Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Trg sv. Josipa 12, 33520 Slatina

Poslovni broj: P-431/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu Tomislavu Kuči, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja ĐO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Željko Palatinuš, odvjetnik iz Virovitice, protiv tuženika B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, koga zastupa punomoćnik Miroslav Lovrić, odvjetnik iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 1. travnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 2. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e :

I. Proglašava se nedopuštenim postupak ovrhe koji se kod Općinskog suda u Virovitici vodi pod poslovnim brojem: Ovr-301/2021 između B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, kao ovrhovoditelja i ĐO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao ovršenika.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.418,68 eura.

Obrazloženje

1. Dana 6. lipnja 2023. tužitelj je podnio kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. U tužbi se navodi da je zaključkom ovog suda od 22. svibnja 2023. tužitelj upućen da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Tužitelj tvrdi da ovrha predložena na temelju ovršne isprave nije prošla sudsku kontrolu, a poziva se na zaključak od 11. ožujka 2022. prema kojem je u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koji proizlazi iz potrošačkih ugovora, ovršni sud dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene ugovorne odredbe. Ugovor o kreditu od 20.4.2007. koji predstavlja ovršnu ispravu tužitelj je zaključio kao založni dužnik i nije bio na bilo koji način uključen u otplatu kredita. U odnosu na tužitelja radi se o akcesornom ugovoru i to u odnosu na tužitelja potrošačkom ugovoru jer tužitelj, pored činjenice da je s korisnicom kredita bio u braku, nije ni na koji način bio funkcionalno povezan s njenom djelatnošću. Predmetni ugovor sklopljen je tako da su tužitelj i njegova supruga dobili poziv da se jave u Hypo banku Zagreb radi sklapanja ugovora, a pri sklapanju je bilo prisutno oko 12 obrta s članovima obitelji, odnosno oko 30 ljudi. Ugovor je pročitala javna bilježnica pri čemu nije bilo pojašnjavanja ugovornih odredbi, ni načina obračuna kamata, niti je postojalo bilo kakvo pregovaranje. Davatelj kredita nije s tužiteljem pregovarao o pojedinim odredbama ugovora, te je smatrao da ugovor zaključuje kao založni dužnik koji jamči povrat kredita isključivo nekretninom koja je predmet zaloga. Stoga su sve odredbe predmetnog ugovora kojim se tužitelja prikazuje u bilo kojem drugom svojstvu (jamac, jamac platac) osim u svojstvu založnog dužnika, odnosno kojim se tužitelju stvara obveza da jamči vraćanje kredita bilo kojom drugom imovinom izuzev nekretnine koju je dao u zalog, nepoštene i ništetne, a time je i ovrha nedopuštena. Navedeno se prvenstveno odnosi na odredbu čl. 19. ugovora. ŽO koji je suprugu tužitelja uveo u projekt uzgoja jagoda je zajedno s ČO nepravomoćno osuđen zbog počinjenja kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju, između ostalog na štetu NO upravo kroz predmetnu kreditnu liniju. Predlaže da sud donese presudu kao u dispozitivu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava postavljeni tužbeni zahtjev, kao i činjenične navode iz tužbe. Tvrdi da je netočan navod da bi ovrha bila predložena na temelju ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu. Tužitelj je bio vlasnik nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] u odnosu na koju je bilo upisano založno pravo i u odnosu na koju se vodio ovršni postupak, a poziva se na čl. 297. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U ovršnom postupku tuženik je preuzeo predmetnu nekretninu po početnoj cijeni od 39.360,00 HRK, te je namirio tek 0,03% svoje tražbine. Već jednom u cijelosti je proveden ovršni postupak pod brojem Ovr-395/18 pred naslovnim sudom, ali ovršni postupak je obustavljen budući da navedena nekretnina nije prodana. Tuženik je pokrenuo ovršni postupak budući da svoju tražbinu nije uspio niti djelomično naplatiti iz prodaje založene nekretnine. Ugovor o kreditu je sastavljen između stranaka u obliku javnobilježničkog akta s klauzulom exequendi koji ima svojstvo ovršne isprave. Poziva se na čl. 19. ugovora iz kojeg proizlazi da tužitelj odgovara svim predmetima ovrhe. Poziva se na čl. 319. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO) i daje njegovo tumačenje. Tvrdi da je javni bilježnik kritične zgode stranke upoznao s pravnom prirodom i učincima ugovora o kreditu, te s pravnim posljedicama nepostupanja po istome. Poziva se na odluke Vrhovnog suda, te na odluke drugostupanjskih sudova, dajući svoje tumačenje tih odluka. Naglašava kako nije točan navod tužitelja da bi odredbe ugovora o kreditu, a pogotovo opća ovršna klauzula bila nepoštena i ništetna. Tvrdi da su tužitelj i njegova pokojna supruga bili ortaci, a smatra da ugovor o ortakluku nije formalni ugovor i može se sklopiti u usmenom i pismenom obliku. Tužitelj nema položaj potrošača koji bi uživao zaštitu sukladno mjerodavnoj europskoj Direktivi vijeća 93/13 EEZ. Tvrdi da je korisnik kredita obrt i da se ne može u odnosu na pojedinog sudionika istog kreditnog odnosa tvrditi da uživa zaštitu kao potrošač budući da je u ovom slučaju tužitelj bio uključen u kreditni odnos kao ortak. Tvrdi se da je predmetni ugovor ugovoren radi obavljanja poduzetničke djelatnosti. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je saslušao tužitelja kao stranku, svjedoke EO, HO, JO, KO, te je izvršio uvid u: ugovor o ustupu tražbine, stanje duga, ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predračun, izvadak iz obrtnog registra, rješenje i zaključak ovog suda od 22. svibnja 2023. Ovr-301/21-25, presudu Općinskog suda u Osijeku od 8. ožujka 2021.

