Posl. br. P-76/2024-21

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu toga suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐHV "Burćina" pok. Đ iz [adresa], 102. ulica kbr. 33, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg kao punomoćnik zastupa Antun Žanetić, odvjetniku u Blatu, protiv tuženih: 1. ĐH " C" iz [adresa], 102. ulica br. 2, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CH rođ. ĐH iz [adresa], ulica 1. br. 62, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. OH "Maslinjak" rođ. ĐH iz [adresa], 86. ulica br. 13, tuženi ad 1, 2 i 3 kao nasljednici ŽH "Burćina" pok. O i JH "Burćina" pok. O, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene dana 22. srpnja 2025., u prisustvu tužitelja i njegovog punomoćnika, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika, na ročištu održanom radi objave odluke dana 29. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj ĐHV "Burćina" pok. O (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] šuma, Potirna, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd Potirna obe upisane u Z. K. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, Potirna, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, Njive i čest. zem. [katastarska čestica] Vrtal, Divni dolac sve upisane u Z. k. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude ishoditi uknjižbu prava vlasništva rečenih nekretnina na svoje ime u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina], uz istovremeno brisanje toga prava s imena prednika tuženika ad. 1, 2 i 3. pok. ĐHV " C" ŽH pok. O za 1/8 dijela.

II. Utvrđuje se da je tužitelj ĐHV "Burćina" pok. O (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, Blato, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, Blato, čest. zem. [katastarska čestica] vrtal, Brnistrova, čest. zem. [katastarska čestica] šuma, Potirna, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, Potirna, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, Potirna, čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, Potirna, čest. zem. [katastarska čestica] oranica, Pod dolac, čest. zem. [katastarska čestica] vrtal, Pasičine, čest. zem. [katastarska čestica] oranica, Blato, i čest. zem. [katastarska čestica] vrt, Gršćica sve upisane u Z. K. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude ishoditi uknjižbu prava vlasništva rečenih nekretnina na svoje ime u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina], uz istovremeno brisanje toga prava s imena prednika tuženika ad. 1, 2 i 3. pok. ĐHV " C" EH za 1/2 dijela."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je uvidom u zemljišne knjige utvrdio da je upisan kao suvlasnik za 7/8 dijela nekretnina koje su precizno opisane u točki I. odbijenog tužbenog zahtjeva te kao suvlasnik za 1/2 dijela nekretnina koje su precizno opisane u točki II. odbijenog tužbenog zahtjeva, dok su kao suvlasnici na preostalom dijelu ovih nekretnina upisani pravni prednici tuženika i to ŽH "Burćina" pok. O i JH "Burćina" Antunov. U naravi sve ove nekretnine da predstavljaju poljoprivredno i šumsko zemljište sa zgradom-štalom u predjelima zvanim Potirna, Lokvice-Blato, Potoci, Zanarat, Njive, Grčka griža i dr., a koje je tužitelj stekao u vlasništvo po Rješenju o nasljeđivanju iza smrti svog oca CHV "Burćina" pok. O i temeljem Sporazuma o diobi sa svojim bratom i sestrama, odnosno tuženima od ad 1/ do ad 3/, a sve temeljem Rješenja o nasljeđivanju kojeg je 8. veljače 2002. donio Općinski sud u Korčuli pod posl. br. O-291/01. Prethodno je otac tužitelja iste ove nekretnine naslijedio od svog oca O temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli od 31. prosinca 1959. posl. br. O-106/59 i ustupima koje su u njegovu korist napravili braća JH i ŽH " C" pok. O koji su u međuvremenu umrli bez djece, a njegov otac, odnosno djed tužitelja, da je iste ove nekretnine stekao Diobom u obitelji ŽH "Burćina" od 4. studenog 1931. Kako nitko nikada tužitelja ili njegove prednike nije smetao u posjedu ovih nekretnina, pri čemu njegov posjed računajući vrijeme posjedovanja i njegovih prednika traje više od 70 godina, to tužitelj smatra kako je dosjelošću stekao pravo vlasništva na utuženim nekretninama. Osim toga, tužitelj da je dijelom u katastarskim operatima i upisan kao posjednik ovih nekretnina, pa stoga radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i ustaje predmetnom tužbom postavivši tužbeni zahtjev kao u izreci.

1.1. Tuženi od ad 1/ do ad 3/, iako uredno pozvani, nisu podnijeli pisani odgovor na tužbu, a isto tako nisu pristupili na pripremno ročište, kao ni na ročište glavne rasprave, iako su bili uredno pozivani.

