Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž Zk-81/2024-2

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Nataši Peršić Brleković, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ZH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Maši Milardović Jakovljević, odvjetnici iz Malog Lošinja, radi objedinjenja suvlasničkih udjela, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-29062/2023 od 2. srpnja 2024., 2. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice ZH kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z- 29062/2023 od 2. srpnja 2024.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, brisanje zabilježbe žalbe predlagateljice ZH izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z- 29062/2023 od 2. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Z-29062/2023 od 2. srpnja 2024. odbijen je prigovor te je potvrđena točka I.2) rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-20973/2023 od 19.10.2023. kojim se odbija spajanje suvlasničkih dijelova zk. suvlasnika upisano kao 2. Suvlasnički dio: 12/48 ZH [adresa], i upisano kao 9. Suvlasnički dio: 8/48 ZH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz zabilježbu odbijenog prigovora.

2. Protiv citiranog prvostupanjskog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je predlagateljica ZH pozivajući se na žalbene razloge pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba postupka iz članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. u svezi članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19.,128/22., 155/23. i 127/24. - dalje ZZK) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

2.1. Predlagateljica u žalbi u bitnome navodi da nije dostavila samo internetski članak kao jedini dokaz o svom identitetu kao upisane suvlasnice na ime HH već je predložila i da sud izvrši uvid u zbirku isprava kojoj prileži Ugovor o kupovini od 6.11.1976. temeljem kojeg se predlagateljica upisala kao suvlasnica, a u kojem je navedeno njezinom prezime HH, ista adresa [adresa] kao i njezina godina rođenja 1936. pa da je iz navedenoga bilo moguće utvrditi da se radi o identičnoj osobi. Predlagateljica ističe da je odbijanje prijedloga u konkretnom slučaju posljedica pretjerano formalističkog i restriktivnog tumačenja propisa, u kojem se inzistira na posvjedočenju činjenice istovjetnosti u formi javnobilježničkog akta. Također navodi da se u obrazloženju pobijanog rješenja sud nije očitovao o bitnim činjenicama i ispravama (presliku osobne iskaznice predlagateljice i uvid u zbirku isprava) čime da je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 365. stavak 2. ZPP-a niti povreda iz članka 149. stavak 1. točka f) ZZK-a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, kao niti bitna povreda odredaba iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju neosnovano upire žaliteljica budući da je pobijano rješenje jasno i razumljivo te sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

5. Prvostupanjski sud utvrđuje da je rješenjem poslovni broj Z-20973/2023 od 19.10.2023., točkom I.1) dopušten upis radi objedinjenja suvlasničkih udjela u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je točkom I.2) odbijen prijedlog u odnosu na spajanje suvlasničkih udjela HH i ZH.

5.1. Pozivom na odredbu članka 117. stavak 1. točka c) ZZK-a prvostupanjski sud zaključuje da priloženi internetski članak (koji nije na jeziku suda) ne predstavlja ispravu na temelju koje zemljišnoknjižni sud može dopustiti predloženi upis radi čega se predlagateljicu upućuje na dostavu odgovarajuće isprave o posvjedočenju činjenica, kako se navodi u pobijanom rješenju, te se prigovor odbija kao neosnovan.

6. Protivno žalbenim navodima predlagateljice, zemljišnoknjižni postupak je izvanparnični strogo formalan postupak u kojem sud odlučuje na temelju prijedloga i isprava te ne postoji mogućnost izvođenja dokaza. Pravilno se prvostupanjski sud pozvao na odredbu članka 117. stavak 1. ZZK-a prema kojoj:

"1) Sud će, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako: a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu,

b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena,

c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i

d) isprave imaju potreban oblik."

6.1. Odredbom članka 36. stavak 7. ZZK propisano je ako je jedna osoba upisana u više suvlasničkih udjela na jednoj nekretnini, ti će se udjeli na prijedlog spojiti u jedan udio koji je jednak zbroju svih udjela.

7. Prema stanju spisa zemljišnoknjižnog predmeta evidentno je da je uz prijedlog dostavljena osobna iskaznica predlagateljice ZH te internetski članak na slovenskom jeziku na ime HH, što ne predstavlja ispravu kojom se dokazuje identitet osobe. Nadalje je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnica u 12/48 dijela u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], HH [adresa] dok je predlagateljica upisana kao suvlasnica u 8/48 dijela iste nekretnine sa svim potrebnim osobnim podacima: ime i prezime, OIB i adresa. Iako je predlagateljica predložila da se izvrši uvid u zbirku isprava Z-806/77, nije precizirala o kojoj ispravi se radi u smislu odredbe članka 109. stavak 3. ZZK. Tek iz sadržaja prigovora i žalbe proizlazi da bi se radilo o Ugovoru o kupovini od 6.11.1976., u kojem da se navodi HH sa istovjetnom adresom kao ZH i godinom rođenja, ali bez identifikacijskog broja HH čime bi bila otklonjena svaka sumnja u istovjetnost osobe predlagateljice ZH i upisane suvlasnice HH.

8. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da se prema dostavljenim ispravama ne može zaključiti o ispunjenosti zakonskih pretpostavki iz prednje citirane odredbe članka 117. stavak 1. ZZK za usvajanje prijedloga budući da iz sadržaja istih ne proizlazi da bi se radilo o identičnoj osobi imena ZH odnosno HH sa više suvlasničkih udjela na predmetnoj nekretnini u smislu odredbe članka 36. stavak 7. ZZK te je pravilno sud uputio predlagateljicu na dostavu odgovarajuće isprave glede identiteta upisanih suvlasnica.

9. Slijedom navedenog, pozivom na odredbu članka 149. stavka 3. ZZK-a valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 2. svibnja 2025.

Sutkinja

Nataša Peršić Brleković