REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pn-1944/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Andrei Grahovac, u pravnoj stvari tužiteljice MK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženog Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 8. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tužiteljice osobno, uz javnu objavu 29. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženom Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, da isplati tužiteljici MK iz [adresa] iznos od 1.336,39 eura (tisućutristotridesetišesteuraitridesetdevetcenti) sa zateznim kamatama po stopi koja se od 21. srpnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 654,45 eura sa zateznim kamatama od 21. srpnja 2023. do isplate odbija se kao neosnovan.

III Nalaže se tuženom Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, da nadoknadi tužiteljici MK iz [adresa] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 968,95 eura sa zateznim kamatama od 29. kolovoza 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za nadoknadom prouzročenog parničnog troška u iznosu od 362,85 eura odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 5. studenog 2021. sudjelovala u prometnoj nesreći koju je uzrokovao TK upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka] marke i tipa Volkswagen Passat koje je bilo osigurano kod tuženika policom osiguranje broj [broj police osiguranja]. Tužiteljica navodi da je 23. lipnja 2022. podnijela tuženiku odštetni zahtjev u kojem je potraživala naknadu za povredu prava osobnosti i imovinsku štetu u iznosu od 25.000,00 kuna što sada iznosi 3.318,07 eura sa pripadajućom zateznom kamatom od dana podnošenja zahtjeva kao i trošak postupanja po odvjetniku. Tuženik ju je dopisom od 3.kolovoza 2022. izvijestio da je podnio nalog za isplatu procijenjen visine naknade štete u iznosu od 5.000,00 kuna što sada iznosi 663,61 eura koji joj je iznos i isplatio. Tužiteljica je u navedenoj prometnoj nesreći zadobila tjelesne ozljede čime joj je narušeno tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO). Tužiteljica smatra da joj isplaćenom naknadom u mirnom postupku nije u cijelosti nadoknađena šteta pa traži od suda da nakon provedenog postupka obveže tuženika na naknadu neimovinske štete i isplatu imovinske nenovčane naknade za tuđu pomoć u daljnjem iznosu od 1.990,84 eura sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do isplate te da joj nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.331,80 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, a nije osporio niti odgovornost za štetu, dok osporava visinu tužbenog zahtjeva držeći da je isplatom nespornog iznosa nadoknadio tužiteljici štetu u cijelosti. Osporava uzročnu vezu između tegoba sa degenerativno promijenjenim kukovima i predmetnog štetnog događaja jer se tužiteljica prije nezgode liječila kod ortopeda radi tegoba s kukovima, u prometnoj nezgodi nije zadobila ozljedu kukova niti bi takva ozljeda mogla nastati u dinamici odigravanja predmete prometne nezgode. Slijedom navedenog traži od suda da tužbeni zahtjev odbije a tužiteljicu obveže na naknadu parničnog troška u iznosu do 750,00 eura sa zateznim kamata od dana donošenja presude do isplate.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a PU Ličko-senjske, PP Otočac od 8. prosinca 2021. (list 3-6 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 7-16 spisa) u presliku zdravstvenog kartona tužiteljice (list 42-91 spisa), proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću – Čuguri od 13. siječnja 2025. (list 97-98 spisa), proveo dokaz saslušanjem sudskog vještaka i saslušanjem tužiteljice.

4. Uvidom u potvrdu MUP-a PU Ličko-senjske, PP Otočac od 8. prosinca 2021. proizlazi da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovala kao vozač osobnog vozila marke i tipa Volkswagen Golf CLD registarske oznake [registarska oznaka].

5. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskoga vještaka doc.prim.dr.sc. Jakše Filipovića- Čugure od 13. siječnja 2025. koji je svoj nalaz dao temeljem uvida u sudski spis i priloženu medicinsku dokumentaciju te osobnog pregleda tužiteljice proizlazi da je ista u prometnoj nezgodi zadobila ozljede u vidu trzajne povrede vratne i grudne kralježnice te natučenje glave. Po ozljeđivanju pregledana je u Općoj bolnici Ogulin gdje su verificirane navedene ozljede. RTG nije pokazivao prijelom a klinički je utvrđena bolnost vratne i grudne kralježnice. Tužiteljica je odbila preporučenu hospitalizaciju. Postavljen joj je ovratnik, preporučeno mirovanje i uzimanje analgetika, a liječenje je nastavila ambulantno kontrolama kirurga te provođenjem fizikalne terapije. Sudski vještak je mišljenja da je tužiteljica navedene ozljede mogla zadobiti u dinamici ozljeđivanja u prometnoj nezgodi, što predstavlja uzročno-posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužiteljice je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija a po liječenju koje je okončano 29.prosinca 2021. zaostale su trajne posljedice u omjeru od 2% uslijed redukcije kretnji vratne i slabinske kralježnice koje su od ranije degenerativno promijenjene. Opisane promjene kukova ne mogu se povezati sa štetnim događajem.