1.2. Također, potrebno je reći da je predmetnom tužbom tužitelj inicijalno obuhvatio veći broj nekretnina upisanih na području k. o. [katastarska općina], temeljeći svoj tužbeni zahtjev na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, međutim punomoćnik tužitelja je prije nego su se tuženi upustili u raspravljanje, svojim podneskom od 26. srpnja 2024. te na pripremnom ročištu održanom 24. ožujka 2025., povukao tužbu u odnosu na neke od nekretnina, o kojim povlačenjima tužbe je odlučeno sada pravomoćnim rješenjima suda od 23. kolovoza 2024. i 25. travnja 2025., oba pod posl. br. P-76/2024, a sve temeljem odredbe čl. 193. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, i 155/23 dalje ZPP). Stoga je po pravomoćnosti ovih rješenja raspravljanje nastavljeno u odnosu na nekretnine koje su precizno opisane u ovoj presudi.

2. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava koje su priložene u spisu i to: zk izvadaka za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], PL 943 od 22. siječnja 2024., PL 5012, PL 1899 i PL 6088, svi od od 26. siječnja 2024. i svi za k. o. [katastarska općina], Odabranički diobeni spis od 4. studenog 1931. zajedno sa priloženim skicama, Rješenja o nasljeđivanju iza smrti CHV "Burćina" pok. O od 8. veljače 2002. posl. br. O-291/01, Rješenja o nasljeđivanju iza smrti LH "Burćina" pok. ĐH od 31. prosinca 1959. posl. br. O-106/59, te je u svojstvu svjedoka saslušan ŠH iz [adresa]. Tijekom dokaznog postupka nije proveden dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka, saslušanjem svjedoka VH pok. Ž te saslušanjem parničnih stranaka, a ovo iz razloga što je punomoćnik tužitelja na ročištu održanom 22. srpnja 2025. odustao od provedbe ovih dokaza. Cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, uz primjenu odredbe čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

3. Vezano za nekretnine precizno opisane i navedene u točki I. odbijenog tužbenog zahtjeva potrebno je reći da je pregledom zk izvadaka za ove nekretnine utvrđeno da su u zemljišnim knjigama suda kao suvlasnici upisani tužitelj za 7/8 dijela te ŽH "Burćina" pok. O za 1/8 dijela, a zapravo radi se o tužiteljevom stricu, što proizlazi iz Rješenja o nasljeđivanju iza smrti LH "Burćina" pok. ĐH od 31. prosinca 1959. posl. br. O-106/59. Tužitelj u tužbi tvrdi da je njegov djed, dakle LH "Burćina" pok. ĐH, sve ove nekretnine stekao temeljem diobe u obitelji, odnosno temeljem Odabraničkog diobenog spisa od 4. studenog 1931. Pregledom ovog spisa, a kojeg je uz tužbu dostavio tužitelj, utvrđeno je kako su braća ĐH, LH i RH " C" pok. ĐH u ovom postupku razvrgnuli suvlasničku zajednicu u koju su stupili nakon smrti svog oca ĐH "Burćina" pok. J koji je umro **.**.1930., pri čemu je iza svoje smrti oporučno raspolagao na način da je za svoje nasljednike na jednake dijelove odredio svoje sinove. Stoga su njegovi sinovi u ovom postupku i razvrgnuli suvlasničku zajednicu na zajednički naslijeđenim nekretninama, a pregledom Skupa II. ove diobene nagodbe, utvrđeno je da su djedu tužitelja LH " [adresa] pok. ĐH na ime njegova suvlasnička dijela pripale nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka 7. Skupa II.), kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka 9. Skupa II.) i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka 18. Skupa II.), dok preostale nekretnine navedene u točki I. izreke odbijenog tužbenog zahtjeva nisu pripale djedu tužitelja. Nadalje, a pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza smrti djeda tužitelja po ocu LH "Burćina" pok. ĐH od 31. prosinca 1959. posl. br. O-106/59, utvrđeno je da niti jedna od ovih nekretnina nije uvrštena u njegovu ostavinsku masu bilo kao knjižno ili vanknjižno vlasništvo ostavitelja. Ova činjenica automatski ne znači da iste doista nisu predstavljale njegovo vlasništvo, pa bi eventualno mogle predstavljati njegovu naknadno pronađenu imovinu, a u tom slučaju ove nekretnine bi trebalo uručiti njegovim nasljednicima sukladno ranije donesenom Rješenju o nasljeđivanju od 31. prosinca 1959. posl. br. O-106/59, odnosno ocu tužitelja CHV "Burćina" pok. O za 7/8 dijela i ŽH "Burćina" pok. O za 1/8 dijela. Ovdje je potrebno napomenuti kako je u spomenutom Rješenju ŽH " C" pok. O dodijeljena 1/5 dijela ukupne imovine ostavitelja, što sud obzirom na sadržaj cjelokupnog rješenja smatra očitom greškom u pisanju. Ovo se navodi iz razloga što je tužitelj u zemljišnim knjigama suda već upisan kao suvlasnik ovih nekretnina za 7/8 dijela, pa je stoga tijekom postupka trebao dokazati da mu pripada i 1/8 dijela ovih nekretnina koje su još uvijek upisane na njegovog strica ŽH. Upravo zbog toga tužitelj i tvrdi da je njegov stric ŽH ove nekretnine ustupio svom bratu, a ocu tužitelja, a na koje okolnosti nije ponudio provođenje niti jednog dokaza, a isto tako tvrdi da je njegov stric ŽH "Burćina" pok. O umro davno i bez djece, a na koje okolnosti također nije ponudio provođenje niti jednog dokaza, pa je tako kao njegove presumptivne zakonske nasljednike tužio svog brata i sestre, koji su dakle uz tužitelja njegovi nećaci. Ovdje tužitelj zaboravlja da bi presumptivni zakonski nasljednik ŽH " C" pok. O, a u slučaju da je isti doista umro bez djece, bio i njegov brat JH, a za kojeg tužitelj bez ikakvog dokaza isto tako tvrdi da je umro bez djece i ustupio svoj dio ocu tužitelja. Ovdje je potrebno napomenuti kako je po Rješenju o nasljeđivanju donesenom iza smrti oca tužitelja od 8. veljače 2002. posl. O- 291/01, za njegova nasljednika između ostalog proglašen i brat JH, a iz čega slijedi da je JH, u slučaju da je doista i umro, umro nakon svog brata Đ

