar, Ulica majstora Radovana 7, OIB: 89869631318, radi naknade za oduzetu imovinu, nakon javne rasprave održane i zaključene 7. travnja 2025., objavom odluke na temelju članka 61. stavka 5. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 2. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske Klasa: UP/II-942-01/22-01/21 Urbroj: 514-04-02- 01-01/07-24-02 od 21. svibnja 2024. i predmet vraća na ponovni postupak.

II. U ponovnom postupku tuženik je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju odluke.

III. Odbija se zainteresirana osoba trgovačko društvo Borik d.o.o. sa zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/II-942-01/22-01/21 Urbroj: 514-04-02-01- 01/07-24-02 od 21. svibnja 2024. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje) odbija se žalba Republike Hrvatske i Ministarstva financija Republike Hrvatske izjavljena protiv rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za povjerene poslove državne uprave Klasa: UP/I-944-18/20-01/70 Urbroj: 2198/1-19/01-03/5-21-3 od 24. svibnja 2021. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje).

2. Prvostupanjskim rješenjem zainteresiranoj osobi HJ utvrđeno je pravo na naknadu u obveznicama u iznosu od 30.950,50 kuna za oduzeto građevinsko zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 711 m[2] , koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 895 m[2] , koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 641 m[2] koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čet. zem. 1428/5 k. o. [katastarska općina] u površini od 641 m[2] koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 262 m[2] , koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka 1.). U ostalim točkama obveznikom naknade utvrđen je tužitelj te je odlučeno o načinu plaćanja utvrđenog iznosa te troškovima upravnog postupka (točka 2., 3., 4., 5., 6.),

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj problematizira zaključak iz prvostupanjskog rješenja da su se predmetne nekretnine, u vrijeme donošenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, nalazile u zoni turizma i dijelom hotela, kao i da se iste i danas koriste u svrhu turizma i dio hotela, zbog čega se ne mogu vratiti u naravi zbog zapreka propisanih člankom 17. stavak 5., članka 52. i članka 55. istog Zakona. Uvidom u zemljišnoknjižne izvatke prvostupanjsko tijelo utvrđuje da je za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja ĆJ, dok je za čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja hotelskog poduzeća Borik. Očevidom provedenim 19. prosinca 2007. utvrđeno je da se predmetne nekretnine nalaze unutar ograde Borika te je za čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno da predstavljaju zelenu površinu, a za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je djelomično parkiralište ispred hotela Barbara i dijelom zelena površina. Pozivajući se na odredbe članka 2. stavak 1. podtočka 4. i 5. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine, br. 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118/99) smatra da je potrebno utvrditi je li predmetno zemljište turističko zemljište ili preostalo turističko zemljište na kojem je izrađen hotel i turističko zemljište, s obzirom na tuženikovo pozivanje na odredbu članka 6. stavak 1. i 2. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Isto tako, potrebno je utvrditi jesu li donesena rješenja ili drugi propisani akti iz spomenutog članka koji propisuju što se smatra hotelom odnosno turističkim naseljem u smislu tog Zakona odnosno je li doneseno rješenje o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ili pokrenut postupak. Predmetne nekretnine u naravi nisu izgrađene i predstavljaju zelenu površinu. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu hotel definiran kao građevinu kojoj je namjena utvrđena rješenjem upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma ili drugim propisanim aktom (članak 2. stavak 1. podtočka 4.), a turističko naselje složena, poslovno – funkcionalna cjelina građevina i zemljišta kojoj je namjena utvrđena rješenjem upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma ili drugim propisom važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. U ovom slučaju nije razvidno je li doneseno rješenje prema kojem predmetne nekretnine predstavljaju dio hotela odnosno turističkog naselja, jer u protivnom nema zapreke za naturalni povrat istih prijašnjim vlasnicima. Poziva se na stajalište izraženo u presudi Upravnog suda u Splitu poslovnog broja UsI-2362/23-19 od 19. siječnja 2024. prema kojem nije moguće samo temeljem opažanja službene osobe koja vodi postupak i vještaka, utvrditi koje zemljište jest, a koje nije nužno za redovnu uporabu hotela/turističkog naselja, već je potrebno kroz upravne postupke iz nadležnosti tijela za prostorno uređenje nedvojbeno utvrditi koje je to zemljište i na koji način to reguliraju upravni propisi. Pravilno tumačenje odredbe članka 53. Zakona o naknadi upućuje na zaključak da se prijašnjem vlasniku vraća imovina koja nije unesena u društveni kapital pravne osobe. Sve su to razlozi zbog kojeg tužitelj osporeno rješenje smatra nezakonitim te ga kao takvog predlaže poništiti.