6. Sudski vještak je utvrdio da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana te manjeg intenziteta 45 dana kumulativno.

7. Sudski vještak je utvrdio da je tužiteljica kao posljedicu predmetnog događaja trpjela tzv. primarni strah u trenutku štetnog događaja koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i to jačeg intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana dok se potom nastavljanja tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 40 dana kumulativno.

8. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć 2 sata dnevno kroz 40 dana kumulativno.

9. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju sudskoga vještaka u dijelu ocjene trajnog umanjenja životne aktivnosti držeći da je suviše nisko utvrđen što je obrazložila činjenicom da je nakon štetnog događaja zaostala bol u desnom kuku zbog koje ne može šetati i stajati, a osim bolnosti ima i izraženi osjet nestabilnosti zbog čega nije više u mogućnosti obavljati posao njegovateljice koji je do prometne nezgode obavljala, već je raspoređena na rad u praonici (vešeraju), koji je manje zahtjevan.

10. Sudski vještak je prilikom usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja iskazao da je cjelokupno liječenje tužiteljice po ozljeđivanju trajalo nešto manje od 2 mjeseca. Verificirane su ozljede po štetnom događaju u vidu trzajne povrede vratne i grudne kralježnice kao i natučenje glave. Dok je uvidom u zdravstveni karton verificirana dugogodišnja problematika sa LS kralježnicom. Iskazao je da se u medicinskoj dokumentaciji navodi da je koksartroza kuka rezultat displazije – poremećaja razvoja, dok u medicinskoj dokumentaciji vezano uz liječenje tužiteljice po štetnom događaju nema nikakvih bilješki koje povezuju stanje kuka sa štetnim događajem, a isti nisu verificirani kao ozljeda u štetnom događaju pa nema elemenata temeljem kojih bi se moglo odgovoriti na pitanje je li štetni događaj uzrokovao pogoršanje stanja kuka koje je uzrokovano degenerativnim promjenama. Prigovor tužiteljice po intenzitetu straha i tuđe pomoći ne donosi nove objektivne činjenice iz kojeg razloga bi došlo do promjene nalaz i mišljenja, zbog čega je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja u cijelosti.

11. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je prije prometne nezgode imala problema isključivo sa visokim krvim tlakom, dok problema sa kralježnicom i zglobovima nije imala. Nakon prometne nezgode osjećala je bolove u glavi i vratu neposredno po ozljeđivanju. Nakon izlaska iz bolnice ležala je u krevetu nekoliko dana jer je trebala ostati u bolnici, ali je izašla na svoju ruku jer se morala brinuti o djeci i bolesnom svekru. Nakon nezgode i po završenom liječenju osjeća bol u desnom kuku. Bila je na bolovanju 3 mjeseca. Po povratku na posao nije mogla duže stajati zbog čega je premještena u vešeraj gdje se veš pere i suši u perilici odnosno sušilica rublja, tako da je posao manje naporan. Osjeća bol u kuku prilikom silaska niz stepenice, a osjećala je i strah od vožnje te 6 – 7 mjeseci nakon štetnog događaja nije upravljala motornim vozilom. Prije štetnog događaja radila je kao njegovateljica 14 godina. Nakon liječenja primala je blokade u desni kuk od strane ortopeda, dok fizikalne terapije obavlja i danas. Bol u kuku javila se nekoliko dana nakon štetnog događaja, nakon što je ležala u krevetu.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke ocijenivši da je izrađen po svim pravilima struke te jasno obrazložen, dok prigovorima od strane tužiteljice nije doveden u pitanje. Naime, sudski vještak je utvrdio da je tužiteljica prije štetnog događaja imala tegobe uzrokovane degenerativnim promjenama koje zasigurno predstavljaju određeni invaliditet, dok se smanjenje životne aktivnosti od 2% odnosi samo na tegobe uzrokovane povredama koje su verificirane u štetnom događaju, a bol i ostale tegobe koje su vezane za desni kuk tužiteljice nisu u uzročnoj vezi sa štetnim događajem.

13. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, trajanje i intenzitet fizičkih boli i straha, vrstu ozljede, činjenicu da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda imala imobiliziran vrat, da je morala mirovati i uzimati analgetike te da je provodila fizikalnu terapiju, po ocjeni ovog suda time joj je povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

14. Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) sud će se rukovoditi jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova, straha i duševnih bolova izazvanih trajnim narušavanjem zdravlja.