4. Tužitelj ĐO naveo je u svom iskazu da je njegova pokojna supruga sklopila ugovor s Hypo bankom na iznos od 750.000,00 kuna, a to je bilo za staklenike za uzgoj jagoda. On je trebao biti založni dužnik na tom ugovoru. Sve je išlo preko ŽO koji je bio voditelj projekta, a u svezi uzgoja jagoda. ŽO ih je pozvao da dođu u Zagreb u Hypo banku i da se tamo sklopi ugovor. Kritične zgode, dakle došlo je njih negdje oko 20 i sklopili su ugovore s Hypo bankom. Sklopljeno je koliko se sjeća negdje 10 ili 11 ugovora, s tim da su ostali prisutni bili založni dužnici i on je sklopio ugovor kao založni dužnik. Banka prije potpisivanja ugovora nije dostavila predložak ugovora. Bila je prisutna i javna bilježnica koja je ovjerila ugovore. Javna bilježnica čitala je samo jedan ugovor i rekla je da su svi ostali isti. Ugovor koji je on potpisao nije pročitala. Ugovor koji je on potpisao bio je već unaprijed otiskan. S bankom nije vodio nikakve pregovore u vezi ugovora. Kritične zgode bili su prisutni i voditelji projekta ŽO i ČO i s njima je banka pregovarala, a njega ništa nisu pitali. Nitko ga nije upozorio na rizike potpisivanja ugovora. Ugovor je potpisao kao založni dužnik. Nitko iz banke nije mu niti spomenuo da za obveze iz ugovora odgovara čitavom svojom imovinom, a to je saznao tek kasnije kad je pokrenut postupak. Nekretnina koja je bila predmet zaloga je prodana, a što se tiče projekta njegovoj supruzi nije ništa novčano isplaćeno, već je sve išlo dobavljačima. U kritično vrijeme on nije imao veze s obrtom njegove pokojne supruge, već je radio kod Đ, a to je automehaničarska radionica. Bio je vlasnik zemljišta koje je dano u hipoteku i na tom zemljištu je bio plastenik, a to je i bio jedan od uvjeta da bi se dobio kredit. Prije sklapanja ugovora o kreditu ČO i ŽO organizirali su prezentaciju u vezi projekta, a on na tu prezentaciju nije išao, već je išla samo njegova supruga. Pitao je ČO i ŽO da mu pošalju ugovor, a oni su mu rekli da nema smisla jer će se ujutro pročitati ugovor, dakle ta prezentacija je bila dan prije sklapanja ugovora. Ispravlja se u svom iskazu, te dodaje da je prezentacija bila mjesec dana prije sklapanja ugovora, ali su ČO i ŽO rekli da se ugovori ne stignu poslati. Ugovori su već čekali i on osobno nije ugovor pročitao, a ni njegova supruga nije čitala. Kritične zgode bili su prisutni djelatnici banke, a on nije ništa pitao u vezi ugovora. U svakom trenutku prije potpisivanja mogao je odustati od sklapanja ugovora.