4. U odgovoru na tužbu, tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

5. Temeljem članka 20. stavak 3. ZUS kao zainteresirane osobe pozvani su u spor sudjelovati Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, Ante Pavin i trgovačko društvo Borik d.o.o.

6. Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podržava stav tužitelja da je u postupku propušteno utvrditi sve odlučne činjenice te dodaje da iz stanja spisa proizlazi da ovlaštenik naknade nije pristao snositi troškove vještačenja. Zaključak voditelja postupka o nemogućnosti naturalnog povrata zemljišta je neutemeljen, jer voditelj postupka ne raspolaže odgovarajućim stručnim znanjem niti je ovlašten utvrđivati bi li se povratom predmetnih nekretnina okrnjila prostorna cjelovitost odnosno namjena uporabe prostora i imovine. Takvo mišljenje može dati samo ovlašteni sudski vještak odgovarajuće struke kojeg je trebalo angažirati na okolnost utvrđenja postoji li mogućnost naturalnog povrata.

7. Zainteresirana osoba HJ odgovor na tužbu nije dostavio, iako je na to uredno pozvan rješenjem ovog suda poslovnog broja UsI-2175/2024-3 od 30. rujna 2024., uz koje rješenje su mu dostavljeni tužba i njezini prilozi.

8. Trgovačko društvo Borik d.o.o. smatra da je obavljenim očevidom utvrđeno da se nekretnine koje su predmet ovog postupka nalaze unutar ograde i predstavljaju zemljište nužno za uporabu hotela sukladno članku 6. stavak 1. i 2. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Borik d.o.o. sastavni je dio grupacije Falkensteiner, kao jedinstvene i funkcionalne cjeline nekoliko hotela i drugih nekretnina koje predstavljaju zemljišta nužna za redovnu uporabu hotela na kojima se nalaze bazeni, parkirališta, putevi koji povezuju objekte, uređena igrališta za sport i druga zemljišta koja predstavljaju nužan sadržaj hotelskog kompleksa, jer postojeći objekti bez toga ne bi mogli funkcionirati u skladu sa svojom hotelijersko – turističkom svrhom i namjerom. Na navedenom području postoji niz hotela, što je općepoznata činjenica koju u smislu članka 47. Zakona o općem upravnom postupku ne treba dokazivati. Vraćanjem predmetnih nekretnina okrnjila bi se prostorna cjelovitost odnosno namjena prostora. Tužitelj se poziva na presudu koja nije stekla svojstvo pravomoćnosti i o kojoj Visoki upravni sud Republike Hrvatske još nije izrekao svoj stav. Predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti, a zainteresiranoj osobi naknaditi troškove upravnog spora.

9. Uz podnesak od 31. ožujka 2025. tužitelj je dostavio presudu Visokog upravnog suda poslovnog broja Usž-1003/2024-4 od 5. veljače 2025. kojom je potvrđena presuda ovog suda na koju se u tužbi poziva.

10. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 7. travnja 2025.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresiranih osoba Županijskog državnog odvjetništva u Zadru te HJ, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet spora.

11. Zamjenica opunomoćenika zainteresirane osobe Borik d.o.o. ostala je pri ranije iznesenim navodima i popisala trošak zastupanja upravnog spora.

12. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo tuženo tijelo te isprave uložene tijekom spora.

13. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

14. Tužbeni zahtjev je osnovan.

15. Stranke spora iz u postupku izvedenih dokaza izvode drukčiji zaključak o odlučnim činjenicama te, s tim u vezi i ocjenu o pravilnoj primjeni mjerodavnog prava.

16. S jedne strane, tužitelj i zainteresirana osoba Županijsko državno odvjetništvo dovode u pitanje zaključak iz osporenih rješenja da ovlašteniku naknade pripada pravo na naknadu u obveznicama za čiju je isplatu zadužen tužitelj. S druge strane tuženik, i zainteresirana osoba Borik d.o.o. tvrde da se radi o zemljištu koje nije procijenjeno u temeljni kapital u postupku pretvorbe zbog čega ovlašteniku naknade pripada pravo u obveznicima Republike Hrvatske odnosno da se radi o nekretninama koje uz izgrađene objekte predstavljaju jedinstvenu poslovno funkcionalnu cjelinu.

