REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-225/2021-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Maji Čelan, u pravnoj stvari tužitelja ATRIUM SPALATUM d.o.o. u stečaju, OIB: 75237018400, [adresa], kojeg zastupa zastupnica po zakonu Meri Šitić i punomoćnica Jadranka Meštrović Kologranić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ŠPRAJC THD d.o.o. OIB: 79814433904, [adresa], kojeg zastupa zastupnik po zakonu HŽ i punomoćnik Jerko Grgić, odvjetnik u OD Mamić Grgić Vinter d.o.o., Zagreb, radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 11. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika NŽ, na ročištu za objavu presude 29. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je bez pravnog učinka prema stečajnoj masi tužitelja ATRIUM SPALATUM d.o.o. u stečaju, sa sjedištem u [adresa], OIB: 75237018400, Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini zaključen između ŠPRAJC THD d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 79814433904, kao založnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja s jedne strane i ATRIUM SPALATUM d.o.o. u stečaju, sa sjedištem u [adresa], OIB: 75237018400, kao založnog dužnika i protivnika osiguranja, zaključen dana 15. listopada 2012.g., ovjeren dana 13. veljače 2013.g. od strane javnog bilježnika Ivana Bradarića, sa sjedištem javnobilježničkog ureda u Splitu pod brojem OV-1060/13, te ovršan temeljem potvrde o ovršnosti javnog bilježnika Ivana Bradarića, sa sjedištem javnobilježničkog ureda u Splitu pod brojem OV-724/13 od 03. listopada 2013.g.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, kako je to bilo prije upisa prava zaloga temeljem Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava, te se određuje brisanje prava zaloga upisanog pod brojem Z-2081/13 na teret nekretnine označene kao suvlasnički udio od 78/26946 dijela zgrade sagrađene na pravu građenja na čest. zem. [katastarska čestica], opisane kao stambeno poslovni objekt „Firule-Lazarica“, sagrađen na pravu građenja, površine 3.630,00 m2, upisano u ZU 15817 K. O. [katastarska općina], a koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana br. 33, na četvrtom katu, koji se sastoji od ulaza, predprostora, sobe, kupaonice, WC-a, radne sobe, blagovaonice i dnevnog boravka, kuhinje, ukupne površine 67,99 m2, te kao pripatka lođe, te drvarnice br. 33, u podrumu 4, ukupne površine 10,18 m2, sveukupne površine 78,17 m2, i to upisano pravo zaloga u iznosu od 1.172.402,93 kn sa pripadajućim kamatama i nuzgredicama.

III. Utvrđuje se da je propuštanje bivšeg zakonskog zastupnika tužitelja MŽ da da odgovor na tužbu u predmetu pod brojem P-800/2014 u postupku pred Trgovačkim sudom u Splitu radi utvrđenja prava vlasništva od 16. listopada 2014.godine pobojna pravna radnja, te se utvrđuje da pravomoćna i ovršna presuda P-800/2014 Trgovačkog suda u Splitu kao takva nema učinka prema stečajnoj masi stečajnog dužnika – tužitelja.

IV. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kako je to bilo prije upisa prava vlasništva na ime tuženika temeljem presude navedene u toč. III. te se određuje upis prava vlasništva na ime Atrium Spalatum d.o.o. u stečaju, [adresa], OIB: 75237018400 uz istodoban izbris tog prava sa imena Šprajc THD d.o.o. OIB: 79814433904 i to nekretnine označene kao suvlasnički udio od 78/26946 dijela zgrade sagrađene na pravu građenja na čest. zem. [katastarska čestica], opisane kao stambeno poslovni objekt „Firule- Lazarica“, sagrađen na pravu građenja, površine 3.630,00 m2, upisano u ZU 15817 K. O. [katastarska općina], a koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana br. 33, na četvrtom katu, koji se sastoji od ulaza, predprostora, sobe, kupaonice, WC-a, radne sobe, blagovaonice i dnevnog boravka, kuhinje, ukupne površine 67,99 m2, te kao pripatka lođe, te drvarnice br. 33, u podrumu 4, ukupne površine 10,18 m2, sveukupne površine 78,17 m2."

V. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju 7.011,77 EUR na ime parničnog troška sa zateznom kamatom koja teče od 29. kolovoza 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena do isplate, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka u iznosu od 57.210,01 EUR kao i u dijelu zatezne kamate na parnični trošak u kojem ona prekoračuje iznos kamatne stope određene u točki V. izreke.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužbom u ovoj pravnoj stvari tužitelj je ustao radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, i to radi pobijanja Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretnini sklopljenog između parničnih stranaka 15. listopada 2012. godine, potvrđenog od strane javnog bilježnika Ivana Bradarića pod brojem OV 1060/13 13. veljače 2013. (dalje: Sporazum o osiguranju) i propuštanja podnošenja odgovora na tužbu u predmetu Trgovačkog suda u Splitu br. P-800/14, u kojem predmetu je 15. svibnja 2015. donijeta presuda zbog ogluhe i oduzimanja učinka toj presudi u odnosu na stečajnu masu.

2. Tužitelj navodi da je tuženik društvo u vlasništvu zeta, i zetovog oca bivšeg zastupnika po zakonu tužitelja, te da tuženik na kartici dobavljača tužitelja ima otvoreno potraživanje prema tužitelju od 1.172.402,93 kn. Ukupan iznos okončane situacije je bio 2.476.758,82 kn od čega je plaćeno 1.304.355,89 kn, te je ostao otvoreni iznos od 1.172.402,93 kn. Tuženik je pod brojem Z-2081/13 dana 21. veljače 2013.g., temeljem Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini zaključenim sa tužiteljem 15. listopada 2012. zasnovao založno pravo u iznosu od 1.172.402,93 kn sa pripadajućim kamatama i nuzgredicama. Zadnji promet preko računa tuženika da je bio 30. rujna 2012., a blokada da je bila od 22. listopada 2012. pa do otvaranja stečaja.

3. Navodi da je ovdje tuženik podnio tužbu protiv ovdje tužitelja pred ovim sudom 16. listopada 2014. te je 15. svibnja 2015. donijeta presuda zbog ogluhe koja je postala pravomoćna 8. lipnja 2015. jer je tuženik u tom postupku propustio dati odgovor na tužbu. U toj je tužbi tužitelj, ovdje tuženik, naveo kako je nepodmiren dug društva Atrium Spalatum d.o.o. po osnovi neizvedenih radova osiguran upisom založnog prava na nekretnini označenoj kao suvlasnički dio od 78/26946 dijela zgrade sagrađene na pravu građenja na čest. zem. [katastarska čestica] „Firule Lazarica“, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana br. 33, na IV katu, koji se sastoji od ulaza, predprostora, sobe, kupaonice, WC-a, radne sobe, blagovaonice i dnevnog boravka, kuhinje, ukupne površine 67,99 m2, te kao pripatka lođe, te drvarnice b6. 33, u podrumu 4, ukupne površine 10,18 m2, sveukupne površine 78,17 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], KO [katastarska općina], (dalje: predmetni stan), koji je upisan pod brojem Z-2081/13 te je zabilježena ovršivost tražbine, da je iznos duga premašio propisanu cijenu založenog predmeta s kojom se isplata duga osigurava te da su se stranke dogovorile da ovdje tuženik umjesto isplate duga izvrši prijenos prava vlasništva na navedenom stanu.