5. Svjedok EO navela je u svom iskazu da u [adresa] živi sa suprugom HO i s tužiteljem, a u spornu kuću uložili su određena sredstva i to 100.000,00 kn godine 2018. To su učinili jer na toj nekretnini nije bila upisana nikakva hipoteka. Zna da je pokojna NO imala ugovor o kreditu za jagode, a ona je umrla 2014. Nema nikakvih osobnih saznanja u vezi sklapanja ugovora o kreditu, a sve što zna čula je od pokojne NO. Ona joj je rekla da su ih sve zvali u Zagreb, a ugovor je sklopljen s Hypo bankom. Poznato joj je da je išao i tužitelj, a on je i vozio, budući da gospođa i nije imala položen vozački ispit. OPG je glasio na NO i ona je bila jedini član i nositelj OPG-a, a tužitelj je bio zaposlen u Servisu za popravak auta Zoretić u Virovitici, a koji je u međuvremenu zatvoren. Tužitelj nije mogao ništa ni raditi u OPG- u, a u svezi s jagodama, budući da taj pogon nije nikada ni uspostavljen niti je ikad krenula proizvodnja jagoda. Dobavljači su samo poslali plastenik, a sadnice i ostalo nikada. U kritično vrijeme nije niti živjela u [adresa], a koliko je mogla zaključiti, sve oko jagoda trebala je raditi NO.

6. Svjedok HO naveo je u svom iskazu da u kritično vrijeme NO, njegova majka, bila je nositelj OPG-a i ona je sklopila ugovor o kreditu, koliko se sjeća s Hypo bankom, a to je bilo za plastenik i za jagode. Zna da je plastenik isporučila firma iz Osijeka, a ne zna više koja, odnosno oni su bili izvođači radova. Proizvodnja jagoda nikad nije krenula, budući da im sadnice nikad nisu isporučene. Sve u vezi jagoda trebala je raditi NO, a oni su se organizirali kad su očekivali kada će doći sadnice da joj svi pomognu, međutim, to se nije desilo. Nije bio prisutan prilikom sklapanja spornog ugovora o kreditu, a čuo je od roditelja da je tužitelj bio samo založni dužnik i to samo na jednu česticu zemlje gdje se nalazio plastenik. Ugovor o kreditu sklopljen je u Zagrebu i to kod Hypo banke. U kuću čiji vlasnik je tužitelj, supruga i on uložili su 2017. oko 50.000,00 eura. Sve oko jagoda trebala jer raditi NO, a njegov otac je bio automehaničar. Zna da taj kredit nije nitko vraćao, a sve se trebalo vratiti od proizvodnje jagoda, međutim, sve se to izjalovilo. Ne zna točno koliki je bio kredit, ali čini mu se oko 1.000.000,00 kn. Banka ništa nije isplatila nositelju OPG-a, odnosno NO, već je to sve išlo dobavljačima, odnosno ljudima ili pravnim osobama koji su trebali isporučiti plastenik i jagode. Dobavljači plastenika i jagoda nisu ispunili ugovor koji je sklopljen sa NO, odnosno nisu sve isporučili što su trebali, a ti ljudi i osuđeni su presudom, a to su ŽO, a drugi je bio neki ČO, ime mu ne zna, uglavnom oni imaju cijeli predmet, a i u presudi se spominje upravo OPG NO. Koliko zna, tužitelj je bio isključen u svezi ugovora i za sve je bila odgovorna NO. NO u kritično vrijeme, dakle, kad je sklopljen ugovor o kreditu, bila je domaćica i imala je 44 godine.