15. Prema ocjeni ovoga suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade tužiteljici. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u konkretnom slučaju potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

16. Imajući u vidu utvrđeni stupanj umanjenja životnih aktivnosti tužiteljice od 2% u kojem omjeru će morati ulagati pojačane napore u svom životu i radu kao i dob tužiteljice u trenutku ozljeđivanja od 52 godine, sud drži da tužiteljice s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 400,00 eura.

17. Cijeneći utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, lokalitet povrede te način liječenja koje je bilo popraćeno neugodnostima u vidu nošenja imobilizacije vrata, provođenjem fizikalne terapije, uzimanjem analgetika i potrebe za mirovanjem, sud drži da tužiteljici s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 eura.

18. Cijeneći intenzitet pretrpljenog straha te njegovo trajanje u smislu okolnosti predmetnoga slučaja sud ocjenjuje da tužiteljici s te osnove pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 800,00 eura.

19. S obzirom na izloženo te na utvrđenje suda da težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju tužiteljici pravo na pravičnu novčanu naknadu (čl. 1100. st. 1. ZOO- a), sud zaključuje da joj pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura.

20. Primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a imajući u vidu cijenu jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege po nekvalificiranoj osobi, utvrđenoj prema slobodnoj ocjeni i usporedbom sa cijenom jednog sata neto zarade nekvalificirane osobe u mjestu stanovanja tužiteljice u trenutku štetnog događaja od 4,00 eura, uz utvrđeno trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom tužiteljice (80 sati), sud je utvrdio da joj s te osnove pripada naknada u iznosu od 320,00 eura.

21. Ukupno utvrđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske novčane naknade za tuđu pomoć u iznosu od 2.000,00 eura sud je umanjio za nesporno isplaćeni iznos štete od 663,61 euro te dosudio tužiteljici daljnji iznos na ime naknade štete od 1.336,39 eura.

22. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a temeljem kojeg tužiteljici pripada pravo na zatezne kamate na dosuđeni iznos pravične novčane naknade za neimovinsku štetu danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Uvidom u odštetni zahtjev utvrđeno je da se tužiteljica obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom 3. kolovoza 2022., dok iz nalaza sudskog vještaka medicinske struke proizlazi da je liječenje tužiteljice okončano 29. prosinca 2021. Slijedom obrazloženog tužiteljica osnovano potražuje zateznu kamatu na dosuđenu neimovinsku štetu od dana podnošenja tužbe 21. srpnja 2023.

23. Sukladno odredbi čl. 12. st. 3. i 4. u vezi sa st. 1. istog članka Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14. - dalje: ZOUP) koji je lex specialis u odnosu na opće odredbe ZOO-a, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Odgovorni osiguratelj je dužan isplatiti iznos naknade štete u navedenom roku, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, dužan je oštećenoj osobi u istom roku isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno, u ovom slučaju od dana podnošenja tužbe jer tužiteljica nije dokazala kada se obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom budući da isti nije dostavila u sudski spis, a tuženik se o toj činjenici nije očitovao. Naknada za tuđu pomoć i njegu dospijeva u trenutku prestanka potrebe za tuđom pomoći, odnosno od dana kada je liječenje završeno. Prema nalazu sudskih vještaka medicinske struke liječenje tužiteljice je okončano 29. prosinca 2021., dok je tužba podnesena 21. srpnja 2023. pa tužiteljica ima pravo tražiti zateznu kamatu na dosuđeni iznos imovinske nenovčane naknade za tuđu pomoć od dana podnošenja tužbe.

24. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do 29. prosinca 2023. temelji se na članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a u svezi s uvećanjem po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

25. Primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da je tužiteljica prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspjela u postupku u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva sa 100% te u odnosu na visinu sa 67% što ukupno iznosi 83,50% (100%+67%=167%/2=83,50%). Daljnjom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je od postotka u kojem je tužiteljica uspjela u sporu oduzeo postotak u kojem je tuženik uspio u sporu, a to je 16,50% te na taj način utvrdio ukupan uspjeh tužiteljice u parnici od 67% (83,50%-16,50%=67%).

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tužiteljici pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.1 OT), za sastav podnesaka od 27. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eura i (Tbr. 8.1 OT), za zastupanje na ročištima 27. veljače 2024. i 8. srpnja 2025. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9.1 OT), uvećan za PDV od 25%, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 eura, razmjerno uspjehu tužiteljice u parnici od 67% te trošak vještačenja u iznosu od 199,08 eura te trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 eura u cijelosti ili ukupno 968,95 eura.

U Zagrebu, 29. kolovoza 2025.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika