Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj Pn-14/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I  R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću, po sucu Jurici Bakmazu, u građanskopravnoj stvari tužitelja MN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Gordana Peraković Turković, odvjetnica u Otočcu, Bartola Kašića 4, protiv tuženika FN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave 31. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i tuženika, 29. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku FN da tužitelju MN isplati iznos od 7.349,19 eura (slovima: sedamtisućatristočetredesetdeveteuraidevetnaest centa) uvećan za zakonske zatezne kamatu koja teku:

- na iznos od 2.334,67 eura od 29. kolovoza 2025. do isplate, te

- na iznos od 5.014,52 eura od 11. srpnja 2024. dio isplate,

a koje se izračunavaju od dospijeća svakog pojedinog obroka do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojem tužitelj potražuje isplatu iznosa glavnice od 2.449,19 eura uvećanog za zakonske zatezne kamate koje teku:

- na iznos od 777,68 eura od 29. kolovoza 2025. do isplate, te

- na iznos od 1.671,51 eura od 8. svibnja 2023. do 10. srpnja 2024.,

kao što se odbija i zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata koje teku na iznos od 5.014,52 eura od 8. svibnja 2023. do 10. srpnja 2024.

i  r i j e š i o  j e

I. Ne dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva od 11. srpnja 2024. kojim se potražuju zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od 2.256,29 eura od dana podnošenja tužbe do dana presuđenja.

II. Ne dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva od 6. studenog 2024. kojim se dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na materijalnu štetu povisuje s 856,06 eura na 1.232,69 uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana presuđenja do isplate.

III. Utvrđuje se da je tužba povučena u dijelu u kojem tužitelj potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata koje teku na iznos od 856,06 eura od 24. lipnja 2022. do 28. kolovoza 2025.

IV. Nalaže se tuženiku FN da tužitelju MN nadoknadi trošak postupka u iznosu od 1.992,01 eura (slovima:tisućuvedevetsto devedesetdvaeuraijedancent) uvećan za zakonske zatezne kamate koja teku od 29. kolovoza 2025. do isplate, a koje se izračunavaju, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V. U preostalom dijelu se zahtjev za naknadu troškova odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 8. svibnja 2023. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj potražuje naknadu nematerijalne štete od 2.256,29 eura i materijalne štete od 856,00 eura, sve uvećano za zakonske zatezne kamate, a koje teku na iznos nematerijalne štete od dana presuđenja do isplate, a materijalne štete od 24. lipnja 2022. do isplate, te naknadu troškova postupka. U tužbi navodi da je tuženik 21. svibnja 2022. oko 19:00 sati u [adresa], na otvorenom prostoru u predjelu Selište, sa svojim automobilom došao do tužitelja koji se nalazio pored svog traktora, nakon čega je iz svog automobila izvadio motiku te udarao po traktoru tužitelja i uzrokovao oštećenja. Tuženik mu je više puta rekao da ako nazove policiju da će ga ubiti i da neće jutra dočekati nakon čega je, a nakon puknuća motike, otišao po drugu motiku u svoj automobil, ali ga je u tome spriječila supruga ON što je sve kod tužitelja izazvalo strah za vlastiti život. Pred Općinskim sudom u Gospiću vodi se kazneni postupak pod posl. br. K-1/2023 protiv tuženika radi kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje.

2. Tužitelju je u Općoj bolnici Gospić utvrđena dijagnoza – reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe odnosno nemir, nervoza, strah, nesanica, tendencija izolacije i redukcije socijalne komunikacije, psihički šok. Za vrijeme i neposredno poslije kritičnog događaja, tužitelj je trpio strah, imao je duševne smetnje zbog smanjenja životne aktivnosti. Poslije kritičnog događaja tužitelju je bilo nelagodno ulaziti u komunikaciju s ljudima, a bio je posve nedužan, osjećao je strah od okoline bojeći se da se takav i slični događaj ne ponovi. Tužitelj na ime nematerijalne štete na ime straha potražuje iznos od 10.000,00 kn te na ime duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 7.000,00 kuna.

3. Tužitelj je izvršio popravak traktora u Gospiću pri čemu je za rad vozila, adaptaciju, ravnanje haube i blatobrana, limarske i lakirerske radove, boju za limariju, auspuh i prijevoz vozila [adresa] plaćen trošak od 6.450,00 kn.

4. Tužitelj je u podnesku od 11. srpnja 2024. (list 124 i 125 spisa), nakon provedenog medicinskog vještačenja, povisio tužbeni zahtjev kojim sad potražuje 8.192,32 eura na ime pretrpljenih psihičkih bolova, a na ime smanjenja životne aktivnosti 750,00 eura, pa je ukupni utuženi iznos na ime nematerijalne štete 8.942,32 eura, dok je tijek zakonskih zateznih kamata povisio od dana podnošenja tužbe do isplate. Tužitelj je i smanjio zahtjev u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata na materijalnu štetu koju sad potražuje od dana podnošenja tužbe do isplate. Tužitelj je u podnesku od 6. studenog 2024. (list 184 i 185 spisa), nakon provedenog prometnog vještačenja, povisio tužbeni zahtjev kojim sad potražuje 1.232,69 eura na ime materijalne štete. Tužitelj je opet smanjio zahtjev u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata na materijalnu štetu koje sad potražuje od dana presuđenja do isplate.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 21 i 22 spisa) u cijelosti osporava dinamiku nastanka štetnog događaja kako to navodi tužitelj. Nadalje, parnični sud vezan je samo za pravomoćnu osuđujuću presudu u kaznenom postupku pa kako kazneni postupak u predmetu poslovni broj K-1/2023 nije pravomoćno okončan, ovakva tužba je preuranjena. Poriče se opreza radi uzročna veza između medicinske dokumentacije i štetnog događaja. U povijesnom dijelu tužbe tužitelj paušalno postavlja nominalne novčane iznose po pojedinim vidovima štete iako je sporan sam štetni događaj, a onda i kauzalni neksus između elemenata koji uvjetuju eventualnu odgovornost za štetu. Tuženik je porekao i navod o materijalnoj šteti. Zaključno, tuženik smatra da u ovako postavljenoj tužbi ne može biti stranka u postupku pa ističe prigovor promašene pasivne legitimacije dok tužitelju osporava aktivnu legitimaciju u parnici. Podredno, ukoliko bi se u postupku ukazalo nespornim da su ispunjeni uvjeti odgovornosti za štetu tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti u omjeru 50% : 50% i predlaže da se šteta i parnični trošak cijene po tom kriteriju.