4. Stečaj nad tužiteljem da je otvoren rješenjem ovog suda broj St-159/14 8. lipnja 2015. u kojem su postupku utvrđene tražbine vjerovnika tužitelja u iznosu od 204.584.727,75 kn.

5. Tužitelj navodi da je pravni institut temeljeg kojeg je podnio tužbu pogodovanje vjerovnika iz odredbe članka 127., stavka 2. Stečajnog zakona (SZ) i oštećenje vjerovnika iz odredbe članka 130., stavka 2., 131., stavka 2., 132.., stavka 2., 136. i 139. SZ-a, te da su u ovoj pravnoj stvari ispunjene opće i posebne pretpostavke pobijanja pravnih radnji kojima se prije otvaranja stečajnog postupka remeti ujednačenje namirenje vjerovnika te pogoduje jednom vjerovniku.

6. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi navodeći da nisu ispunjene pretpostavke za pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika ni po jednoj od osnova na koje se poziva tužitelj u pogledu radnji za koje traži pobijanje, odnosno nisu ispunjenje po članku 28. SZ-a jer je radnja napravljena ranije od tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a u pogledu odredbi 130., i 132. SZ-a da ne postoje zakonski uvjeti za pobijanje, dok je pozivanje na odredbe članka 131. i 136. neutemeljeno. Naveo je kako tužitelj niti ne osporava postojanje novčane tražbine koju ima prema tuženiku, a da je vrijednost nekretnine na kojoj je bila upisana hipoteka manja od ukupnog potraživanja tuženika. Nadalje, da se spornim sporazumom stečajni vjerovnici nisu oštetili, niti je postojala bilo kakva namjera o istom, a da je sudski postupak pokrenut radi tuženikova ostvarenja založnog prava s obzirom na to da tuženiku njegovo potraživanje dugo vremena nije bilo plaćeno pa se tuženik u postupku P-800/14, ovdje tužitelj, nije ni imao osnove usprotiviti takvom tužbenom zahtjevu.

7. Presudom ovog suda poslovnog broja P-452/2017-9 od 20. ožujka 2018. tužbeni zahtjev tužitelja utvrđen je djelomično osnovanim na način da je utvrđeno je da je bez pravnog učinka prema stečajnoj masi tužitelja Atrium Spalatum d.o.o. u stečaju, Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, zaključen 15. listopada 2012. između Šprajc THD d.o.o., kao založnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja i Atrium Spalatum d.o.o. u stečaju, kao založnog dužnika i protivnika osiguranja, ovjeren 13. veljače 2013. od strane javnog bilježnika Ivana Bradarića u Splitu, pod poslovnim brojem OV-1060/13 te ovršan na temelju potvrde o ovršnosti javnog bilježnika Ivana Bradarića, poslovni broj OV-724/13 od 3. listopada 2013. te naloženo zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu uspostava ranijeg zemljišno-knjižnog stanja, kako je to bilo prije upisa prava zaloga na temelju navedenog Sporazuma. Odbijen je tužbeni zahtjev da se utvrdi da je propuštanje bivšeg zakonskog zastupnika tužitelja PŽ da da odgovor na tužbu u predmetu pod poslovnim brojem P-800/2014 u postupku pred Trgovačkim sudom u Splitu radi utvrđenja prava vlasništva od 16. listopada 2014. pobojna pravna radnja te da se utvrdi da pravomoćna i ovršna presuda poslovni broj P-800/2014 Trgovačkog suda u Splitu kao takva nema učinka prema stečajnoj masi stečajnog dužnika – tužitelja i da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu uspostava ranijeg zemljišno-knjižnog stanja kako je to bilo prije upisa prava vlasništva na ime tuženika na temelju navedene presude.

8. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske rješenjem poslovnog broja Pž- 2976/2018-2 od 17. ožujka 2021. ukinuo je citiranu prvostupanjsku presudu i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje. Iz obrazloženja te presude proizlazi kako prvostupanjski sud nije izričito naveo da su ispunjene opće pretpostavke za pobijanje pravnih radnji, dok u pogledu posebnih pretpostavki iz odredbe članka 130., stavka 2. te članka 131., stavka 2. SZ-a koje je sud utvrđivao, nedostaje ocjena postojanja pretpostavki iz odredbe članka 130., stavka 1., odnosno članka 131., stavka 1. SZ-a pa u tom dijelu presuda nema razloga o odlučnim činjenicama zbog čega se ne može ispitati i čime je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka s obzirom na to da se u oba slučaja ne može izdvojeno sagledavati stavak 2. bez da se ispitaju pretpostavke propisane stavkom 1. tih članaka te da je potrebno pravilno utvrditi odlučne činjenice, a potom donijeti pravilnu, zakonitu i valjano obrazloženu odluku.

9. U ovom ponovljenom postupku tužitelj je ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu. Predložio je izvesti sve predložene dokaze na okolnost ispunjenja pretpostavki pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika. Naveo je da je tužitelj bio u blokadi na dan 15. listopada 2012. kada je zaključen predmetni Sporazum, a da je zbog pravomoćne presude radi ogluhe tuženik neosnovano stekao pravo vlasništva predmetnog stana za koji je u stečaju nad tužiteljem prijavio izlučno pravo, dok je u poslovnim knjigama tužitelja ostala nepodmirena obveza prema tuženiku u iznosu od 1.172.402,93 kn koji iznos tuženik nije prijavio kao vjerovnik drugog višeg isplatnog reda.

