REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

Poslovni broj: 45 P-889/2019-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sutkinji Gordani Mirosavljević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužiteljice-protutužene LB iz [adresa], L, OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužiteljice- protutužene MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tužitelja-protutuženog ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po Tatjani Lindić, odvjetnici iz Samobora, protiv I. tužene- protutužiteljice GB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženog-protutužitelja NB, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], prije [adresa] i oboje zastupani po punomoćniku Borisu Rukavini, odvjetniku iz Samobora, radi predaje – povrata, dana 29. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se tužitelji-protutuženi LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. ĐB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženicima GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i NB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ranije oboje [adresa], da tužiteljima-protutuženima LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predaju u suposjed ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv i ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da im naknade parnični trošak, sve u roku od 15 dana.".

II Usvaja se protutužba i protutužbeni zahtjev tuženih-protutužitelja GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ranije oboje [adresa], koji glasi:

Utvrđuje se da su tuženi protutužitelji GB (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] i DB (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], stekli valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva na 6/12 dijela nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na kčbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv i kčbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv pa su tužitelji protutuženi LB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], MB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i [adresa] dužni trpjeti uknjižbu njihovog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Briše se pravo zaloga upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na kčbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv i kčbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv, upisano pod Z- 704/60 od 1. lipnja 1960. godine.

Nalaže se tužiteljima protutuženicima LB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], MB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i [adresa] naknaditi tuženicima protutužiteljima GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i Rubinić Vladimiru, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trošak ovog parničnog postupka u iznosu 2.970,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počem od dana donošenja presude I stupnja tj. od 29. kolovoza 2025. pa sve do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje nekretnine se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv i čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv. i to tužitelji svaki u 2/12 dijela ili ukupno u 6/12 dijela, a tuženici svaki u 3/12 dijela ili ukupno u 6/12 dijela.

Nadalje tužitelji navode da su tuženici na istim nekretninama upisani kao suvlasnici svaki u 3/12 dijela ili ukupno u ½ dijela i da tuženici bez pravnog osnova drže u posjedu obje cijele nekretnine pa tako i Vi dijela koje su vlasništvo tužitelja. Tužiteljima pripada posjed 400 čhv. ili Vi dijela čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv i 400 čhv. ili ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv. Tuženici tužiteljima ne dozvoljavaju posjedovanje suvlasnih dijelova njihovih nekretnina.

S obzirom na navedeno tužitelji ustaju ovom tužbom i predlažu da sud nakon provedenog postupka donese presudu.

Tuženi su dali odgovor na tužbu u kojem se očituju na navode tužitelja iz tužbe te ističu da su tužitelji uistinu upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina, ali radi se o formalnom upisu, dok faktično navedene nekretnine u cijelosti pripadaju tuženicima, koji ih računajući posjed svojih pravnih prednika nesmetano uživaju preko 50 godina. U odnosu na Ad.2/ tužbe tuženi ističu da nije točno da tuženi te nekretnine drže bez pravnog osnova, nego naprotiv, tužitelji potpuno neosnovano žele stupiti u posjed tih nekretnina za koje znaju da im ne pripadaju.

Predmetne nekretnine u cijelosti su vlasništvo tuženika i to ½ dijela kao njihovo knjižno vlasništvo, dok je druga polovica njihovo izvanknjižno vlasništvo.

Ta činjenica je kao nesporna utvrđena u gore spomenutom parničnom postupku, koji su tuženici izgubili isključivo iz formalnih razloga, ali sada je u tijeku revizijski postupak u tom predmetu pa se predlaže sačekati revizijsku odluku.

S druge strane, tuženi ističu da su tužitelji za iste nekretnine pokrenuli kod ovog suda postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice tih istih nekretnina, a koji postupak se vodi pod brojem Rl-79/15, pa bi trebalo sačekati rješenje tog postupka.

U odnosu na Ad 3/ tužbe tuženi ističu da su tužiteljima gore navedene činjenice dobro poznate i znaju da te nekretnine njima ne pripadaju pa je podnošenje ove tužbe isključivo usmjereno na nanošenje štete tuženicima.

Tuženi stoga predlažu odbiti tužitelje sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu troška tuženicima.

Na ročištu dana 11. lipnja 2016. tuženi su u spis predali podnesak i protutužbu.

U podnesku tuženi navode da ostaju kod danog odgovora na tužbu kojim se protive tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

Tuženi ističu da su faktični vlasnici nekretnina koje su predmetom ove tužbe i čiju predaju u posjed traže, a unatrag više od 50 godina predmetne nekretnine u cijelosti su u posjedu pravnih prednika tuženika, a potom i njih samih, te kako tužitelji ustraju pri zahtjevu za predaju u posjed nečega što im ne pripada, to su oni prisiljeni podnijeti protutužbu.