6. Tijekom postupka su pročitani račun br. 597/01/01 „ [obrt]“ obrta za vuču vozila – autoradione od 23. lipnja 2022. (list 4 spisa), medicinska dokumentacija tužitelja (list 5-17 spisa), presuda ovog suda broj K-1/2023-18 od 5. lipnja 2023. (list 28 – 37 spisa), zapisnik o očevidu PP Gospić od 22. svibnja 2022. (list 45 – 49 spisa), dokumentacija PP Gospić vezanu za kaznenu prijavu proti tuženika zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje prema ovdje tužitelju (list 45 – 84 spisa), naknadno dostavljena medicinska dokumentacija (list 99 – 101 spisa), nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Denisa Sabljara (list 112-119 spisa), preslika prometne dozvole (list 137 i 138 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Daniela Sikirića, dipl. ing. prometa (list 170 – 179 spisa), izvršen je uvid u spis ovog suda K-1/2023, pregledane su fotografije oštećenog traktora (list 140 – 169 spisa), saslušani su svjedoci BN (list 89 i 90 spisa), UN (list 90 i 91 spisa), BN (list 91 i 92 spisa), LN (list 92 i 93 spisa), tužitelj (list 93 spisa), tuženik (list 93 i 94 spisa), vještak Denis Sabljar (list 194 spisa) i vještak Daniel Sikirić (list 194 i 195 spisa).

7. Sud nije izveo dokaz čitanjem nalaz OB Gospić od 26. srpnja 2023. (list 102 spisa) jer je dostavljen sudu nakon zaključenja prethodnog postupka protivno čl. 299. Zakona o parničnom postupku („Službeni list SFRJ“, br. 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, „Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), ali je izveo dokaz čitanjem nalaza od 3. siječnja i 27. svibnja 2024. jer su nastali nakon zaključenja prethodnog postupka 28. rujna 2023., pa nisu mogli biti predloženi ranije. Ostali nalazi dostavljeni uz prethodna tri uz podnesak od 4. lipnja 2024. su već ranije priloženi samoj tužbi. Sud nije izveo ni predloženi dokaz saslušanja revirnika ZN jer je prijedlog povučen na ročištu 20. prosinca 2023. Preslika knjižice vozila i fotografije s očevida su dostavljeni sudu isto nakon zaključenja prethodnog postupka, ali na zahtjev vještaka u skladu s čl. 259. st. 2. ZPP-a.

8. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

9. U postupku nije sporno da je 21. svibnja 2022. došlo do nasrtaja tuženika na tužitelja zbog čega je tuženik osuđen na prvom stupnju zbog počinjenog kaznenog djela prijetnje. Pri tom je tuženik oštetio tužiteljev traktor.

10. U postupku je sporno je li nasrtaj tuženika na tužitelja bio štetna radnja koja je dovela do štete koju potražuje tužitelj te postoji li doprinos tužitelja nastanku štete. Sporan je i obujam nematerijalne štete, kao i visina materijalne i nematerijalne štete.

11. Iz računa broj 597/01/01 obrta „ [obrt]“ je vidljivo da je obrt tužitelju zaračunao na ime rada za popravak traktora 3.930,00 kuna, za boju za limariju 450,00 kuna, za auspuh 180,00 kuna a za prijevoz vozila na relaciji [adresa] dogovorenih 600,00 kuna, ukupno 5.160,00 kuna, uvećano za PDV 6.450,00 kuna.

12. Iz hitnog nalaza sa OHBP-a OB Gospić od 6. lipnja 2022. je vidljivo da je tužitelj došao na pregled zbog stresa i psihičkog šoka, bolova oko srca i gubitka daha. Te tegobe su mu u tom trenutku trajale 15 dana. Upućen je na daljnju terapiju po psihijatru (list 7 i 8 spisa). Istog dana je bio na konzilijarnom pregledu kod psihijatra zbog nemira napetosti, nervoze, straha, nesanice, tendencije izolacije i redukcije socijalne komunikacije zbog napada od strane susjeda koji mu je razbio traktor i optužio ga zbog sječe drva (list 9 spisa). Iz nalaza psihologa iz KBC Rijeka od 27. ožujka 2023. su utvrđeni simptomi traume zbog prijetnji koje je pretrpio prethodne godine.

13. Presudom ovog suda K-1/2023-18 je ovdje tuženik proglašen krivim zbog prijetnji koje je uputio ovdje tužitelju 21. svibnja 2022. čime je počinio kazneno djelo prijetnje, a pri čemu je i udarao motikom po tužiteljevom traktoru. U toj presudi je sud zaključio da nije sporno da su se ovdje tužitelj i tuženik tog dana sreli dva puta: prvi put prije podne ispred tužiteljeve kuće, a drugi put predvečer u predjelu Selište na obali rijeke Like gdje se dogodio incident. Prilikom prvog susreta je ovdje tuženik predbacio ovdje tužitelju da ga je ovaj lažno prijavio revirniku zbog neovlaštene sječe šume i da mu je na to ovdje tužitelj više puta opsovao majku. Nije sporno niti da je ovdje tuženik prilikom drugog susreta, još uvijek ljutit zbog ranijih psovki koje mu je izrekao ovdje tužitelj, sa svojom motikom udarao po tužiteljevom traktoru što je rezultiralo oštećenjima na oba prednja svjetla traktora na pokazivaču smjera, poklopcu motora, ispušnom loncu i oba blatobrana. Osim tih nespornih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio iz izvedenih dokaza da je ovdje tuženik ozbiljno prijetio ovdje tužitelju da će ga usmrtiti. Ta presuda je, vidljivo je iz spisa K- 1/2023, tijekom ovog postupka postala pravomoćna. (list 206 spisa)

14. Iz zapisnika o očevidu od 22. svinja 2022. (list 45-49 spisa) je vidljivo da je dojavu izvršio tuženik MN. Policijski su službenici prilikom očevida utvrdili tragove oštećenja na tužiteljevom traktoru u vidu polomljenog prednjeg desnog svjetla, oštećenja pokazivača smjera, polomljenog prednjeg lijevog svjetla, udubljenja i nedostatka boje na desnom i lijevom donjem uglu poklopca motora, puknuća ispušnog lonca auspuha, oštećenja lima na blatobranu. Oštećenja navedena u zapisniku o očevidu su vidljiva i na naknadno dostavljenim fotografijama.

15. Iz nalaza OB Gospić od 27. svibnja i 3. siječnja 2024. (list 99-101 spisa) je vidljivo da se tužitelj u vrijeme izdavanja tih nalaza još uvijek liječio vezano za iščekivanje odluke suda u slučaju na koji je tužitelj fiksiran.

16. Svjedokinja ON, tuženikova supruga, je, u bitnome, iskazala da je na dan incidenta njezin suprug, tuženik, nazvao revernika ZN da mu se javi jer je mislio ići izvlačiti drva iz šume. Na to mu je revernik rekao da je tužitelj prijavio tuženika da je krao drva. Zbog toga je njezin suprug išao konfrontirati tužitelja, na što mu je tužitelj opsovao mrtvu majku. Zatim su ona i suprug otišli u polje. Na povratku su prolazili pored tuženika koji je punio kante vodom na rijeci Lici. Njezin suprug, još uvijek ljut zbog jutrošnje psovke, je izašao iz automobila i s motikom udario po svjetlima traktora tužitelja. Ta je motika odmah pukla pa je uzeo drugu, njezinu motiku i još je udario traktor po auspuhu i žmigavcima. Cijelo to vrijeme se tužitelj izvinjavao riječima: "Izvinjavam se, striče M." što je ponovio, pri čemu je fizički bio pasivan i samo je stajao dok se incident događao. Njezin je suprug tog dana tužitelju jedino uputio riječi da će zvati policiju zbog toga što mu je tužitelj napravio.

17. Svjedok UN, poznanik i prijatelj obiju stranaka, je, u bitnome, iskazao da je doznao za incident kad ga je te večeri tužitelj pozvao k sebi kući. Tad mu je rekao da ga je tuženik napao dok je punio kante vodom i da mu je udarao po traktoru. Iako je u spisu K-1/2023 izjavio da je bio prisutan kod tužitelja i ranije toga dana, svjedok se toga više ne sjeća. Sjeća se da je vidio oštećenja na traktoru, bila su nekakva udubljenja u limu. Tog je dana tužitelj bio vidno uznemiren i nije bio u stanju voziti, pa ga je svjedok odvezao u Gospić. Primijetio je da je tužitelj pokazivao agresivno i impulzivno ponašanje, znao je bacati stvari na pod kad mu nešto ne bi pošlo od ruke, ali ne zna da li se tužitelj tako inače ponašao i prije incidenta iako surađuje s tužiteljem oko 4, 5 godina. Naime, u tom periodu nije primijetio takvo ponašanje prema njemu. Pomagao je tužitelju izvlačiti drva iz šume ali ne zna čija su to bila drva.

18. Svjedokinja BN, tužiteljeva majka, je, u bitnome, iskazala da je na dan napada, oko 7:30 sati, trebao doći veterinar UN. Prije njega je čula da prilazi traktor, čula je neku galamu ali nije izlazila iz kuće. Tek kasnije, kad je došao veterinar, joj je sin ispričao da je traktorom došao tuženik i optužio ga da ga je njezin sin prijavio da krade državna drva. Svjedokinja je kasnije nazvala tuženika i pitala ga kako može iznositi takve optužbe, na što je tuženik između ostalog rekao da će joj ubiti sina, a nju zaviti u crno. Te večeri je njezin sin otišao na rijeku Liku donijeti vode. Dok se vraćao, čula je već po zvuku traktora da s njim nešto nije u redu. Traktor je bio razbijenih svjetala, žmigavaca i blatobrana. Sin joj je ispričao da je te večeri tuženik izašao iz automobila te krenuo razbijati traktor s dvije motike. Stao je jer je naišao vlasnik obližnje zemlje PN, ali je tuženik prije toga natjerao njezinog sina da uđe u vodu. Sin joj je te večeri bio vidno šokiran, pa je zvala UN da ga odveze u Gospić da dade izjavu. Njezin je sin bio taj koji je te večeri pozvao policiju. Od tad se njezin sin nije oporavio. Vidno je uznemiren, slabo spava, postaje agresivan, mora piti Normabele. Takav nije bio ranije.