7. Svjedok JO naveo je u svom iskazu da je poznavao pokojnu NO, a upoznao ju je prilikom sklapanja ugovora o kreditu. Njegova supruga je imala obrt i kod Hypo banke podigla je kredit u iznosu od 750.000,00 kn, a takav kredit je podigla i NO. Kritične zgode, a to je bilo negdje 2007. godine, došli su u Zagreb, u prostorije Hypo banke, a bilo ih je negdje oko 50, ne sjeća se više točno, uglavnom 10 ili 12 osoba potpisalo je s bankom ugovore kao glavni dužnici, a ostali su bili jamci. Njegovoj supruzi on sam potpisao je ugovor kao hipotekarni jamac. Kritične zgode u toj sobi bili su prisutni djelatnici banke i javni bilježnik. Javni bilježnik je pročitao jedan ugovor, a svi ugovori bili su tipski koje je banka unaprijed sastavila. S bankom nije bilo nikakvih pregovora oko uvjeta ugovora, a banka nije dostavila primjerak ugovora prije samog potpisivanja. Kritične zgode bio je prisutan i djelatnik banke, međutim, ništa nije pojašnjavao. On osobno je potpisao ugovor kao hipotekarni dužnik i to je bilo u ugovoru i napisano. Što se tiče njihovog ugovora, njegovoj gospođi proizvodnja nije niti krenula jer joj nije isporučen sav potrebni repromaterijal, a banka je kasnije prodala svoje potraživanje, a dug nije otplaćen. Prilikom sklapanja ugovora on je bio uvjeren da je ugovor potpisao samo kao hipotekarni dužnik, međutim, očito je u ugovoru bila klauzula da se banka može naplatiti i na ostalim pokretninama, međutim, on to nije znao prilikom sklapanja ugovora, već kasnije kad su se vjerovnici počeli naplaćivati. Iniciran je i kazneni postupak protiv ČO i ŽO koji su bili osnivači bivše zadruge preko koje su išli ti svi ugovori. Kritične zgode djelatnik banke ništa im nije rekao u vezi ugovora, niti je bilo što pojašnjavao. Djelatnik banke pogotovo nije rekao da ugovor ima značenje javnobilježničke ovršne isprave i da se na temelju ugovora banka može naplatiti na svim predmetima, kako protiv glavnog dužnika, tako i protiv njega kao jamca, iako je ustvari potpisao ugovor samo kao založni dužnik i to na točno određenoj nekretnini. Protiv njega u tijeku je postupak naplate i to po prijedlogu novog vjerovnika B2 Kapital, a novi vjerovnik se već naplatio i to na nekretnini, a postupak je dalje u tijeku, međutim, oni su se žalili na odluku suda. U tijeku je postupak B2 Kapitala i to na ostaloj imovini. Kritične zgode javni bilježnik je čitao jedan ugovor, a svi ostali su bili isti, a on ga osobno više nije čitao. Imao je mogućnosti odustati od potpisivanja, međutim, nije niti znao za odredbu da odgovara za obveze glavnog dužnika cijelom svojom imovinom jer to nitko nikada nije spomenuo.

8. Svjedok KO navela je u svom iskazu da negdje 2007. čula je za projekt, a u vezi uzgoja jagoda, a to je bio operativni projekt i tako je bilo predstavljeno, a to je osmislio ŽO. Sve u vezi uzgoja jagoda bilo je vezano uz zadrugu, pa je išla onda kod njih se raspitivati. Tamo su joj rekli da je uvjet za dobivanje kredita da otvori obrt, što je i učinila. Kredit je trebao ići preko Hypo banke i sve papire je prikupila i predala tom ŽO, a on je to proslijedio kod Hypo banke. Kredit je trebao biti na iznos od 750.000,00 kn. Prije samog potpisivanja ugovora nikakve veze ni kontakte nije imala s Hypo bankom, a termin potpisivanja ugovora bio je dogovoren. Kritične zgode, a bilo je to negdje u 9. mjesecu 2007., došla je u Zagreb u Hypo banku radi potpisivanja ugovora o kreditu. Osim nje tada je nazočno bilo još 20-ak ljudi, a oni su isto potpisivali iste takve ugovore. Od tih 20-ak ljudi, negdje 10-ak je bilo osoba koji su ugovore potpisali kao glavni dužnici, a ostali su potpisali kao založni dužnici. I njen suprug je potpisao ugovor kao založni dužnik na točno određenoj nekretnini. Tada je upoznala i NO koja je također potpisala ugovor o kreditu kao glavni dužnik. U banci su ih kritične zgode dočekala dva djelatnika banke i javna bilježnica, a ta javna bilježnica pročitala je jedan ugovor o kreditu i rekla je da su isti i svi ostali ugovori, dakle nije čitala ugovore posebno. Ugovori su već unaprijed bili pripremljeni i spremni za potpisivanje. Tada su potpisali osim ugovora o kreditu i ugovor o poslovnoj suradnji i ugovor o izvođenju radova. S bankom prije potpisivanja ugovora nije bilo nikakvih dogovora niti pregovora, već su ugovor potpisali na tipskom obrascu. Djelatnik banke koji je bio prisutan ništa nije govorio niti pojašnjavao u svezi s ugovorom o kreditu. Koliko je mogla shvatiti, njen suprug je odgovarao za obveze po kreditu samo založenom nekretninom, dakle ona je shvatila, a i on, da banci odgovara za obveze samo založenom nekretninom. Sav novac išao je na zadrugu i ostalim dobavljačima, a njoj je isplaćeno od banke samo 58.000,00 kn, a koliko je shvatila isto je bilo i svim ostalima koji su te zgode dizali kredit. Plastenik joj je isporučen, međutim, nisu svi dijelovi došli, a sadnice jagoda nikad joj nisu isporučene, već su tražili novac i za to, uglavnom proizvodnja jagoda nije ni krenula. Banka je kasnije prodala svoje potraživanje, a oni su protiv nje i protiv njenog supruga pokrenuli postupak radi naplate. U tijeku je i kazneni postupak protiv ŽO, a oni su tužili i banku. Može još reći da djelatnik banke ništa nije spominjao u vezi valute, kamata, niti im je pojasnio što znači založni dužnik. Djelatnik banke nije im pojasnio što znači jamac platac. Djelatnik banke ništa nije govorio što znači ovršna isprava. Kad je javni bilježnik čitao svi su oni bili prisutni i nitko nije ništa pitao. Tuženik je pokrenuo ovršni postupak i protiv nje i protiv njenog supruga, a oni su se žalili, ali ne zna ništa detaljno, a postupak se vodi i na ostaloj imovini, osim one koja je založena. Ugovor nije pročitala jer je ugovor pročitala javna bilježnica, a za to nije bilo ni prilike ni vremena, a ugovor je bio dosta dugačak. Mogla je odustati od potpisivanja, međutim, ipak je potpisala ugovor o kreditu.

9. Iz ugovora o ustupu tražbine utvrđeno je da je sklopljen 17.12.2014. između H- Abduco d.o.o. Zagreb kao cedenta i B2 Kapital d.o.o. Zagreb kao cesionara, a predmet ugovora je nenamirena novčana tražbina prema dužniku NO, vlasniku Poljoprivrednog gospodarstva Lugarić.

