Ovr-1672/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 SPLIT

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jermini Dujmović-Živković, a na prijedlog sudske savjetnice Anite Jelavić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, zastupano po Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Split, protiv ovršenika ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po TE, radi naplate novčane tražbine, radi naplate novčane tražbine, 29. kolovoza 2025. donio je sljedeći:

z a k l j u č a k

I. Upućuje se ovršenik ZE da u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, presude Općinskog suda u Sinju, posl. br. K-66/2014 od 14. svibnja 2014. pravomoćne i ovršne 20. lipnja 2014. i rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mate Juroša posl. br. O-377/2022 od 31. kolovoza 2020.

II. O naknadi troškova odlučit će se u daljnjem tijeku postupka.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 1. srpnja 2025. zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u izvansudskom postupku koji se vodi kod Financijske agencije temeljem zahtjeva ovrhovoditelja. Iako je ovršenik prijedlog naslovio kao „ Prijedlog ovršenika za donošenje rješenja kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, ovršenik u tekstu prijedloga predlaže proglasiti pljenidbu i prijenos nedopuštenim, ne predlažući ovrhu odgoditi, a niti sadržajno navodi razloge za odgodu (subjektivne i objektivne) pa je ovaj sud zaključio da je predmet ovog prijedloga proglašenje ovrhe nedopuštenom .

2. U svom prijedlogu ovršenik navodi da je dana 30.lipnja 2025. godine od FINA- Sektor poslovne mreže RC Split preuzeo “ZAHTJEV ZA IZRAVNU NAPLATU” sa “SPECIFIKACIJOM IZVRŠENJA OSNOVE ZA PLAĆANJE K-66/14-IZ.NA“ iz koje je razvidno da je ZAHTJEV ZA IZRAVNU NAPLATU podnesen temeljem Presude Općinskog suda u Sinju, broj: K-66/14 od 14. svibnja 2014. pravomoćne od 20. lipnja 2014, i Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika u Imotskom Mate Jroša kao povjerenima Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom posl. br.: O- 377/2020, UPP/OS-90/2020 od 31. kolovoza 2020. Ovršenik dalje navodi da je ovršna isprava pravomoćna od 20. lipnja 2011. (prije 14 godina), da je iz Zahtjeva za izravnu naplatu razvidno da je kao ovrhovoditelj označen: Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, te da je na mjestu adrese sjedišta, umjesto adrese upisano “Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije“ dakle pogrešna i nepostojeća adresa. Ovršenik navodi kako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Nadalje, ovršenik navodi kako je dostavio pravomoćno Rješenje o ovrsi iz kojeg je razvidno da je ovršenik ZE nasljednik za 2/3 dijela (a ne za cijelo), a ĐE nasljednik za 1/3 dijela, te navodi kako predmetni zahtjev za izravnu naplatu nije valjan ni zakonit ni po ovoj osnovi s obzirom da ovršenik odgovara za dugove ostavitelja samo do visine nasljeđene imovine odnosno za 2/3 dijela, a ne za cijelo. Obzirom na navedeno i priloženo, ovršenik predlaže da sud donese rješenje kojim se pljenidba i prijenos na temelju ovršne odluke u cijelosti proglašavaju se nedopuštenim i da se ukinu sve provedene radnje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava i obustavi postupak izravne naplate. Ujedno ovršenik potražuje i naknadu troškova ovog postupka.

3. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika pobijajući ga u cijelosti.

4. Odredbom čl. 209. st.1. Ovršnog zakona („Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24, dalje: OZ) propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju čl.186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

5. Odredbom čl. 210 st. 1 Ovršnog zakona („Narodne Novine" 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24., dalje: OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz čl. 209 st. 1 ovog Zakona, prema odredbi čl. 209 st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u st 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

6. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje ovrhe nedopuštenom valja na odgovarajući način primijeniti odredbe čl. 50. i 53. OZ-a. Čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč.7. i toč.9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Čl. 55. OZ-a propisano je kako ako rješenje o žalbi iz čl. 53. st. 1. ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

6.1. Odredbom čl. 50. st. 1. toč.11. OZ-a propisano da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu i ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

6.2. Odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u čl. 50. st. 1. toč.7. i toč.9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će sud prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od osam dana.

6.3. Obzirom da ovršenik ističe žalbene razloge sadržane u čl. 50. st. 1. toč.11., to sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odlučeno kao u izreci zaključka.

U Splitu, 29. kolovoza 2025.

Sutkinja

Jermina Dujmović-Živković

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. st. 5. OZ-a)

.

DNA:

-ovrhovoditelju po punomoćniku,

-ovršeniku