19. Svjedok LN, je, kao nekad djelatnik Hrvatskih šuma, imao dužnost upozoriti mještane u [adresa] za koje bi dobili neslužbenu dojavu da izvlače drva iz šume, da su obvezni javiti se Hrvatskim šumama prije nego što to poduzimaju. Tako je upoznao i oboje stranke. U njihovom sukobu je čuo naknadno i to da su se sukobili kad su se sreli negdje u šumi. Smatra da je pozadina sukoba upravo njihovo izvlačenje drva iz šume.

20. Tužitelj je na raspravi 20. prosinca 2023. izjavio da je u vrijeme kad se incident dogodio punio kante vodom na rijeci Lici. Tuženik je došao i krenuo sa svojim napadom, a on ga je izbjegavao obilazeći svoja kolica koja su tada bila dijelom pod vodom. Nije mu se suprotstavljao, ali mu se cijelo vrijeme izvinjavao što mu je tog jutra opsovao mater. Prijetio mu je da će ga ubiti zajedno s majkom ako ga prijavi policiji. Ne sjeća se je li odmah te večeri potražio liječnički pomoć ali jest uskoro. Tad je prvi put u životu zatražio psihološku pomoć te je dobio terapiju Normabela i Mirzatapena (ako se tako zovu) koje mi je propisao psihijatar. Od tad se ne osjeća dobro. Od ranije ima šećernu bolest i cijelo je vrijeme nešto bio bolestan, a od napada za kojeg smatra da je kap koja je prelila čašu mu dolaze crne misli, ponekad mu pada na pamet da bi ubio sebe ili druge. Da nema lijekova ne vjeruje da bi mogao funkcionirati. Neke radnje koje treba obavljati nakon napada ga strašno nerviraju i nema više strpljenja da ih obavlja. Primijetio je da je agresivniji nego prije i stalno je napet. Naveo je da vozi automobil i da mu liječnik nije rekao da ne smije voziti dok pije lijekove.

21. Na istoj raspravi je tuženik izjavio da ga je tužitelj optužio da je krao drva iz državne šume što mu je rekao revernik ZN onog jutra kad se dogodio incident. Prolazivši pored kuće tužitelja vidio ga je na cesti i zaustavio se. Pitao ga je otkud mu drva koja je vidio u dvorištu. Odgovorio mu je da mu ih je dala tetka za koju tuženik zna da je umrla prije 60 godina. Tužitelj mu je rekao da će mu "jebat mrtvu majku" ako kaže o tome revirniku. Nije tad ušao u dvorište jer je tužitelj u dvorištu držao 7 pasa, već je sjeo na traktor i odvezao se. Kasnije je obišao mjesto gdje ta drva rastu. Tamo je vidio da su drva posječena redom. Zna da je to djelo tužitelja. Kasnije ga je nazvala tužiteljeva majka kojoj je rekao da mu je njezin sin opsovao mrtvu majku, na što je ona odgovorila da bolje nije ni zaslužio. Na povratku iz polja te večeri je sreo tužitelja gdje toči vodu u rijeci. Još je bio bijesan jer mu je ranije tužitelj opsovao majku, pa je nasrnuo motikom na traktor na što se tužitelj samo ispričavao za ranije psovke. Nije bilo prijetnji s njegove strane, ali je rekao da će obavijestiti policiju što je i učinio zbog ranijeg psovanja, krađe drva i štete na traktoru. Misli da tužitelj tog dana ne bi ni mogao zvati policiju jer je bio pod uvjetnom.

22. U nalazu i mišljenju sudski vještak dr. Denis Sabljar, specijalist psihijatar, je naveo da je nakon razgovora s tužiteljem i pregleda medicinske dokumentacije došao do zaključka da je tužitelju došlo do pogoršanja psihičkog zdravlja zbog prijetnji koje mu je tuženik uputio 21. svibnja 2022. Tužitelj je zbog psiho traume reagirao anksioznošću, napetošću, nesanicom i depresivnim raspoloženjem. Sve je to negativno utjecalo na njegov profesionalni i obiteljski život. Pri svemu je važnu ulogu imala i osobna predispozicija (vulnerabilnost): prilikom pregleda mu je tužitelj naveo da je bio civilna žrtva Domovinskog rata. Kod tužitelja je uočljiva klinička slika s miješanim anksiozno-depresivnim simptomima. Vještak je zaključio da je kod tužitelja došlo do smanjenja životne aktivnosti od 5% zbog anksiozno depresivne slike. Osim toga je pretrpio psihičke boli jakog intenziteta koje su trajale 7 dana, srednjeg intenziteta 90 dana, a slabijeg intenziteta 268 dana, sve skupa godinu dana trajanja duševnih boli koliko ona može i trajati po pravilima psihijatrijske struke. Pojedine psihičke tegobe tužitelja se mogu snažnije manifestirati zbog njegove pojačane osjetljivosti, vulnerabilnosti, zbog njegovih ispod prosječnih intelektualnih sposobnosti.

23. Tuženik je prigovorio na nalaz i mišljenje vještaka jer mu nije jasno koju je dokumentaciju vještak koristio kod izrade nalaza i mišljenja jer je tužitelj podneskom od 10. lipnja 2024. dostavio novu medicinsku dokumentaciju nakon zaključenja prethodnog postupka koja se ne bih smjela koristiti. Također je istaknuo da su tužiteljeve tegobe sekundarni bolovi nastali u kontekstu ranijih zdravstvenih problema i koji su analizirane isključivo na temelju tužiteljevog iskaza. Osim toga pojedine psihičke tegobe su jače manifestirane zbog tužiteljeve pojačane osjetljivosti i ispod prosječnih intelektualnih sposobnosti, pa kontinuitet i vremensko trajanje pojedinih vidova nematerijalne štete tuženiku nisu prihvatljivi.

24. Zbog prigovora je na ročištu 31. srpnja 2025. doktor Sabljar pojasnio da je prilikom izrade nalaza i mišljenja zaključke donosio na temelju niza psihijatrijskih nalaza dr. Zorana Vrcića s kojim se potpuno slaže. Pojasnio je i da nalaz kojeg je na ročištu prepoznao na listu 102 spisa nimalo ne utječe na drugačiji zaključak u pisanom mišljenju jer su utvrđene iste dijagnoze kao i drugim nalazima pa je taj nalaz obuhvaćen cjelokupnim tijekom liječenja kod dr. Vrcića. Dodatno je pojasnio da po pravilima psihijatrijske struke duševne boli mogu trajati do godinu dana iako i nakon toga još uvijek ostaju posljedice. Reakcija svake osobe na stres je strogo individualna i ovisi o jačini stresa ali i o osobi koja reagira na stres. Tako će osobe koje su već ranije preživjele neki stres uvijek biti osjetljive i razdražljive na budući stres. Osim toga tužitelj ima snižene nestičke, intelektualne kapacitete, tako da je samim time osjetljiv na stres. Stanje u promatranom razdoblju je posljedica stresa iz predmetnog događaja.

25. Sudski vještak Daniel Sikirić, dipl. ing. prometa, je vještačio visinu materijalne štete na udarenom traktoru. U nalazu se vodio fotodokumentacijom i zapisnikom o očevidu, te je zaključio da je ukupna visina štete 1.232,69 eura uključujući PDV. Od toga oba prednja zamjenska svjetala vrijede 9,76 eura svako, prednji desni smjerokaz 4,40 eura, ispušni lonac 17,60 eura, žarulja 1,76 eura, plus sitni dijelovi 0,87 eura, ukupna vrijednost dijelova bez PDV-a iznosi 44,15 eura; cijena rada za zamjenu tih dijelova iznosi 405,00 eura bez PDV-a; lakirerski radovi (rad i materijal) vrijede ukupno 537,00 eura bez PDV-a.

26. Tuženik je prigovorio i na taj nalaz i mišljenje jer se radi o vozilu starom 38 godina i koje je zasigurno bilo i ranije oštećeno, a vještak ga nije pregledao. Nije mu prihvatljiv obračun troškova na temelju popisanih oštećenja iz zapisnika o očevidu jer su u cijenu uračunate cijene novih dijelova, a broj radnih sati je istaknut u prevelikom iznosu.

27. Zbog prigovora je sud na ročištu 31. srpnja 2025. saslušao vještaka Sikirića koji je izjavio da ne može tvrditi da je predmetni traktor zasigurno bio i ranije oštećen, bez obzira na njegovu starost, jer ga nije pregledao. Obračun štete temeljio je na podatcima iz policijskog očevida u kome su oštećenja detaljno opisana i fotografirana. Drugih podataka o oštećenju traktora u spisu nije bilo. Pri obračunu štete, prema pravilima struke, potrebno je izvršiti kalkulaciju sa novim a ne rabljenim rezervnim dijelovima. Broj radnih sati određen je prema tehničkoj normi. Radi pojašnjenja, 13,5 sati su nepuna dva radna dana, pa imajući u vidu da je bilo potrebno na traktoru izvršiti popravak i zamjenu oštećenih dijelova, te izvršiti pripremu za lakiranje i lakiranje potrebnih dijelova smatra da je potreban broj radnih sati tehnički ispravno procijenjen. Ako je tužitelj vršio popravak i lakiranje drugih dijelova na traktoru koji nisu bilo oštećeni u predmetnom štetnom događaju, te radove u obračunu nije uzeo u obzir pa niti ne utječu na izvršeni obračun visine štete.

28. Tužitelj je u dva navrata preinačio tužbu nakon zaključenja prethodnog postupka povećavši tužbeni zahtjev nakon dostave dvaju nalaza i mišljenja vještaka i u skladu s njima. Kod prvog povećanja tužbenog zahtjeva, i to utužene glavnice koja se odnosni na nematerijalnu štetu, je došlo do preinake bez krivnje tužitelja jer nije mogao znati kakav će nalaz i mišljenje dati vještak psihijatar prije zaključenja prethodnog postupka, pa je preinaka dopuštena prema čl. 190. st. 2. ZPP-a. Međutim, tužitelj je povećao i tijek zakonskih zateznih kamata koje teku na dio glavnice koja predstavlja nematerijalnu štete. U tužbi ih je potraživao od presuđenja do isplate, a od 11. srpnja 2024. ih potražuje od dana podnošenja tužbe do isplate. Međutim, to povećanje tijeka zakonskih zateznih kamata nije dopušteno na u tužbi utuženi iznos nematerijalne štete od 2.256,29 eura jer do njega nije došlo bez krivnje tužitelja kad je jedino i dopuštena preinaka u smislu čl. 190. st. 2. ZPP-a. Ništa nije spriječilo tužitelja da te kamate potražuje već u tužbi. Međutim, na povećani dio tužbenog zahtjeva se taj zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata od dana podnošenja tužbe do isplate odnosi jer je taj dio zahtjeva postavljen tek 11. srpnja 2024. Tuženik se nije protivio (dopuštenoj) preinaci, a upustio se nakon nje u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, pa se smatra da je pristao na preinaku u skladu s čl. 190. st. 4. ZPP-a. Osim toga, došlo je i do smanjenja tužbenog zahtjeva, odnosno djelomičnog povlačenja tužbe, u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata na iznos materijalne štete. Tuženik se o tome nije očitovao u roku od 15 dana u skladu s čl. 193. ZPP-a, pa se smatra da na to povlačenje pristaje.

29. Do druge preinake je također došlo nakon dostava nalaza i mišljenja vještaka, ali ona nije dopuštena po čl. 190. st. 2. ZPP-a. Iz historijata tužbe je jasno da je dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na materijalnu štetu postavljen zbog troška rada na vozilu, adaptacije, ravnanja haube i blatobrana, limarskih i lakirerskih radova, troška boje za limariju i auspuha. Ukupna cijena tih radova i dijelova, odnosno materijala je utuženih 856,06 eura. Vještak je, pak, utvrdio da je šteta veća, i da se odnosi na popravak, odnosno zamjenu prednjih svjetala, smjerokaza i žarulja. Međutim, tužitelj nije niti utužio zbog popravka tih dijelova. Sud je vezan činjeničnim navodima u tužbi, pa je kod preinake tužbenog zahtjeva dužan promatrati temelji li se preinačeni tužbeni zahtjev na drugim činjenicama (tako, primjerice, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-x 1134/13-2 od 3. ožujka 2015.). Tužbeni zahtjev je postavljen samo na temelju popravaka obavljenih kod obrta „ [obrt]“, a činjenice da je traktor imao i razbijena svjetla i pokazivač smjera nije nova činjenica koja je do dostave nalaza i mišljenja bila nepoznata tužitelju, pa je tužitelj svojom krivnjom tek tijekom glavne rasprave preinačio tužbeni zahtjev podneskom od 6. listopada 2024. Stoga je ta preinaka zabranjena. Osim toga, opet je došlo do smanjenja tužbenog zahtjeva, odnosno djelomičnog povlačenja tužbe, u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata na iznos materijalne štete. Tuženik se o tome nije očitovao u roku od 15 dana u skladu s čl. 193. ZPP-a, pa se smatra da na to povlačenje pristaje.

30. Od spornih činjenica, ona da se predmetni štetni događaj zbio na drukčiji način od načina opisanog u tužbi je, u bitnome, razriješena tijekom ovog postupka nastupom pravomoćnosti presude K-1/2023-18 kojim je ovdje tuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenog dijela prijetnje prema tuženiku, i to na način da mu je ovdje tuženik prijetio da će ga usmrtiti u istom događaju 21. svibnja 2022. pri čemu je nesporno udarao motikom po tužiteljevom traktoru. Naime, ovaj sud je vezan u pogledu postojanja kaznene odgovornosti i postojanja kaznenog dijela za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim. (čl. 12. st. 3. ZPP-a). To znači da je parnični sud prvenstveno vezan činjeničnim utvrđenjima iz osuđujuće pravomoćne presude u kaznenom postupku kao što je, u ovom slučaju, da je ovdje tuženik prijetio ovdje tužitelju da će ga ubiti. Iako je tuženik u odgovoru na tužbu iznio stav da je tužba u ovom predmetu preuranjena jer u trenutku podnošenja tužbe još uvijek nije bila nastupila pravomoćnost kaznene presude, takav stav tuženika je pogrešan jer ovom sudu nije bitno je li štetna radnja iz koje proizlazi utužena šteta kazneno djelo ili ne, već je samo bitno da postoji štetna radnja štetnika koja bi, uz ispunjenje ostalih pretpostavki odgovornosti za štetu, dovela do odgovornosti za štetu, odnosno do prihvaćanja tužbenog zahtjeva. Postojanje pravomoćne osuđujuće presude po kaznenom postupku olakšava posao ovom sudu, ali ne uvjetuje njegovu obvezu da odluči o tužbenom zahtjevu svojim postojanjem.

31. Nastavno na utvrđenje da je tuženik predmetnog dana uistinu prijetio smrću tužitelju, sljedeće što je sporno je postoji li uzročna veza između pretrpljene nematerijalne štete, kao i njezin obujam i visina. Iz priložene medicinske dokumentacije je razvidno da je tužitelj zatražio psihološku pomoć u OB Gospić 6. lipnja 2022., oko 2 tjedna nakon štetnog događaja. Zatim je upućen na daljnje psihološko liječenje koje je trajalo najranije do svibnja 2024. Vještak dr. Sabljar je zaključio da je pogoršanje tužiteljevog psihičkog zdravlja nastalo zbog prijetnji koje mu je tuženik uputio 21. svibnja 2022., odnosno da do psihičkih boli tužitelja nije došlo zbog ikakvih ranijih bolesti tužitelja. Jedino je zaključio da je na trajanje i jačinu posljedica utjecala ranija predispozicija tužitelja da lakše reagira na stresne događaje. Istaknuo je i da se u potpunosti slaže s dijagnozama psihijatra Vrcića koji je liječio tužitelja i da je promatrano stanje tužitelja posljedica stresa iz ovog stresnog događaja. Osim toga vještak je zaključio da je reakcija svake osobe na stres strogo individualna te ovisi i o jačini stresa i osobi koja reagira na stres. Kako tuženik nije predložio niti jedan dokaz koji bi upućivao na to da je psihološko stanje u promatranom periodu rezultat nekakvih ranijih događaja, a što je bio dužan dokazati na temelju čl. 7. st. 1. ZPP-a, sud prihvaća stajalište vještaka da su promatrane posljedice proizašle u cijelosti iz predmetnog štetnog događaja.

32. Osim toga sud u cijelosti prihvaća i nalaz vještaka o trajanju i intenzitetu psihičke boli kao i postotku smanjenja životne aktivnosti zbog psihološki posljedica na tužitelju proizašlih iz predmetnog štetnog događaja koje je u konačnici i uzeo u obzir pri ocjeni visine pravične novčane naknade.

33. Od preostalih spornih stvari, visina materijalne štete je utvrđena na temelju nalaza i mišljenja vještaka Sikirića. Vještak je na ročištu pred ovim sudom otklonio sve prigovore tuženika i bez ikakvih vidljivih nedostataka u logici zaključio da cijena rezervnih dijelova uistinu ne bi trebala biti promatrana sa aspekta cijene rabljenih dijelova, već novih. Osim toga, oštećenja prednjih svjetala, pokazivača smjera, lonca auspuha i oštećenja na limu su utvrđeni u policijskom očevidu, ali su u skladu s izjavom supruge samog tuženika ON koja je svjedočila udarcima svog supruga po tužiteljevom traktoru, specifično po svjetlima, po auspuhu i žmigavcima. Vještak je naveo da je uzeo u obzir samo oštećenja iz zapisnika o policijskom očevidu a ne eventualna druga oštećenja proizašla iz 38 godina uporabe traktora. Iako je tuženik prigovorio broju radnih sati potrebnih za popravak traktora, tuženik nije dao niti jedan razlog zbog kojeg bi broj radni sati trebao biti manji, pa sud zaključuje da je njegov prigovor samo paušalan. Dakle, nalaz i mišljenje vještaka Sikirića je logično, u skladu s drugim dokazima i sačinjeno u skladu s pravilima struke, pa ga sud u cijelosti prihvaća.

34. Tužitelj je, stoga, pretrpio štetu, kako nematerijalnu zbog prijetnje tuženika, tako i materijalnu jer je tog dana tuženik oštetio njegov traktor. Čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

45. Sud je pri odluci o visini pravične novčane naknada imao u vidu Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2002. i 2020. (dalje: Orijentacijski kriteriji).

35. Tužitelj je pretrpio jake psihičke bolove u trajanju 7 dana, srednje 90 dana i slabe 268 dana. Zbog pretrpljenih psihičkih bolova tužitelj ima pravo na pravičnu naknadu od 8.192,32 eura.

36. Vještak je ocijenio da je smanjena životna aktivnost tužitelja 5% zbog anksiozno depresivne slike, za što ima pravo na naknadu od 746,57 eura.

37. Stoga je ukupna visina pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti 8.938,89 eura.

38. Što se tiče materijalne štete, tužitelj je priložio račun obrta „ [obrt]“ za kojeg tvrdi da ga je platio, što tuženik nije osporio. Iznos radova koje je utvrdio vještak Sikirić premašuje vrijednost rada iz računa, isto kao i vrijednost boje za popravak limarije. Vrijednost auspuha je u računu navedena u iznosu od 180,00 kuna, odnosno 23,89 eura bez PDV-a, a vještak je utvrdio vrijednost ispušnog lonca na 17,60 eura bez PDV-a. Kako plaćeni trošak auspuha ne odudara bitno od tržišne cijene koju je utvrdio vještak, tuženik je dužan u cijelosti podmiriti materijalni trošak prema račun obrta „ F“, a sve da bi se tužiteljeva, kao oštećenikova, materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. (čl. 1090. ZOO-a)

39. Međutim, iz okolnosti slučaja se nameće zaključiti da tuženik nije u cijelosti odgovoran za nastanak štete u ovom predmetu. Nije sporno da se štetni događaj zbio u predvečerje 21. svibnja 2022. nakon verbalnog sukoba ranije tog dana. Razlog napadu, kako sam tuženik navodi, je to što je tuženik još bio ljut jer mu je ranije toga dana tužitelj opsovao majku. Sam tužitelj priznaje da je tog jutra opsovao tuženiku majku, kao i što je naveo da se zbog toga ispričavao tužitelju za vrijeme trajanja napada. Stoga je tuženikova štetna radnja uzrokovana tužiteljevim ranijim psovanjem tuženikove majke, čega je tužitelj bio svjestan za vrijeme napada, te se radilo samo o nastavku ranijeg sukoba. U postupku nije dokazano da je raniji susret između stranaka toga dana bio rezultat navodnih optužbi koje je revirnik ZN prenio tuženiku, odnosno optužbi da je tužitelj prijavio tuženika za izvlačenje državnih drva. Iako iskaz bivšeg djelatnika Hrvatskih šuma LN upućuje na dugotrajniji i kompleksniji odnos između stranaka vezano upravo za izvlačenje drva iz šume, sud se ne može upuštati u ocjenu tog odnosa dalje od onoga što je nesporno i dokazano u ovom postupku. Ono što je nesporno u ovom postupku je da je tog jutra tužitelj opsovao tuženikovu majku, a dokazano je da je večernji napad na tužitelja u izravnoj vezi s tim psovkama jer se inače tužitelj ne bi zbog njih ispričavao tijekom napada. Većina odgovornosti za štetu proizašlu iz napada ipak leži na tuženiku koji je imao cijeli dan, od jutra do večeri, da se smiri i ne reagira na burni način na koji je reagirao. Čl. 1092. st. 1. ZOO-a propisuje da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a st. 2. istog članka da kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja. Stoga, sud zaključuje da je tužitelj kao oštećenik ipak doprinio nastanku štete, preciznije nastanku samog štetnog događaja, u iznosu od 25%. Zbog toga tužitelju treba priznati samo 75% ranije utvrđenoga iznosa štete. A to znači, kako je ukupni utuženi iznos glavnice s preinakom od 11. srpnja 2024. 9.798,38 eura, da treba prihvatiti samo zahtjev za isplatu iznosa od 7.349,19 eura.

40. Tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate na glavnicu pravične novčane naknade koja teče od dospijeća, odnosno nakon podnošenja tužbe 8. svibnja 2023. do isplate u skladu s čl. 1103. ZOO-a u vezi s čl. 29. st. 2. ZOO-a. Međutim, tužitelj je u tužbi traži isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 2.256,29 eura od dana presuđenja do isplate, pa su na priznati dio tog iznosa (1.692,22 eura, 75% utuženog iznosa) dosuđene zakonske zatezne kamate u okviru zahtjeva, odnosno od presuđenja. Na preostali priznati dio zahtjeva na ime nematerijalne štete, onaj preinačen 11. srpnja 2024. (5.014,52 eura, 75% utuženog iznosa), zakonske zatezne kamate teku od dana podnošenja tog zahtjeva 11. srpnja 2024., pa dio zahtjeva koji se odnosi na tijek kamata na taj dio od dana podnošenja tužbe do dana podnošenja zahtjeva treba odbiti. U pogledu materijalne štete, tužitelj je ustvrdio da je platio račun za popravak traktora, ali datum tog popravka nije poznat sudu. Zbog toga sud nije u mogućnosti odrediti točan trenutka početka tijeka zakonskih zateznih kamata koji je vezan uz trenutak nastanka štete, odnosno dan plaćanja računa. No to nije ni relevantno jer je tužitelj konačno smanjio tužbeni zahtjev podneskom do 6. studenog 2024. u kojem potražuje kamate na taj dio od dana presuđenja, pa su mu kamate na taj dio (642,05 eura, 75% utuženog iznosa) od tad i dosuđene.

41. Tužitelj je djelomično i u većoj mjeri uspio u parnici, pa ima pravo na naknadu troškova postupka u skladu s čl. 154. st. 2. ZPP-a. Tuženik je osporio i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Uspjeh tužitelja u dokazivanju osnove tužbenog zahtjeva sud vrednuje s 50% ukupnog uspjeha u sporu. Kako je u postupku utvrđeno da je tužitelj doprinio nastanku štete u visini od 25%, njegov uspjeh od 75% u dokazivanju osnove predstavlja 37,5% ukupnog uspjeha. U pogledu visine, tužitelj je uspio dokazati visinu od 100% konačno utuženog iznosa, što predstavlja 50% od ukupnog uspjeha u sporu. Ukupni uspjeh tužitelja u sporu je stoga 87,5%, a tuženika 12,5%. Kad se oduzme postotak stranke koja je manje uspjela u parnici od postotka stranke koja je uspjela više, dobije se 75%, koliki dio priznatog troška će se dosuditi tužitelju.

42. Tužitelju se priznaje pravo na naknadu sljedećih troškova kao troškova potrebnih za vođenje parnice u skladu s čl. 155. st. 1. ZPP-a:

- trošak sastavljanja tužbe od 200,00 eura, u skladu s Tbr. 7. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23, dalje: Tarifa), uvećano za PDV 250,00 eura,

- trošak sastavljanja podnesaka od 23. kolovoza 2023. i 11. srpnja 2024., od 200,00 eura po podnesku, u skladu s Tbr. 8. 1. u vezi s Tbr 7. 1. Tarife, ukupno 400,00 eura, uvećano za PDV 500,00 eura,

- trošak sastavljanja podneska od 30. listopada 2024. od 50,00 eura, u skladu s Tbr. 8.4. u vezi s Tbr. 7. 1. Tarife, uvećano za PDV 62,50 eura, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu do zatraženih 200,00 eura plus PDV odbija jer je tim podneskom samo iznijeto slaganje s nalazom i mišljenjem vještaka, pa ne spada pod obrazložene podneske iz Tbr. 8.1., dok je preinaka tužbenog zahtjeva u tom podnesku nedopuštena, time nepotrebna za vođenje ove parnice,

- trošak pristupa ročištima 28. rujna 2023., 20. prosinca 2023. i 31. srpnja 2025., od 200,00 eura po ročištu, u skladu s Tbr. 9. 1. u vezi s Tbr. 7. 1. Tarife, što ukupno iznosi 600,00 eura, uvećano za PDV 750,00 eura,

- trošak medicinskog vještačenja od 704,63 eura i prometnog vještačenja od 230,45 eura, ukupno 935,08 eura, dok se u preostalom dijelu do zatraženih ukupnih 1.025,00 eura predujma odbija jer taj dio nije ni plaćen vještacima i nalazi se na računu suda, pa će biti vraćen tužitelju,

- trošak pristojbe na tužbu od plaćenih 38,79 eura, te

- trošak pristojbe na presudu od 119,64 eura, dok se u preostalom dijelu do zatraženih previsokih 149,20 eura odbija,

pa je ukupni priznati trošak 2.656,01 eura. Dio koji odgovara postotku od 75% tog iznosa je 1.992,01 eura koji je i dosuđen tužitelju.

43. Odbijaju se sljedeći troškovi kao nepotrebni za vođenje parnice:

- trošak sastavljanja podnesaka od 3. lipnja 2024. i 16. rujna 2024. jer su to samo popratni dopisi dostavljeni uz potvrdu o plaćanju sudske pristojbe, odnosno presliku prometne dozvole i nisu potrebni za vođenje parnice, potrebno je bilo samo dostaviti njihove priloge,

- trošak sastava podneska od 6. lipnja 2026. jer u spis nema podneska od tog datuma,

- trošak sastavljanja podneska od 18. lipnja 2025. jer je to požurnica o kojoj ne ovisi poduzimanje sudskih radnji koje su određene ZPP-om, te

- trošak sastavljanja podneska od 26. lipnja 2025. jer je podnijet bez dopuštenja ovog suda protivno čl. 299.a ZPP-a,

- trošak podneska od 30. lipnja 2025. jer ne sadrži podnesak, već samo presliku uplatnice,

- razlika pristojbe na tužbu od 38,79 eura jer je pristojba već u cijelosti plaćena i priznata kao trošak tužitelju.

44. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Gospiću 29. kolovoza 2025.

Sudac

Jurica Bakmaz

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.