10. Iz stanja duga utvrđeno je da dužnik [obrt] na dan 18.9.2014. duguje H-Abudco d.o.o. iznos od 1.373.337,47 kuna.

11. Iz ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine utvrđeno je da je sklopljen dana 20.9.2007. između Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb kao banke i Poljoprivrednog gospodarstva Lugarić, vlasnik NO, kao korisnika kredita, te Domovina poljoprivredno uslužna zadruga branitelja kao jamca platca i NO kao jamca platca, te ĐO kao založnog dužnika. Člankom 2. ugovoreno je da banka odobrava korisniku kredita kunski kredit u iznosu od 750.000,00 HRK i to za financiranje ulaganja u pokretanje vertikalnog uzgoja jagoda u plastenicima. Člankom 10. ugovorne stranke su suglasne da se radi osiguranja tražbine iz ugovora zasnuje založno pravo na nekretnini iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] – oranica u vlasništvu založnog dužnika ĐO. Člankom 13. ugovoreno je da su ugovorne strane suglasne da se radi osiguranja tražbine iz ugovora zasnuje u korist vjerovnika založno pravo na ukupnosti stvari – pokretninama (tzv. lebdeće založno pravno osiguranje) u vlasništvu založnog dužnika NO. Člankom 19. ugovoreno je da korisnik kredita, jamci platci i založni dužnik izričito izjavljuju da su suglasni da se temeljem ovog ugovora kao javnobilježničke ovršne isprave protiv njih neposredno provede ovrha na svim predmetima ovrhe predviđenim Ovršnim zakonom radi potpune naplate osigurane tražbine. Tužitelj u ovoj parnici ĐO ugovor je potpisao kao založni dužnik, a što je i ovjereno po javnoj bilježnici.

12. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 8.8.2007. utvrđeno je da je na kč. br. [katastarska čestica] – oranica Batalija sa 1 kj 134 čhv, kao vlasnik upisan ĐO iz [adresa].

13. Iz predračuna za izradu plastenika za operativni program jagoda Agro Gebaj PZ za Zoru Lugarić utvrđeno je da iznosi 239.597,07 kuna.

14. Iz izvatka iz obrtnog registar utvrđeno je da je na dan 6.9.2007. u isti upisan obrt [obrt], [adresa], s datumom osnivanja 17.8.2007.

15. Iz spisa ovog suda Ovr-301/21 utvrđeno je da je kod ovog suda u tijeku ovršni postupak po prijedlogu B2 Kapital d.o.o. kao ovrhovoditelja protiv ĐO kao ovršenika radi ovrhe na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Rješenje o ovrsi doneseno je 22.7.2021. protiv kojeg rješenja žalbu je uložio ovršenik ĐO. Rješenjem od 19. listopada 2021. odlučeno je da se izuzima iz ovrhe nekretnina ovršenika i to kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a protiv navedenog rješenja žalbu je uložio ovrhovoditelj. Drugostupanjskom odlukom od 16. veljače 2023. uvažena je žalba ovrhovoditelja, te je ukinuto rješenje od 19. listopada 2021. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Spisu prileži i rješenje ovog suda Ovr-197/20-40 od 3. svibnja 2022. kojim se utvrđuje da je kupac ujedno i ovrhovoditelj i založni vjerovnik B2 Kapital stekao uvjete da mu se dosude nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu ĐO u cijelosti i to za iznos od 39.360,00 kuna. Drugostupanjskom odlukom Županijskog suda u Rijeci od 11. listopada 2023., odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi ovog suda od 22. srpnja 2021. uvažena je žalba ovršenika, te je ukinuto rješenje o ovrsi, te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Županijski sud u Rijeci dopisom od 22. rujna 2023. vraća ovršni spis navodeći da mu je dostavljen radi odluke povodom žalbe ovršenika protiv rješenja o ovrsi od 22.7.2021., te se navodi da je spis dostavljen korištenjem iznimke od automatske dodjele i da treba primijeniti algoritme automatske dodjele drugostupanjskom sudu u smislu odgovarajućih odredbi čl. 49. i 50. Pravilnika. Općinski sud u Virovitici donio je rješenje o ovrsi 16. listopada 2023. posl. br. Ovr- 301/21-30 na temelju ovršne isprave ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine i to: iznosa od 750.000,00 HRK/99.542,11 eura s osnove glavnice, uvećano za zakonsku zateznu kamatu na taj iznos tekuću od dana 21. srpnja 2021. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena; iznosa od 594.891,59 HRK/78.955,67 eura s osnove dospjele redovne kamate; iznosa od 495.737,72 HRK/65.795,70 eura s osnove dospjele zatezne kamate na iznos glavnice; iznosa od 18.672,52 HRK/2.478,27 eura s osnove troškova uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 21. srpnja 2021. godine pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te radi naplate troškova ovog ovršnog postupka koliko budu iznosili sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te je određena ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenika ĐO i to kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Rješenjem i zaključkom ovog suda od 22. svibnja 2023. odlučeno je da se odbacuje žalba ovršenika od 30. ožujka 2023. kao nepravovremena, te je zaključkom ĐO upućen da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga što je ispunjenje tražbine makar i na određeno vrijeme odgođeno, zabranjeno ili izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