U protutužbi tuženi-protutužitelji navode da su nekretnine u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čk.br. 1755/3 livada Ribnjak od 800 čhv i čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv faktično vlasništvo i posjed protutužitelja GB i NB, iako su u zemljišnim knjigama oni upisani svaki u 3/12 dijela ili ukupno 1/2 , dok su na preostaloj polovici upisani protutuženici svaki u 2/12 dijela.

Navedene nekretnine da su protutužitelji stekli nasljedstvom iza svog pok. supruga i oca VB. koji je pak te nekretnine naslijedio po svom ocu VB.

Nadalje ističu da protutužitelji ČB. i ŽB, pravni prednik protutuženika uistinu bili suvlasnici predmetnih nekretnina, ali da je ŽB svoj dio prodao bratu M, u kojoj prodaji je bila uključena i kompenzacija za naknadu štete koju mu je on bio dužan platiti zbog fizičkog napada.

Taj dug s naslova naknade štete prema VB još uvijek je upisan u zemljišnim knjigama na dijelu VB [adresa] kao pravo zaloga za korist VB u iznosu od 135.000,00 din. pod Z-704/60 od 1. lipnja 1960.

Zato su njih dvojica sačinili pisani Sporazum dana 22.6.1963. kojim sporazumom su dogovorili sve uvjete pod kojima cijeli suvlasnički Rubinić Josipa na tzv. ima pripasti Rubinić Vidu.

Naime, ŽB svoj dio je prethodno je bio prodao CB, za što je od njega primio 95.000 din., pa je spomenutim sporazum ta kupoprodaja raskinuta, a ČB obvezao se vratiti CB iznos koji je on platio, kao i doplatiti UB iznos do visine ugovorene kupovnine po odbitku Josipovog duga prema njemu.

Nakon što je M u cijelosti izvršio ugovorenu obvezu iz Sporazuma, sačinili su kupoprodajni ugovor dana 30.10.1964., kojim ŽB kao prodavatelj prodaje predmetne nekretnine i potvrđuje da mu je kupovnina u cijelosti isplaćena te dozvoljava VB da se upiše u zemljišne knjige kao vlasnik kupljenih nekretnina.

Istovremeno je ugovorom potvrdio da se kupac ČB već nalazi u posjedu predmetnih nekretnina.

Slijedom navedenog, pravni prednik protutužitelja ČB., svekar GB i djed NB, valjanim kupoprodajnim ugovorom stekao je predmetne nekretnine i odmah stupio u posjed istih, koji posjed se u njegovoj najbližoj obitelji i to prvo sina M, a potom i njegovih nasljednika, kontinuirano i nesmetano održao do danas, što znači više od 50 godina.

Prvotno su u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bile upisane 4 nekretnine zv. Ribnjak i to čkbr. [katastarska čestica] svaka od po 800 čhv.

Na njima su bili upisani kao suvlasnici ŽB i ČB svaki u 3/12 dijela, JB, PB i TB zajedno u 3/12 dijela i KB odnosno FB u 3/12 dijela.

U naravi, upisani suvlasnici su bili među sobom fizički podijeljeni tako daje ČB kao samovlasnik uživao čkbr. [katastarska čestica], na kojoj je izgradio svoju kuću u kojoj protutužitelji i danas žive.

Susjednu čkbr. [katastarska čestica] uživala je PB i njezina obitelj, a koja je tu nekretninu dala VB u zamjenu za drugu nekretninu i to zamjenbenim ugovorom od 3. studenog 1962.g., stoje i upisano u zemljišne knjige, dok je čkbr. [katastarska čestica] pripadala u naravi UB, a čkbr. [katastarska čestica] AB.

FB pokrenuo je postupak za sređivanje svog z.k.stanja, u kojem postupku je čkbr. [katastarska čestica] otpisana kao njegovo samovlasništvo, ali je pri tom i čkbr. [katastarska čestica] pogrešno otpisana na njegovo ime u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su protutužitelji tek naknadno utvrdili pa su tu pogrešku ispravili tužbom protiv njegovih nasljednika koji su priznali tužbeni zahtjev u spisu ovog suda P-291/13.