- LH "Burćina". Iz svega navedenog slijedi da tužitelj u tužbi pasivnu legitimaciju tuženika od ad 1/ do ad 3/, kao nasljednika ŽH "Burćina" pok. O nije dokazao niti učinio barem vjerojatnom, a što je nužno u ovakvim postupcima. Nadalje, predmetne nekretnine nisu uvrštene ni u ostavinsku masu u Rješenju o nasljeđivanju donesenom iza smrti oca tužitelja CHV "Burćina" pok. O, a što je utvrđeno pregledom Rješenja o nasljeđivanju od 8. veljače 2002. posl. br. O-291/01. Iz ovog Rješenja proizlazi da su njegovim nasljednicima temeljem pisane oporuke pred svjedocima od 27. kolovoza 2001., zakona, uslijed odreka te temeljem sporazuma o diobi, proglašeni udova KH, sin ĐHV, odnosno sada tužitelj, sin ĐH, odnosno sada tuženi ad 1/, kći CH odnosno sada tužena ad 2/, kći OH odnosno sada tužena ad 3/, brat JH te unuk HH, svatko od njih za precizno navedenu imovinu ostavitelja, pri čemu među nekretninama koje su u nasljedstvo pripale tužitelju nisu navedene i predmetne nekretnine. Stoga je potpuno nejasno temeljem čega tužitelj u tužbi tvrdi da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem od svog oca koji je iste naslijedio od svog oca, kada to ne proizlazi iz priloženih rješenja o nasljeđivanju. Nadalje, tužitelj u tužbi tvrdi da je on stvarni posjednik ovih nekretnina, međutim, pregledom PL 5012 za k. o. [katastarska općina] od 26. siječnja 2024. utvrđeno je da su kao suposjednici nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] u katastarskom operatu upisani tužitelj za 7/8 dijela te njegov stric ŽH " C" pok. O za 1/8 dijela, dok za preostale nekretnine navedene u točki I. odbijenog tužbenog zahtjeva tužitelj tijekom postupka nije ni dostavio posjedovni list. Stoga tužitelj u ovom postupku svoj posjed na predmetnim nekretninama pokušava dokazati saslušanjem svjedoka. Tako svjedok ŠH iz [adresa] u svom iskazu navodi da je kao tužiteljev prijatelj više puta sa obitelji odlazio pomagati pri berbi maslina, svojim moto kultivatorom obrađivao vrtove i pomagao u berbi drva, međutim u svom iskazu svjedok, obzirom na brojnost utuženih nekretnina, ne može precizirati na kojim nekretninama je zapravo pomagao tužitelju. Ovakav nedostatak u iskazu svjedoka mogao je biti razriješen uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka kada bi svjedok po prethodnoj identifikaciji nekretnina mogao kazivati o njihovom eventualnom posjedu, a koji dokaz nije proveden budući je tužiteljska strana odustala od njegova provođenja. Stoga se temeljem iskaza ovog svjedoka uopće ne može utvrditi posjed tužitelja na predmetnim nekretninama, a kamoli njegova kvaliteta potrebna za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Uostalom, dosjelošću se pravo vlasništva na nekretninama ne može ni steći ukoliko se posjeduju nekretnine koje bi bile u vlasništvu bliskih osoba, bez obzira koliko takav posjed trajao, a ovo prvenstveno iz razloga što onom koji dosjeda nedostaje poštenje jer zna, ili bi makar morao znati, da mu ne pripada pravo niti posjeda niti vlasništva tih nekretnina. Slijedom svega navedenog proizlazi kako tužitelj u odnosu na nekretnine preciznije navedene u točki I. izreke odbijenog tužbenog zahtjeva nije dokazao niti učinio vjerojatnim pasivnu legitimaciju tuženika od ad 1/ do 3/ kao nasljednika ŽH "Burćina" pok. O, da bi njegov djed sve ove nekretnine stekao diobom izvršenom unutar obitelji 4. studenog 1931., da ih je potom naslijedio njegov otac, pri čemu su mu njegova braća prethodno ustupila njihov dio, da ih je iza smrti svog oca u cijelosti naslijedio upravo tužitelj, kao čak ni to da ove nekretnine uopće posjeduje, a što je sve bila odveza tužitelja u ovom postupku, pa je slijedom navedenog primjenom pravila iz čl. 221.a ZPP-a u ovom dijelu tužbeni zahtjev trebalo odbiti kako je to i napravljeno u izreci ove presude.