10. Tuženik, s druge strane, ističe kako su u cijelosti sporne opće i posebne pretpostavke pobijanja.

11. U pogledu ispunjenja općih pretpostavki, da se prije svega ukazuje kako je među strankama nesporno da je na predmetnom stanu upisana zabilježba ovrhe temeljem rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu od 20. siječnja 2015. broj Ovr- 4348/14 u korist ovrhovoditelja H-Abduco d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 6A, protiv ovršenika Atrium Spalatum d.o.o., [adresa], a koja ovrha se provodi utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom. Time da je H-ABDUCO d.o.o. ujedno i razlučni vjerovnik, u prednosnom redu naplate odmah iza tuženika. Iz navedenog da je potpuno evidentno da, čak i u slučaju kada bi tužitelj u cijelosti uspio u ovom sporu, nitko od vjerovnika iz stečaja ne bi uopće imao mogućnost za bilo kakvo namirenje u odnosu na sadašnju situaciju, odnosno da tužitelj ovom postupku zapravo vodi parnicu isključivo u korist jednog razlučnog vjerovnika: H-ABDUCO d.o.o., jer će u slučaju uspjeha jedino taj (razlučni) vjerovnik imati izravne koristi, dok ostali stečajni vjerovnici neće postići bolje namirenje. Stoga, da tužitelj nema pravni interes za vođenje ove parnice, već da bi taj interes imao samo H-ABDUCO d.o.o. Pored navedenog, da tužitelj nije dokazao točan ukupan iznos utvrđenih tražbina šta također treba uzeti u obzir kod ocjenjivanja objektivne mogućnosti boljeg namirenja svih vjerovnika.

12. U odnosu na pobijanje Sporazuma o osiguranju, u pogledu ispunjenja posebnih pretpostavki sadržanih u članku 130. SZ-a, tuženik navodi kako je pobijana radnja poduzeta znatno prije propisanih rokova, pa ne postoje uvjeti za pobijanje po toj osnovi. U odnosu na uvjete iz članka 131. SZ-a, navodi kako tužitelj nije bio u neprestanoj blokadi od 22. listopada 2012. do otvaranja stečaja 8. lipnja 2015., već mu je račun u tom razdoblju bio više puta deblokiran. Pored toga, da stečajni dužnik nije imao namjeru oštetiti vjerovnike, već je imao namjeru da projekt gradnje i prodaje cijele zgrade uspije i da isplati svoje vjerovnike, radi čega da je 2011. pozajmio nešto više od 11 milijuna kuna radi dovršetka projekta, radi kojeg duga je temeljem sporazuma o osiguranju zasnovao hipoteke ne samo na posebnim dijelovima zgrade [adresa], već i na privatnim nekretninama kćeri zastupnika po zakonu dužnika, CŽ u [adresa]. Pored navedenog, da raniji zastupnik po zakonu stečajnog dužnika PŽ nije imao namjeru oštetiti vjerovnike proizlazi i iz toga što je društvo ATRIUM SPALATUM INŽENJERING d.o.o., u potpunom vlasništvu tuženika, kojem je jedini član društva upravo PŽ, sklapalo sporazume o osiguranju tražbina tužitelja kako bi se projekt priveo kraju. Pored nepostojanja namjere stečajnog dužnika, da tuženik u svakom slučaju nije znao niti mu je moralo biti poznato eventualno postojanje takve namjere. Osim toga, da predmetni Sporazum o osiguranju nije naplatni ugovor pa se isti ne može ni pobijati.

13. U odnosu na pobijanje propuštanja da se podnese odgovor na tužbu u parnici P-800/2014, da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 130. jer da tužitelj nije dokazao kada je poduzeta pobijana radnja i je li tada stečajni dužnik bio nesposoban za plaćanje. Također, da zastupnik po zakonu tuženika kao i njegova supruga nisu znali za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje postupka nad tužiteljem te da radnja nema značaj izravnog oštećenja jer je u trenutku poduzimanja iste tuženik već imao upisano založno pravo na stanu koje je prvo u redoslijedu naplate. Pored navedenog, da nema učinka utvrđenje pobojnosti radnje propuštanja davanja odgovora na tužbu jer je izostao zahtjev za ukidanje učinka te radnje te da se ne može pobijati odluka suda.

14. Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem isprava i pregledom dokumentacije sadržane u spisu, i to izvadak i povijesni izvadak iz sudskog registra za tuženika (str. 8.-13.), obavijest o izlučnom pravu (str. 14.-16. spisa), presuda zbog ogluhe broj P-800/14 od 15. svibnja 2015. (str. 17. -18), sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 15. listopada 2012. (str. 19.-22.), potvrda o ovršnosti sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 3. listopada 2013. ( str. 23.), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. 24. -25., 191.-192.), izvadci Fina-e iz očevidnika o redoslijedu plaćanja (str. 26. -48.), zaključak Trgovačkog suda u Splitu broj St-159/14 od 2. lipnja 2017. ( str. 49. -50.), rješenje Trgovačkog suda u Splitu broj St-159/14 od 7. prosinca 2016. (str. 51.-57.), rješenje Trgovačkog suda u Splitu broj St-159/14 od 1. srpnja 2016. (str. 58.-70.), izvješće o solventnosti (str. 193. -195.), odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-272/16 od 21. travnja 2016. (str. 196.- 206.), ugovor o zajmu i sporazum o radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 26. svibnja 2011. (str. 207.-216.), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. 217. - 221.), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. 222.- 223.), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. 224.- 225.), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. 226.- 228.), povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo Atrium Spalatum inženjering d.o.o. (str. 229. -231.), izvadak iz sudskog registra za tužitelja (str. 232.- 234.). Sud je pregledao dostavljenu sudsku praksu i to odluku VTSRH-a, Pž- 7372/2004-3, (str. 231.- 252.), odluku o povećanju temeljnog kapitala društva Šprajc THD d.o.o. (str. 255.), rješenje Trgovačkog suda u Osjaku, Stalne službe u Slavonskom Brodu broj Tt-20/7915-4 od 21. siječnja 2021. (str. 256. -260.), rješenje Trgovačkog suda u Osjaku, Stalne službe u Slavonskom Brodu broj Tt-20/7915-2 od 15. listopada 2020. s prilozima (str. 262.- 418.), dokumentacija iz spisa St-159/14 (str. 432.-710.), poseban izvadak: suvlasnički udio redni broj: 6, iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. 724.-736.), poseban izvadak: suvlasnički udio redni broj:

147,174, iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. 737.-743.), informacije o bonitetu (str. 743.-746.), bruto bilanca za Atrium Spalatum d.o.o. (str. 747. -752.), konto kartice za Atrium Spalatum d.o.o. (str. 753.-755.), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Ankice Pejković-Čović (str. 758.-767.), dopuna vještva stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Ankice Pejković- Čović (str. 803.-811.), Rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-159/2014 od 15. prosinca 2017., (str. 870.-872.) izvješće stečajne upraviteljice o tijeku stečajnog postupka i stanje stečajne mase od 2. travnja 2025. (str. 874.-902.). Sud je pregledao dostavljenu sudsku praksu i to odluku VTSRH-a, Pž-7372/2004-3, (str. 231.- 252.), pročitao je spis St-159/14 i izvješće stečajne upraviteljice Meri Šitić od 18. listopada 2015. te je izveo dokaze saslušanjem ZŽ, ranije zastupnika po zakonu tuženika, sadašnjeg zastupnika po zakonu tuženika HŽ, svjedoka PŽ, stečajne upraviteljice Meri Šitić te dokaz financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem. Sud nije izveo dokaz saslušanjem CŽ jer je činjenice na koju okolnost je predloženo njeno saslušanjem utvrdio drugim izvedenim dokazima. Drugih dokaza nije bilo.

15. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine”, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

16. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pobijanjem pravnih radnji stečajnog dužnika i za uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog stanja.

17. Među strankama nije sporno:

- da su sklopile Ugovor o građenju 8/11 na temelju kojeg je tuženik kao izvođač obavljao završne radove za tužitelja kao investitora na objektu ''Lazarica"

- da je tuženik izveo ugovorene radove za koje mu je tužitelj nije isplatio dužni iznos od 1.172.402.93 kuna,

- da je potraživanje tužitelja prema tuženiku u visini 1.172.402.93 kuna evidentirano i u financijskim knjigama tužitelja,

- da su radi postojanja navedenog duga sklopile Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini datiran 15. listopada 2012., a potvrđen u javnog bilježnika 13. veljače 2013. (dalje: predmetni Sporazum),

- da je za predmetni Sporazum javni bilježnik Ivan Bradarić izdao potvrdu ovršnosti 3. listopada 2013.,

- da ATRIUM SPALATUM d.o.o. nije ispunio obveze osigurane predmetnim Sporazumom

- da je tuženik pokrenuo parnični postupak radi stjecanja prava vlasništva nad predmetnim stanom,

- da je ovaj sud 15. svibnja 2015. donio presudu zbog ogluhe broj P-800/14 kojom je tuženik stekao pravo vlasništva stana osiguranog predmetnim Sporazumom,

- da je vrijeme pobijanih radnji, odnosno propuštanja tuženik društvo u vlasništvu ZŽ i HŽ, a HŽ da je član uprave tuženika kao i zet (suprug kćerke) zakonskog zastupnika tužitelja PŽ.

- da je tuženik po otvaranju stečajnog postupka nad tužiteljem obavijestio stečajnu upraviteljicu o izlučnom pravu na predmetnom stanu.

18. Sporno je među strankama ispunjenje općih i posebnih pretpostavki za pobijanje predmetnih pravnih radnji stečajnog dužnika.

19. Iz Rješenja Trgovačkog suda u Splitu, St-159/14 od 8. lipnja 2015. proizlazi da je nad tužiteljem otvoren stečaj 8. lipnja 2015.

20. Iz zaključka Trgovačkog suda u Splitu broj St-159/14 od 2. lipnja 2017. proizlazi da je stečajni sud dao odobrenje stečajnom upravitelju za podnošenje tužbe za pobijanje pravnih radnji koje su predmet ovog postupka. Tužba je podnesena 5. lipnja 2017. pa je podnesena u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka sukladno odredbi članka 141., stavka 2. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 116/10 i 25/12; dalje: SZ).

21. Odredbom članka 127., stavka 1. SZ-a propisano je kako pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini stečajni vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama ovoga Zakona, dok je odredbom članka 127., stavka 2. SZ-a propisano da je s pravnom radnjom izjednačeno i propuštanje zbog kojeg je stečajni dužnik izgubio kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, održani ili osigurani.

22. Citiranom odredbom članka 127., stavka 1. SZ-a propisane su opće pretpostavke za pobijanje pravnih radnji koje moraju biti ispunjene neovisno o kojoj se vrsti pobojnih pravnih radnji radilo, a koje pretpostavke mora dokazati tužitelj. Te pretpostavke su da je otvoren stečajni postupak; da je prije otvaranja stečajnog postupka poduzeta pravna radnja dužnika koja može biti predmetom pobijanja; da je radnja dovela do oštećenja ili pogodovanja vjerovnika i da se krajnji rezultat pobijanja mora očitovati u povećanju mogućnosti namirenja stečajnih vjerovnika.

23. Stečajni postupak je otvoren 8. lipnja 2015., dok se obe radnje koje su predmet ovog postupka odnose na razdoblje prije toga pa su procesna te prva materijalna pretpostavka ispunjene.

24. Tužitelj može uspjeti s ovom parnicom jedino za slučaj da uspije sa svim postavljenim tužbenim zahtjevima ili pak za slučaj uspjeha sa tužbenim zahtjevima sadržanim pod točkama 3 i 4. njegova zahtjeva.

25. Naime, osnovni cilj pobijanja je da se u stečajnu masu vrati ono što je iz nje pobijanom radnjom otuđeno (naturalna restitucija) ili ako to nije moguće da se u novčanu masu vrati novčana protuvrijednost.

26. Za slučaj da bi tužitelj uspio dokazati ispunjenje svih potrebnih pretpostavki za pobijanje u pogledu točaka 1. i 2. svog tužbenog zahtjeva (utvrđenje da je predmetni Sporazuma bez učinka i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, a ne bi uspio s točkama 3. i 4. svog tužbenog zahtjeva (utvrđenje da je propuštanje davanja odgovora na tužbu pobojna pravna radnja, a presuda zbog ogluhe bez učinka prema stečajnoj masi te uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja), navedeno ne bi imalo utjecaja na namirenje vjerovnika budući bi u tom slučaju tuženik i dalje bio vlasnik stana koji ne bi bio vraćen u stečajnu masu.

27. S tim u vezi, sud je imao prvo ocijeniti ispunjenje preostalih općih materijalnih pretpostavki za slučaj da tužitelj uspije sa tužbenim zahtjevom na utvrđenje da propuštanje davanja odgovora na tužbu pobojna pravna radnja, odnosno da je presuda zbog ogluhe bez učinka prema stečajnoj masi.

28. Tuženik je osporavao ispunjenje općih pretpostavki navodeći da nema oštećenja vjerovnika u njihovoj ukupnosti jer da je na predmetnom stanu upisana zabilježba ovrhe temeljem rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu od 20. siječnja 2015. poslovni broj Ovr-4348/14 u korist ovrhovoditelja H-Abduco d.o.o., Zagreb, protiv ovršenika Atrium Spalatum d.o.o., Split pa da je time H-ABDUCO d.o.o. ujedno i razlučni vjerovnik, u prednosnom redu naplate odmah iza tuženika pa da bi izostalo povećanje namirenja svih vjerovnika.

29. Odredbom članka 97. SZ-a propisano je da ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe tijekom posljednjih šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga sudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo koje ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnog postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja.

30. Iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka St-159/14 od 8. lipnja 2015. za vidjeti je da je prijedlog za njegovo otvaranje podnesen 24. siječnja 2014. od vjerovnika Victa d.o.o. Rješenje o ovrsi broj Ovr-4348/14 u korist društva H-abduco d.o.o. doneseno je 20. siječnja 2015., odnosno nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

31. Slijedom navedenog, a osnovom članka 97. SZ-a, razlučno pravo društva H-abduco d.o.o. je prestalo otvaranjem stečajnog postupka nad tužiteljem 8. lipnja 2015., a predmetni stan nije opterećen nikakvim razlučnim pravom, što je u svom iskazu pred ovim sudom potvrdila i stečajna upraviteljica Meri Šitić.