17. Donošenju osporenog rješenja prethodio je upravni postupak čiji se tijek u nastavku ukratko iznosi:

- prednik zainteresirane osobe HJ **.**.1997. podnio je pravodoban zahtjev za naknadu oduzete imovine za čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina];

- rješenjem Skupštine Općine Zadar broj: 07-M-908/-1976 od 15. ožujka 1976. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana je Hotelskom poduzeću Borik radi izgradnje i kompletiranja hotelskog kompleksa "Borik";

- rješenjem Općine Zadar broj: 01/2-R-238/2-1970 od 12. prosinca 1973. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana je Hotelskom poduzeću Borik radi izgradnje parkirališta;

- rješenjem Skupštine Općine Zadar broj: 01/2-Č-3504/1-1969 od 26. studenog 1969. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada 1328 k. o. [katastarska općina]) i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada 1327/2 k. o. [katastarska općina]) dana je Hotelskom poduzeću Borik;

- sve su te nekretnine predane temeljem Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Službeni list FNRJ, br. 52/58);

- tijekom postupka obavljen je očevid, kada je prema zapisniku Klasa: UP/I-944- 07/97-01/1319 Urbroj: 2198-05-02-5-07-8 od 19. prosinca 2007., uz sudjelovanje vještakinje (geodet) utvrđeno da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zelena površina unutar kompleksa "Borik" s lijeve strane prilaza hotelu, čest. zem. [katastarska čestica] zelena površina s desne strane istog prolaza, unutar ograde Borika; čest. zem. [katastarska čestica] djelomično parkiralište ispred hotela Barbara i dijelom zelena površina unutar kompleksa Borik.

18. Kod takvih utvrđenja prvostupanjskim rješenjem zainteresiranoj osobi HJ utvrđuje se pravo na naknadu u obveznicama, a kao obveznik naknade Republika Hrvatska Ministarstvo financija. Takva se odluka pravda pozivanjem na odredbe članka 5. i 6. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, i obrazloženje da su predmetne čestice privedene svrsi zbog koje su oduzete, a kako se čestice nalaze u okviru hotelskog kompleksa Borik ne mogu se vratiti tužitelju.

19. Takvo utvrđenje prvostupanjskog tijela podržava i tuženik uz zaključak da za predmetno zemljište koje nije procijenjeno u temeljni kapital pretvorbe ovlaštenicima naknade pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske čiji je obveznik Ministarstvo financija, nakon što je prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdilo da se predmetne nekretnine nalaze u zoni turizma i dijelom hotela, kao i da se danas koriste u svrhu turizma i dio hotela.

20. U nastavku citiraju se zakonske odredbe koje ovaj sud drži mjerodavnim za rješavanje konkretne upravne stvari.

21. Prema odredbi članka 53. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02; u daljnjem testu: Zakon o naknadi):

- prijašnjem vlasniku ne vraća se u vlasništvo i posjed imovina (neizgrađeno građevinsko zemljište, poslovni prostor i sl.) koja je sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća unesena u društveni kapital poduzeća, već prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u dionicama ili udjelima društva u čiji kapital je u postupku pretvorbe unesena ta imovina (stavak 1.);

- ako ostvarenje prava na naknadu iz stavka 1. ovoga članka nije moguće zbog već stečenih prava trećih osoba, prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u dionicama ili udjelima društava iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju, na način propisan Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća ili u obveznicama Republike Hrvatske (stavak 2.).

22. Prema odredbi članka 55. stavak 1. točka 4. Zakona o naknadi ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed čijim bi vraćanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno šumskoga kompleksa i sl.).

23. U presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž- 1003/2024-4 od 5. veljače 2025., na koju se poziva i tužitelj, potvrđeno je stajalište da u slučaju nekretnina, koje nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe, naknada za iste (u obliku povrata u vlasništvo ili obveznicama Republike Hrvatske) treba promatrati u svezi s primjenom Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novine, br. 50/20), kao izuzetku od povrata u vlasništvo propisanog odredbom članka 55. točka 4. Zakona o naknadi.

24. Prema odredbi članka 4. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu:

(1) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine bez zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine. (2) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio katastarske čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna katastarska čestica procijenjenog zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine, zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta koje se dodaje zemljištu tlocrtne površine ispod građevine, pri čemu se položaj procijenjenog zemljišta utvrđuje tako da s građevinom i zemljištem tlocrtne površine ispod građevine čini tehnološku i funkcionalnu cjelinu.

(3) Turističko zemljište na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva te koje, pored zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta, služi za redovitu uporabu tih građevina, vlasništvo je jedinice lokalne samouprave.

(4) Preostalo turističko zemljište vlasništvo je Republike Hrvatske.

25. Istim je Zakonom dalje propisano da se zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona smatra izgrađenim građevinskim zemljištem u smislu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19, 98/19), koje s građevinom čini jedinstvenu poslovno – funkcionalnu - tehnološku cjelinu u smislu članka 55. stavka 4. navedenog Zakona i ne vraća se u vlasništvo ovlaštenicima naknade (članak 5.). U smislu ovoga Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu hotela čini zemljište na kojemu su, pored hotela, izgrađene i građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela (stavak 1.), u smislu ovoga Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu turističkog naselja čini zemljište na kojemu su izgrađene sve sastavnice turističkog naselja kao složene građevine, uključujući i zemljište na kojemu su izgrađeni i/ili na kojemu su smješteni ili trajno osmišljeni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju turističkog naselja (stavak 2.), oblik i površina zemljišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kao građevna čestica utvrđuje se rješenjem upravnog tijela nadležnog za prostorno uređenje temeljem zakona kojim se uređuju pitanja prostornog uređenja, a prema prijedlogu građevne čestice izrađenog na geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu na kojoj se određuje oblik i veličina građevne čestice u skladu s ovim Zakonom (stavak 3.).

26. Iz navedenih odredaba proizlazi da je prethodno citiranim odredbama definirano na koji se način utvrđuje zemljište nužno za redovitu uporabu odnosno njegov oblik i površina. To u konkretnom slučaju znači da tek nakon što se neko zemljište na kojem su pored hotela, izgrađene i građevine u funkciji hotela ili turističkog naselja ili se na njima nalaze ili su planirani sadržaji u funkciji i za potrebe hotela i njegovih gostiju utvrdi kao zemljište nužnim za redovnu uporabu, može koristiti zakonska presumpcija iz članka 5. Zakona da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu koje s građevinom čini jedinstvenu poslovno - funkcionalnu - tehnološku cjelinu. Zato je u ponovnom postupku potrebno utvrditi radi li se o turističkom zemljištu odnosno koje zemljište je nužno za redovnu upotrebu hotelskog turističkog naselja u upravnom postupku iz nadležnosti tijela za prostorno uređenje, a ne temeljem neposrednog opažanja službene osobe koja vodi postupak. Ovo stoga jer je prethodno citiranim odredbama detaljno uređen način na koji se utvrđuje koje je zemljište nužno za redovnu uporabu hotelskog turističkog naselja.

27. Taj propust, prema mišljenju suda, čini rješenje nezakonitim, zbog čega je temeljem članka 117. stavak 1. ZUS osporeno rješenje odlučeno poništiti i vratiti tuženiku na ponovni postupak u kojem je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju presude (članak 119. stavak 4. ZUS). U ponovnom postupku tuženik će koristeći ovlasti koje za njega proizlaze iz odredbe članka 115. ZUP, uputiti prvostupanjsko tijelo da otkloni nedostatke na koje mu je ovom presudom ukazano.

28. O troškovima spora odlučeno je temeljem članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

29. Zainteresirana osoba Borik d.o.o. tijekom spora podržavala je tuženika u stajalištu koje je izraženo u osporenom rješenju koje je ovom presudom poništeno. Zbog toga se ne može uzeti da je za ovu zainteresiranu osobu upravni spor uspješno okončan, zbog čega se njegov zahtjev za naknadu troškova odbija kao neosnovan.

U Splitu, 2. svibnja 2025.

SUTKINJA

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku

- zainteresiranoj osobi HJ po opunomoćenici

- zainteresiranoj osobi Županijskom državnom odvjetništva u Zadru

- zainteresiranoj osobi trgovačko društvo Borik d.o.o. po opunomoćenici

- u spis