4. Vezano za nekretnine preciznije opisane u točki II. odbijenog tužbenog zahtjeva potrebno je reći kako je pregledom zk izvatka za ove nekretnine utvrđeno da su u zemljišnim knjigama suda kao suvlasnici ovih nekretnina upisani tužitelj osobno za 1/2 dijela te stric tužitelja JH "Burćina" Antunov za 1/2 dijela. Kao nasljednike upisanog suvlasnika JH "Burćina" Antunovog, tužitelj predmetnom tužbom tuži svoga brata i sestre, pri čemu u tužbi paušalno navodi kako je njegov stric umro bez djece, pri čemu je prethodno svoju imovinu ustupio ocu tužitelja, a za koje tvrdnje nije ponudio nikakve dokaze. Kako iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti oca tužitelja CHV "Burćina" pok. O od 8. veljače 2002. posl. br. O-291/01 proizlazi da je za njegova nasljednika, između ostalih, proglašen i JH "Burćina" koji je iz Zagreba i brat je ostavitelja, to ovaj sud nalazi kako je JH u vrijeme donošenja ovog rješenja bio živ, a budući je ovo Rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno 26. lipnja 2002. Stoga, ukoliko je JH " C" doista u međuvremenu umro, a posebno uzimajući u obzir činjenicu da se radi o stricu tužitelja koji je živio u [adresa], tužitelj je za potrebe dokazivanja pasivne legitimacije tuženika od ad 1/ do ad 3/ kao njegovih nasljednika zasigurno mogao pronaći rješenje o nasljeđivanju iza njegove smrti, ili makar potvrdu da ostavinski postupak nije proveden, a što je sve propustio učiniti. I ovdje je potrebno napomenuti da bi presumptivni zakonski nasljednik JH " C", a u slučaju da je isti doista umro bez djece, bio i njegov brat ŽH " C", odnosno njegovi nasljednici za slučaj da je isti u međuvremenu umro, pa je i u ovom dijelu pasivna legitimacija tuženika od ad 1/ do ad 3/ kao njegovih nasljednika nedostatno utvrđena. I za ove nekretnine tužitelj u tužbi tvrdi da je njegov djed stekao temeljem diobe u obitelji, odnosno temeljem Odabraničkog diobenog spisa od 4. studenog 1931. Pregledom Skupa II. ove diobene nagodbe, utvrđeno je da su djedu tužitelja LH "Burćina" pok. ĐH na ime njegova suvlasnička dijela pripale nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka 7. Skupa II.), kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (točka 16. Skupa II.) te nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka 18. Skupa II.) dok preostale nekretnine navedene u točki II. izreke odbijenog tužbenog zahtjeva nisu pripale djedu tužitelja. Nadalje, a pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza smrti djeda tužitelja po ocu LH "Burćina" pok. ĐH od 31. prosinca 1959. posl. br. O-106/59, utvrđeno je da niti jedna od ovih nekretnina nije uvrštena u njegovu ostavinsku masu. Ova činjenica automatski ne znači da iste doista nisu predstavljale njegovo vlasništvo, pa bi eventualno mogle predstavljati njegovu naknadno pronađenu imovinu, a u tom slučaju ove nekretnine bi trebalo uručiti njegovim nasljednicima sukladno ranije donesenom Rješenju o nasljeđivanju od 31. prosinca 1959. posl. br. O-106/59, odnosno ocu tužitelja CHV "Burćina" pok. O za 7/8 dijela i ŽH "Burćina" pok. O za 1/8 dijela, a sve obzirom na činjenicu što iz obrazloženja ovog Rješenja proizlazi da je JH "Burćina" svoj nasljedni dio ustupio bratu CHV " C". Pregledom Rješenja o nasljeđivanju od 8. veljače 2002. posl. br. O-291/01, koje je doneseno iza smrti oca tužitelja, utvrđeno je da su njegovim nasljednicima, sve kako je to precizno obrazloženo u točki 3. obrazloženja, proglašeni udova KH, sin ĐHV, odnosno sada tužitelj, sin ĐH, odnosno sada tuženi ad 1/, kći CH odnosno sada tužena ad 2/, kći OH odnosno sada tužena ad 3/, brat JH te unuk HH, svatko od njih za precizno navedenu imovinu ostavitelja, pri čemu su u nasljedstvo tužitelju pripale nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok druge nekretnine koje su precizno opisane u točki II. odbijenog tužbenog zahtjeva nisu pripale tužitelju. Stoga je potpuno nejasno temeljem čega tužitelj u tužbi tvrdi da je i ove nekretnine stekao nasljeđivanjem od svog oca koji je iste naslijedio od svog oca, kada to ne proizlazi iz priloženih rješenja o nasljeđivanju. Nadalje, tužitelj u tužbi tvrdi da je on stvarni posjednik i ovih nekretnina, međutim, pregledom PL 943 za k. o. [katastarska općina] od 22. siječnja 2024. utvrđeno je da je tužitelj evidentiran kao posjednik nekretnine označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], dok su nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisane u PL 1899 za k. o. [katastarska općina] i to kao isključivi posjed ĐH " C" sina ĐH. O kojoj se točno osobi radi tužitelj tijekom postupka nije posebno objašnjavao, međutim može se pretpostaviti da se radi baš o bratu djeda tužitelja po ocu ĐH, a kojem su ove nekretnine očito pripale temeljem diobene nagodbe od 4. studenog 1931. Stoga tužitelj svoj posjed i na ovim nekretninama pokušava dokazati saslušanjem svjedoka, a čiji iskaz sud ne može prihvatiti iz identičnih razloga koji su navedeni u točki 3. obrazloženja ove presude. Slijedom svega navedenog proizlazi kako tužitelj i u odnosu na nekretnine preciznije navedene u točki II. izreke odbijenog tužbenog zahtjeva nije dokazao niti učinio vjerojatnim pasivnu legitimaciju tuženika od ad 1/ do 3/ kao nasljednika JH "Burćina" pok. O, da bi njegov djed sve ove nekretnine stekao diobom izvršenom unutar obitelji 4. studenog 1931., da ih je potom naslijedio njegov otac, pri čemu su mu njegova braća prethodno ustupila njihov dio, da ih je iza smrti svog oca u cijelosti naslijedio upravo tužitelj, kao čak ni to da ove nekretnine uopće posjeduje, a što je sve bila odveza tužitelja u ovom postupku, pa je slijedom navedenog primjenom pravila iz čl. 221.a ZPP-a i u ovom dijelu tužbeni zahtjev trebalo odbiti kako je to i napravljeno u izreci ove presude.

5. Budući da tuženi nisu popisali ni zatražili parnični trošak, to je odluka o istom izostala.

U Korčuli, 29. kolovoza 2025.

S u d a c :

Dario Farčić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).