32. U pogledu pretpostavke oštećenja vjerovnika, koju mora dokazati tužitelj, da bi se isto moglo utvrditi potrebno je staviti u omjer vrijednost stečajne mase te utvrditi iznos tražbina stečajnog vjerovnika.

33. Tužitelj ovom sudu nije dostavio dokumentaciju iz koje bi sud mogao iščitati vrijednost stečajne mase. Međutim, tužitelj je predložio sudu izvršiti uvid u stečajni spis St-159/2014 koji dokaz je sud izveo, spis pročitao i vezano za pravno relevantne činjenice, zbroj utvrđenih tražbina stečajnih vjerovnika tužitelja, stanja i obveza stečajne mase, utvrdio kako slijedi.

34. Iz izvješća stečajne upraviteljice Meri Šitić od 2. travnja 2025. proizlazi da je iznos utvrđenih tražbina na prvom i drugom ispitnom ročištu utvrđen u iznosu od 27.153.059 EUR.

35. Iz izvješća stečajne upraviteljice Meri Šitić od 18. listopada 2015. je vidljivo da je stanje stečajne mase u trenutku otvaranja stečajnog postupka takvo da je knjigovodstvena vrijednost imovine stečajnog dužnika 108.113.239,70 kn (14.349.092,68 EUR), a njegove obveze da su 193.784.565,34 kn (25.719.631,74 EUR). Stoga je iz izvješća razvidno da su obveze dužnika veće od njegove imovine za 85.671.325,64 kn.

36. Dakle, stjecanjem prava vlasništva nad predmetnim stanom, nesumnjivo je došlo do neposrednog oštećenja tužiteljevih vjerovnika koji s obzirom na omjer vrijednosti njihovih ukupnih tražbina i vrijednosti stečajne mase tužitelja ne mogu u cijelosti namiriti svoja potraživanja.

37. Stečajna upraviteljica Meri Šitić je na raspravi održanoj 10. siječnja 2018. iskazala (str. 90.-91.) kako bi približna vrijednost predmetnog stana iznosila 1.500.000,00 HRK.

38. Iz izvješća stečajne upraviteljice Meri Šitić od 18. listopada 2015., popisa imovine, proizlazi da je ugovorena vrijednost predmetnog stana 310.375,00 EUR.

39. S obzirom na protek vremena i činjenicu porasta vrijednosti nekretnina, za očekivati je da je vrijednost predmetnog stana sada značajno viša.

40. Kada bi se u stečajnu masu vratio predmetni stan, čak uzimajući u obzir njegovu najnižu moguću vrijednost 2018. godine od 1.500,000,00 HRK (199.084,21 EUR), koja je značajno manja od njegove ugovorne vrijednosti, kao i stvarne vrijednosti danas, to bi mogućnost namirenja svakog od stečajnih vjerovnika tužitelja bila povećana i to u odnosu na tražbinu svakog pojedinog vjerovnika za 0,73 %. Navedeno iz razloga što najniža procijenjena vrijednost stana koji bi se vratio u stečajnu masu tužitelja predstavlja vrijednost od 0,73 % u iznosu na zbroj utvrđenih tražbina stečajnih vjerovnika tužitelja koji iznosi 27.153.059 EUR. Iz navedenog je za zaključiti da postoji uzročna veza između radnji koje se pobijaju i mogućnosti uspješnijeg namirenja ukupnosti vjerovnika.

41. Dakle, stjecanjem prava vlasništva nad predmetnim stanom smanjena je imovina tužitelja, a time i mogućnost njegovih vjerovnika da namire svoja potraživanja u većem iznosu od onoga za kojeg bi se namirili da je taj stan ostao u vlasništvu tužitelja.

42. Slijedom navedenog, a po ocjeni ovog suda ispunjene su sve opće pretpostavke za predmetno pobijanje.

43. U pogledu posebnih pretpostavki, tužitelj u tužbi kao osnovu za pobijanje obje radnje navodi odredbe članka 130., stavak 2., članak 131., stavak 2., članak 132. stavak 2., članak 136. i članak 139. SZ-a.

44. Odredbom članka 130. SZ-a, stavka 1. kojom je regulirano izravno oštećenje vjerovnika, propisano je da se pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju može pobijati:

(1.) ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost, ili

(2.) ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

45. Odredbom članka 130., stavka 2. SZ-a je propisano da s pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju izjednačena pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko- pravni zahtjev.

46. Prije svega je za reći da se, suprotno navodima tuženika, radi o izravnom oštećenju vjerovnika budući je i pobijani sporazum, a kako će kasnije biti izloženo, također pobojna pravna radnja bez učinka prema stečajnoj masi pa tuženik na predmetnom stanu nije razložni vjerovnik. Stoga su tuženikovim stjecanjem prava vlasništva vjerovnici izravno oštećeni. Pored navedenog, sve i za slučaj da predmetni sporazum nije pobojan, odnosno da na predmetnom stanu postoji razlučno pravo tuženika, ugovorena i stvarna vrijednost tog stana svakako je veća od tuženikova potraživanja pa su i u tom smislu vjerovnici izravno oštećeni.

47. Sud je u ranijem postupku izvršio uvid u spis P-800-14 i utvrdio da je tuženik, ovdje tužitelj, poziv za davanje odgovora na tužbu zaprimio 19. veljače 2015. Dakle, rok za davanje odgovora na tužbu istekao mu je 20. ožujka 2015., a učinak nastupio dan kasnije.

48. Budući je pravna radnja dužnika kojom gubi neko od svojih prava poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka (prijedlog podnesen 24. siječnja 2014.), nema mjesta primjeni odredbe članka 130., stavka 1. SZ-a. U pogledu ispunjenja pretpostavki iz članka 130., stavka 2. SZ-a, odnosno s obzirom na to da je navedena radnja poduzeta nakon podnošenja prijedloga, valjalo je ispitati je li druga strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

49. Odredbom članka 130., stavka 3. SZ-a propisano je da se u slučajevima iz stavka 1. i 2. tog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 128., stavka 3. i 4. tog Zakona.

50. Odredbom članka 128., stavka 3. SZ-a propisano je da će se smatrat da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, a stavkom 4. da se za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje postupka.

51. Odredbom članka 136., stavkom 1., točkom 2. SZ-a propisano je da se bliskim osobama dužnika pojedinca smatraju srodnici dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka u ravnoj liniji te braća i sestre, odnosno polubraća i polusestre dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka, kao i bračni drugovi tih osoba.

52. Nadalje, odredbom članka 136., stavkom 3. SZ-a propisano je da se bliskim osobama dužnika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju:

(1.) članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni članovi dužnika kao i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine,

(2.) osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika, (3.) osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga članka s jednom od osoba navedenom pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka, osim ako su osobe naznačene pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika.

53. Nesporno je da je u vrijeme pobijane radnje tuženik društvo u vlasništvu ZŽ i HŽ, a HŽ da je član uprave tuženika kao i suprug kćerke zakonskog zastupnika tužitelja PŽ.

54. S tim u vezi, a sukladno odredbama 128., stavka 4. i članka 136., stavka 2. točke 3. u vezi sa člankom 136., stavkom 1., točkom 1. SZ-a s obzirom na to da se radi o bliskim osobama pretpostavlja se da je tuženik znao za nesposobnost za plaćanje, odnosno za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

55. Tuženik predloženim dokazima nije sud uvjerio u suprotno. Iskaz zastupnika po zakonu tuženika HŽ, zainteresiranog za ishod ovog postupka, kako nije znao da je tužitelj nesposoban za plaćanje do travnja 2015., neživotan je i u kontradiktornosti s drugima dokazima. Raniji zastupnik po zakonu tužitelja je OŽ punac, na nekretninama supruge HŽ, CŽ upisana su 30. svibnja 2011. založna prava kao osiguranja za potraživanja treće osobe prema tužitelju. Upisani tereti na nekretninama CŽ nisu brisani do vođenja postupka P-800/14, odnosno tako osigurani dugovi tužitelja nisu bili podmireni, što tuženiku nije moglo ostati nepoznato.

56. Pored navedenog, raniji zastupnik po zakonu tužitelja PŽ je pred ovim sudom iskazao kako je tuženikova inicijativa za potvrdu predmetnog Sporazuma kod javnog bilježnika došla jer je tuženiku iz svih okolnosti pa tako i odnosa s drugim izvođačima bilo jasno da im tužitelj nije u stanju podmiriti obveze. S obzirom da obveze nisu podmirene ni do podizanja tužbe u predmetu P-800/14 tuženiku nije moglo ostati nepoznato da je tužitelj nesposoban za plaćanje. Dakle, ne samo da se radi o odnosu bliskih obiteljski povezanih osoba, već je tuženik i iz odnosa s drugim izvođačima na objektu Lazarica znao da tužitelj nije u stanju podmiriti obveze.

57. Predmetni sporazumom tuženik je ovlašten da po dospijeću osigurane nepodmirene obveze, a radi njenog namirenja može provesti prisilnu ovrhu na predmetnom stanu, odnosno izvršiti njegovu prodaju (članak 8.). Stranke su ugovorile (članak 11.) da će za slučaj da tužitelj proda stan prije dospijeća, prvo izvršiti polog uplaćenih sredstava pok. UŽ koji je za taj stan na temelju predugovora na ime kupoprodajne cijene uplatio 95.055,68 EUR (članak 5.), a potom izvršiti uplatu tuženiku na ime podmirivanja nepodmirenog, osiguranog duga. Također, stranke su bile suglasne da se izmjene i dopune tog ugovora mogu vršiti samo pismenim dodatkom (članak 13.).

58. Odredbom članka 336. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, dalje: ZV) propisano da ako se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću, založni je vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga (stavak 1.), da pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni vjerovnik putem suda, a po pravilima određenim u ovom Zakonu i na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina, ako nije što drugo određeno zakonom (stavak 2.), da zahtijeva li založni vjerovnik namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju tražbinu, dužnik mu ostaje dužan razliku; naprotiv, proda li se zalog za više od vjerovnikove tražbine, višak je dužnikov (stavak 5.).

59. Ovdje tuženik u tužbi u predmetu P-800/14 navodi kako su se stranke sporazumjele da će umjesto isplate duga izvršiti prijenos vlasništva stana. Takav navodni dogovor stranaka tužitelj ne potkrepljuje nijednim dokazom, niti dokaz o takvom eventualnom dogovoru prileži ovom spisu, niti proizlazi ni iz jednog provedenog dokaza, a ni iz sadržaja predmetnog Sporazuma. Naime, sukladno citiranim odredbama članka 336. ZV-a, ugovor o zasnivanju založnog prava daje ovlaštenje založnom vjerovniku ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga, a nikako ovlaštenje na stjecanje prava vlasništva predmeta zaloga. Pored toga, PŽ u svom iskazu potvrđuje da je postojao sporazum i nepodmireni dug, ali ne spominje postojanje ikakvog dogovora o prijenosu prava vlasništva nad tim stanom.

60. Za slučaj da je dogovor o prijenosu prava vlasništva među strankama postojao i da o tome među njima nije bilo spora, isto bi regulirale pravnim poslom kojim bi prenijele pravo vlasništva predmetnog stana. Stoga je nejasno zašto bi tuženik u tom slučaju tražio sudsku zaštitu, osim ako nije smatrao da mu to predstavlja zaštitu i u odnosu na druge vjerovnike tužitelja.

61. Slijedom navedenog, očito da je ATRIUM SPALATUM d.o.o. propuštanjem davanja odgovora na tužbu, odnosno stvaranjem uvjeta za donošenje presude zbog ogluhe, pogodovao bliskoj osobi, tuženiku i time izravno oštetio druge vjerovnike.

62. U pogledu tužbenog zahtjeva pod točkom III., tuženik ističe kako se ne može pobijati sudska odluka, već samo pravna radnja dužnika te da samo utvrđenje da je propuštanje davanja odgovora na tužbu pobojna radnja nema utjecaja na stečajnu masu jer je izostao zahtjev za utvrđenjem da ta radnja nema učinak prema stečajnoj masi.

63. Prema odredbi članka 139. Stečajnog zakona može se pobijati i pravna radnja za koju je dobivena ovršna isprava i radnja koja je poduzeta u postupku prisilne ovrhe.

64. Propisano je odredbom članka 141., stavka 5. SZ-a da ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.

65. Iz citirane zakonske odredbe članka 139. SZ-a proizlazi da radnja za koju je dobivena ovršna isprava može biti predmet pobijanja. Rezultat pobojnog propuštanja davanja odgovora na tužbu je donošenje presude zbog ogluhe, a koja presuda je imala učinak na stečajnu masu radi čega tužitelj ispravno traži da se upravo navedenoj presudi takav učinak oduzme. Deklaratorni zahtjev, odnosno utvrđenje da je radnja (jednako propuštanje) bez učinka prema stečajnoj masi, nije potrebno istaknuti, odnosno on se može i ne mora staviti, dok se mora istaknuti kondemnatorni zahtjev na vraćanje u stečajnu masu (tako Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci broj Pž-6630/03-4 od 8. studenoga 2005.) koji je konkretno konzumiran u točki IV. tužbenog zahtjeva (uspostavi prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja) pa je u tom smislu tužbeni zahtjev uredan.

66. Slijedom navedenog, a osnovom odredbi članka 139. i članka 141., stavka 5. SZ-a posljedica uspješnog pobijanja pravne radnje za koju je dobivena ovršna isprava je u tome da ovršna isprava donesena temeljem te radnje nema učinka prema stečajnoj masi stečajnog dužnika, pa je posljedični osnovan i zahtjev za uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

67. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama III. i IV tužbenog zahtjeva.

68. U pogledu pobijanja predmetnog Sporazuma, odnosno ispunjenja općih pretpostavki za isto, a u slučaju utvrđenja da je predmetni Sporazum bez pravnog učinka prema stečajnog masi stečajnog dužnika, tuženik ne bio imao svojstvo razlučnog vjerovnika čime bi se stečajna masa povećala pa bi došlo do veće mogućnosti namirenja ukupnosti svih stečajnih vjerovnika koji su oštećeni pobijanom pravnom radnjom. S tim u vezi, upućuje se na točke 28.- 41. i ukazuje da su ispunjene sve opće pretpostavke za pobijanje predmetnog Sporazuma. U vezi ispunjenja posebnih pretpostavki za navedeno pobijanje, ističe se sljedeće.

69. Sporno je među strankama kada je pravna radnja poduzeta. Predmetni Sporazum je privatna isprava datirana 15. listopada 2012., a potvrđena u javnog bilježnika 13. veljače 2013.

70. Sukladno odredbi članka 138., stavka 1. SZ-a propisano je da se smatra da je pravna radnja poduzeta u vrijeme kada nastupe njeni pravni učinci, a stavkom 2. ako je za pravovaljanost nekoga pravnoga posla potreban upis u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, brodova u izgradnji ili zrakoplova, smatrat će se da je pravni posao poduzet onda kad su bile ispunjene ostale pretpostavke za njegovu valjanost, izjava volje o upisu postane obvezujuća za dužnika i druga strana podnese zahtjev za upis pravne promjene.

71. Odredbom članka 296. OZ-a propisano je da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja, a odredbom članka 297., stavkom 1. da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom. Odredbom članka 304. OZ-a propisano je da se na osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja, na temelju sporazuma stranaka na odgovarajući način primjenjuju odredba članaka 297. i 298. tog Zakona.

72. Sporazum o zasnivanju založnog prava, koji je predmet ovog spora, je privatna isprava kojoj su tek potvrdom kod javnog bilježnika mogli nastali njegovi pravni učinci, a to su u pogledu odredbi Ovršnog zakona mogućnost prisilne ovrhe, te upis založnog prava na nekretnini, pa su u smislu citiranih odredbi članka 138. SZ-a učinci Sporazuma mogli nastupiti najranije njegovom potvrdom po javnom bilježniku.

73. Dakle, pravna radnja sklapanja predmetnog Sporazuma poduzeta je danom njegove potvrde 13. veljače 2013., a budući je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad tužiteljem podnesen 24. siječnja 2014., to nema mjesta primjeni ranije citirane odredbe članka 130. SZ-a.

74. Nadalje, odredbom članka 131. SZ-a propisano je:

(1.) Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih deset godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje vjerovnike, može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.

(2.) Smatrat će se da je vjerovnik znao da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da je dužnik nesposoban za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.

(3.) Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se ugovor ne može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata niti joj je morala biti poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike.

75. Kako je ranije izloženo, predmetni Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava sklopljen je između bliskih osoba i radi se, suprotno shvaćanju tuženika, o naplatnom ugovoru (Tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi i rješenju Revt 65/07-2 i presudi Rev-2269/2015-2). Naime, očitovanje ATRIUM SPALATUM d.o.o. kojim dopušta uknjižbu založnog prava na predmetnom stanu u korist tuženika, tuženik je dao radi osiguranja novčane tražbine iz Ugovora o građenju 08/11 (članak 1. Sporazuma) kojeg je, kao izvođač sklopio sa tužiteljem, iz čega slijedi da je riječ o naplatnom raspolaganju.

76. Budući da u slučaju utvrđenja da je sporazum bez učinka prema stečajnoj masi stečajnog dužnika tuženik ne bi imao svojstvo razlučnog vjerovnika, stečajna masa bi se povećala i došlo bi do veće mogućnosti namirenja ukupnosti svih stečajnih vjerovnika ATRIUM SPALATUM d.o.o. koji su oštećeni pobijanom pravnom radnjom, to se pobijanim sporazumom vjerovnici izravno oštećuju.

77. Nadalje, pravna radnja poduzeta je 13. veljače 2013., odnosno manje od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka (24. siječnja 2014).

78. Iz odredbe članka 131., stavka 3. SZ-a razvidno je da se pretpostavlja da je pravna radnja poduzeta s namjerom oštećenja, ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.

79. Iako je zastupnik po zakonu tuženika HŽ iskazao da mu nije bilo poznato da je ATRIUM SPALATUM d.o.o. bio nesposoban za plaćanje, sud ne može prihvatit taj iskaz kao vjerodostojan jer isti nije životan ni logičan i u kontradiktornosti je s drugim dokazima u spisu.

80. Iz ugovora o zajmu i sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (str. 207.-216.) kojeg su 26. svibnja 2011. sklopili SPALATUM d.o.o. kao zajmoprimac i založni dužnik, VICTA d.o.o. kao zajmodavac i založni vjerovnik, CŽ kao založni dužnik i PŽ kao plodouživatelj, razvidno je da ATRIUM SPALATUM d.o.o. kao investitor pozajmljuje od društva VICTA d.o.o. 1.500.000,00 EUR kako bi mogao dovršiti radove na objektu Lazarica (članak 2.) koji iznos osigurava nekretninama u vlasništvu CŽ. Zajam je ugovoren na rok od dvije godine počevši od 2. svibnja 2011., s tim da nakon šest mjeseci teče i pripadajuća varijabilna kamata.

81. Iz zemljišnoknjižnih izvadaka (str. 217.-228.) je razvidno da je na nekretninama CŽ, supruge HŽ, **.**.2011. zabilježen citirani Ugovor o zajmu i sporazum, odnosno da je isti bio zabilježen i u vrijeme pobijane radnje, što je značilo da dug ATRIUM SPALATUM D.O.O. prema VICTI d.o.o. u visini 1.500.000,00 EUR s pripadajućim kamatama u vrijeme pobijane radnje nije bio podmiren što OŽ kao suprugu CŽ nije moglo ostati nepoznato.