16. Presudom Općinskog suda u Osijeku od 8. ožujka 2021. K-336/2017-108 okrivljeni ŽO i ČO proglašeni su krivim i osuđeni za kazneno djelo protiv gospodarstva – prijevara u gospodarskom poslovanju, a djelo je počinjeno na štetu između ostalih i NO.

17. Nedvojbeno je utvrđeno da je u konkretnom slučaju ovrha predložena na temelju ovršne javnobilježničke isprave koja nije prošla sudsku kontrolu. Tuženik osporava tužitelju svojstvo potrošača tvrdeći da su tužitelj i njegova pokojna supruga NO bili ortaci, te tvrde da je ugovor o ortakluku neformalni ugovor koji se može sklopiti u pismenoj, a i usmenoj formi. Međutim, na gore navedene okolnosti tuženik ne nudi niti jedan dokaz. Stoga tuženik nije dokazao gore navedenu tvrdnju.

Obaviješću Europske komisije – smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27. rujna 2019.) zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem u slučaju kada se između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača sklapa akcesorni ugovor, isti je obuhvaćen Direktivom o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, čak i u slučaju ako se glavni ugovor sklapa između trgovačkih društva, pa nije obuhvaćen područjem primjene Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.

Iz samog ugovora, te iz iskaza tužitelja kao stranke, nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj sporni ugovor o kreditu sklopio kao fizička osoba i da ima položaj potrošača koji uživa zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti potrošača (dalje ZZP).

18. Odredba čl. 96. st. 1. ZZP-a koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora propisuje da ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, dok st. 2. propisuje da se smatra da se o pojedinačnoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu formulirao trgovac zbog čega potrošač utjecaja nije imao na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca. Odredba čl. 97. ZZP-a navodi pojedine ugovorne odredbe koje se mogu smatrati nepoštenim, pa se tako smatra nepoštenom i odredba kojom se potrošaču nameću određene obveze, a da potrošač prije sklapanja ugovora nije bio u mogućnosti upoznati se s tom odredbom. Sud je u cijelosti prihvatio kao istinite iskaze svjedoka JO i KO i samog tužitelja koji su detaljno naveli postupanje djelatnika banke i javne bilježnice prilikom potpisivanja i nostrifikacije ugovora o kreditu, kao i postupka koji je prethodio. Javni bilježnik je pročitao jedan ugovor, a svi ostali bili su tipski koje je banka unaprijed sastavila. S bankom nije bilo nikakvih pregovora oko uvjeta ugovora, a banka nije dostavila primjerak ugovora prije samog potpisivanja. Djelatnici banke kritične zgode nisu pojasnili tužitelju rizike sklapanja predmetnog ugovora niti su mu naglasili i razjasnili značenje čl. 19. ugovora o kreditu. Djelatnici banke nisu upozorili niti rastumačili tužitelju da iako potpisuje ugovor kao založni dužnik dao je suglasnost da se na temelju ugovora pokrene ovrha na svim predmetima ovrhe, a ne samo na nekretnini na kojoj je osnovano založno pravo. Nedvojbeno je utvrđeno da javna bilježnica kritične zgode i nije čitala sporni ugovor koji je pravni prednik tuženika zaključio s pokojnom NO. Dakle, iz iskaza svjedoka JO i KO, te samog tužitelja proizlazi da tužitelj s pravnim prednikom tuženika kritične zgode nije pojedinačno pregovarao o spornim odredbama ugovora koji se odnose na odgovornost za obvezu glavnog dužnika i da je ugovor sklopljen na unaprijed formuliranom standardnom obrascu. Budući da tuženik nije dokazao činjenice na kojima zasniva svoj odgovor na tužbu, odnosno svoje tvrdnje da se o pojedinoj ugovornoj odredbi pregovaralo i da je javni bilježnik stranke upoznao s pravnom prirodom i učincima ugovora o kreditu, te pravnim posljedicama nepostupanja po istome (čl. 96. st. 4. ZZP-a), takva odredba je ništetna, sukladno čl. 102. st. 1. ZZP- a. Osim što je sporna odredba ništetna po odredbama ZZP-a, ista je ništetna i po osnovi odredbe čl. 282. ZOO-a. Odredba čl. 247. ZOO-a propisuje da je ugovor sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. O nesporazumu (dissensus) govorimo kada stranke vjeruju da su suglasne, a zapravo među njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora. Tada ugovor ne nastaje. Posljedica je ništetnost. Iz spornog ugovora proizlazi da ga je tužitelj potpisao kao založni dužnik, a i u uvodu spornog ugovora o kreditu tužitelj je naznačen kao založni dužnik, međutim, iz čl. 19. ugovora proizlazi da tužitelj za obveze iz ugovora odgovara svim predmetima ovrhe. Budući da je tužitelj bio uvjeren da za obveze odgovara samo založenom nekretninom, dok je druga ugovorna strana smatrala da tužitelj odgovara svim predmetima ovrhe, između ugovornih stranaka došlo je do nesporazuma o bitnom sastojku ugovora, tako da su ispunjene pretpostavke iz citirane odredbe ZOO-a, a kao što je gore navedeno, posljedica je ništetnost. Sud je kao istinite prihvatio i iskaze svjedoka EO i HO, iako navedeni svjedoci nisu imali saznanja o spornim činjenicama u ovoj parnici. Stoga je sud odlučio kao u dispozitivu pod točkom I.

19. Po osnovi odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku sud je odlučio da tuženik naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.418,68 eura i to za: sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7. t. 1.) 200,00 eura, zastupanje na ročištima 4.3.2024., 7.5.2024., 22.10.2024. i 1.4.2025. 800,00 eura (4 x 200,00 eura) Tbr. 9. t. 1. (100 bodova) i sastav podneska od 20.5.2024. 25 bodova (Tbr. 8. t. 4.) 50,00 eura, PDV 262,50 eura, sudska pristojba na tužbu 53,09 eura i sudska pristojba na presudu 53,09 eura.

U Slatini 2. svibnja 2025.

Sudac:

Tomislav Kuči

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana prijema iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni županijski sud, u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelj: po punomoćniku Željku Palatinušu, odvjetniku iz Virovitice, Gajeva 22/III,

2. Tuženik: po punomoćniku Miroslavu Lovriću, odvjetniku iz Zagreba, Radnička cesta 41.