82. PŽ je u svom iskazu pred ovim sudom naveo kako je u vrijeme 2012. i 2013. njegova kći CŽ bila ljuta na njega radi blokade njene imovine, a za obveze društva ATRIUM SPALATUM d.o.o. U istom razdoblju, dakle u 2012. i 2013. upravo radi navedene blokade i neispunjenja obveza prema tuženiku, da je njegova komunikacija s OŽ bila službena. Navedeni iskaz PŽ kojeg sud ocjenjuje vjerodostojnim potvrđuje da je u vrijeme potvrde predmetnog Sporazuma, HŽ znao za nesposobnost za plaćanje ATRIUM SPALATUM d.o.o. te da je upravo radi dugova tog društva imovina njegove supruge bila blokirana.

83. Nadalje, PŽ je iskazao kako je inicijativa tuženika za potvrdu pobijanog sporazuma uslijedila radi stanja koje se tada događalo jer je tom društvu, odnosno tuženiku iz svih okolnosti pa tako i odnosa s drugim izvođačima bilo jasno da im nisu u stanju podmiriti obveze.

84. Pored navedenog, sam tuženik u ovom postupku navodi da je pobijani sporazum sastavljen 15. listopada 2012, a potvrđen 13. veljače 2013. S obzirom da do vremena potvrde nije protekao rok za ispunjenje obveze osigurane tim sporazumom (koji rok je bio do 30. rujna 2013. – članak 3. Sporazuma), a da potvrda nije zahtijevana pri njegovom sastavljanju, ukazuje kako je tuženik očigledno saznao za okolnosti nesposobnosti za plaćanje ATRIUM SPALATUM d.o.o. radi kojih je tražio tu potvrdu.

85. Slijedom navedenog, a pored bliskih obiteljski i poslovnih odnosa, tuženiku nije moglo ostati nepoznato da je stečajni dužnik znao da pobijanim sporazumom može nastupiti oštećenje vjerovnika i da je na to pristao stoga su ispunjene sve propisane pretpostavke za pobijanje u kontekstu članka 131., stavka 3. SZ-a.

86. Pored navedenog, potrebne pretpostavke ispunjene su i u smislu odredbi članka 131., stavka 1. i 2. SZ-a.

87. Naime, iz očevidnika o redoslijedu plaćanja s obračunatom kamatom (str. 26.-48. spisa) je razvidno da je društvo ATRIUM SPALATUM d.o.o. bilo insolventno u razdoblju od 21. studenog 2012. do 21. listopada 2014. što svakako obuhvaća razdoblje poduzimanja pobijane radnje, odnosno potvrde predmetnog Sporazuma.

88. Raniji zastupnik po zakonu ATRIUM SPALATUM d.o.o. PŽ potvrdio je kako je prva prava blokada tog društva bila u jesen 2012. Budući to društvo do vremena poduzimanja pobijane radnje iz te blokade nije izašlo, on je itekako bio svjestan svog gospodarskog stanja i insolventnosti što ukazuje na postojanje namjere oštećenja, a sve i da nije htio oštećenje vjerovnika kao posljedicu svoje radnje, on je znao da bi ono moglo nastupiti i na to je pristao, a u kojem slučaju, ponovo, postoji namjera oštećenja. Pri tome, zaduživanje društva ATRIUM SPALATUM d.o.o. i sklapanje sporazuma o osiguranju tih tražbina s bliskim i povezanim osobama, dodatno ukazuje na prezaduženost tog društva, odnosno svijest o njegovoj prezaduženosti i insolventnosti.

89. Pri tom je dužnik morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da je dužnik nesposoban za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici, odnosno morao znati radi svega ranije navedenog u točkama 79.-85.

90. Slijedom svega navedenog, a budući se radi o radnji poduzetoj u posljednjih deset godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ispunjene su i pretpostavke prema odredbi članka 131., stavaka 1. i 2. SZ-a i odlučeno kao pod točkom I. izreke.

91. Posljedično, na temelju odredbe članka 141., stavka 5. SZ-a osnovan je i zahtjev za uspostavom zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije upisa prava zaloga temeljem predmetnog Sporazuma te odlučeno kao pod točkom II. izreke.

92. Kako je tuženik u cijelosti izgubio parnicu dužan je tuženiku naknaditi troškove temeljem odredbe članka 154., stavka 1. ZPP-a.

93. S obzirom na odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.; dalje: Tarifa), vrijednost predmeta spora (26.677,28 EUR) i postavljeni zahtjev za naknadu troškova (str. 867. -869. spisa), tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za: sastav tužbe po Tbr.8/1. (250 bodova), sastav obrazloženih podnesaka od 11. srpnja 2017., 18. siječnja 2018., 20. svibnja 2021., 30. kolovoza 2021., 10. siječnja 2022., 23. rujna 2022. po Tbr. 8./1. (250 bodova), sastav obrazloženih podnesaka od 8. prosinca 2022., 6. lipnja 2023., 15. studenog 2023. i 15. lipnja 2024. po Tbr. 8./3. (100 bodova), sastav ostalih podnesaka od 11. srpnja 2017. i 18. siječnja 2018. po Tbr. 8./4. (25 bodova), zastupanje na ročištu 8. studenog 2017., 10. siječnja 2018., 11. studenog 2021., 6. listopada 2022., 26. veljače 2025. i 11. srpnja 2025. po Tbr.9./1. Tarife (250 bodova), pristup ročištu za objavu presude 20. ožujka 2018. po Tbr.9/3. (50 bodova) što sukladno Tbr.54. Tarife iznosi 4.000,00 EUR, a uvećano za 25 % PDV (Tbr.46. Tarife) iznosi 5.000,00 EUR.

94. Nadalje, tužitelju je, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/2019.) priznat i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 326,50 EUR te žalbu u iznosu od 639,72 EUR. Također, tužitelju je valjalo priznati i troškove vještačenja u iznosu od 1.045,55 EUR.

95. Slijedom navedenog, tužitelju je priznat ukupan trošak od 7.011,77 EUR.

96. Sukladno odredbi članka 151., stavka 3. ZPP-a, na troškove parničnog postupka tužitelju pripada zakonska zatezna kamata po stopi propisanoj odredbom članka 29., stavka 2. ZOO-a za ostale odnose, koja teče od 29. kolovoza 2025. kao dana donošenja presude pa do isplate.

97. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom V. izreke.

98. Tužitelju nije priznat trošak njegova podneska od 17. kolovoza 2017. jer isti ne prileži spisu, kao ni trošak sastava odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka kao ni trošak svih radnji u vrijednosti višoj nego li to propisuje Tarifa. Stoga je tužitelja valjalo odbiti u zahtjevu za naknadu troška u iznosu od 57.210,01 EUR.

99. Budući je tužitelj zatražio isplatu zakonske zatezne kamate na parnični trošak po stopi propisanoj za trgovačke odnose, valjalo je tužitelja odbiti i u dijelu u kojem zatražena kamatna stopa prelazi stopu propisanu za ostale odnose.

100. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom VI. izreke.

U Splitu, 29. kolovoza 2025.

Sutkinja

Maja Čelan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- u spis