Kako je gore spomenutim postupkom rješavano samo pitanje nekretnine AB kao predlagatelja, to je u zemljišnim knjigama u odnosu na protustranke VB i UB ostao isti upis na preostalim nekretninama čkbr. [katastarska čestica], iako su oni prethodno sklopili gore navedeni Sporazum iz 1963.g. i Kupoprodajni ugovor od 30.10.1964., kojim je ŽB svoje vlasništvo u tim nekretninama prenio na Rubinić Vida.

Nakon sklapanja predmetnog ugovora, odnosno odmah nakon ispunjenja obveza iz Sporazuma, pravni prednik protutužitelja stupio je u vlasnički posjed predmetnih nekretnina, a što je nesporno s obzirom na to da se u čl. III Kupoprodajnog ugovora navodi daje kupac u času sklapanja već u posjedu.

Kako prodavatelj ŽB u ugovoru potvrđuje da i mu je kupovnina u cijelosti isplaćena (čl.III.) i da dozvoljava da se kupac „namjesto njega upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnik"(čl.I.), to je očito daje ugovor u cijelosti konzumiran i da protutužitelji imaju valjanu pravnu osnovu za uknjižbu.

Da predmetne nekretnine nakon toga nisu bile ni vlasništvo ni posjed UB i daje to bilo nesporno u njegovoj obitelji potvrđuje i činjenica da po smrti UB, njegovi nasljednici, ovdje protutuženici te nekretnine nisu prijavili i u ostavinsku masu u ostavini koja je iza njega vođena kod ovog suda pod brojem O-70/1972.

Međutim, kada su protutužitelji pokušali srediti z.k.stanje, protutuženici su shvatili da im je otac još uvijek upisan u zemljišne knjige na tim nekretninama pa su tu činjenicu iskoristili i podnijeli prijedlog radi naknadno pronađene imovine i rješenjem o naknadno pronađenoj imovini iza pok.UB broj O-206/13 od 7.lipnja 2013. upisali su se kao suvlasnici, da bi sada samo s tog naslova potraživali prava koja im ne pripadaju.

Iako su pravni prednici stranaka među sobom definitivno razriješili svoje sporne odnose, to nisu i formalno proveli kroz zemljišne knjige.

Tako je i danas na suvlasničkom dijelu protutuženika upisano pravo zaloga za korist VB u iznosu od 135.000 din. iako je i to pitanje riješeno ranije navedenim ugovorima između stranaka.

Kako je tim ugovorima riješeno i pitanje duga po tom upisanom zalogu to protutužitelji istovremeno s upisom svog prava vlasništva s istog naslova predlažu i brisanje toga zaloga iz zemljišnih knjiga.

Kako su protutužitelji prisiljeni ustati ovom protutužbom predlažu da sud nakon provedenog postupka donese presudu.

Tužitelji-protutuženi su podneskom od 29. studenog 2016. dali odgovor na protutužbu u kojem u cijelosti osporavaju navode iz protutužbe, te se ista predlaže odbiti uz naknadu troškova postupka i ističu u odnosu na dostavljenu dokumentaciju u odnosu na Sporazum od 22. 06. 1964. god., da isti nije potpisan po pravnom predniku tužitelja, tako da se valjanost istog ne može priznati i smatra se da isti ne može proizvoditi pravne učinke.

U odnosu na kupoprodajni ugovor koji je datiran sa 30. listopada 1964. god. tužitelji-protutuženi ističu da isti nije ovjeren, sukladno tome ne zna se tko gaje potpisao, da li se radi o njihovom pravnom predniku ili ne , nema čak niti potpisa nekih svjedoka, a i potpis je tužiteljima-protutuženima sumnjiv, pa se zbog svih nedostataka takav ugovor ne može provesti kroz zemljišnu knjigu. Dakle, tužitelji – protutuženi ne priznaju da bi nekretnine iz tog ugovora bile prodavane po pravnom predniku tužitelja.

Nadalje, u odnosu na dvije ostavine, jedna iza pok VB M st. 0-12/76 i druga iza pok. VB ml., O-174/95 vidi se daje u jednom dijelu M. preskočen, nadalje , kod Z. predmet nasljeđivanja (je ¼ dijela čkbr. [katastarska čestica]) što tužitelji i ne traže, a potraživanje iz protutužbe koje je preko navedenog nije moguće na ovakav način realizirati jer se može naslijediti samo do visine ostavinske mase, a ne i više.

Radi svega navedenog (i onoga što će se dopuniti u daljem primjerenom roku) tužitelji – protutuženi predlažu kao i do sada da se njihova tužba usvoji uz naknadu troškova postupka , kao i da se nasuprot tome protutužbeni zahtjev odbije.

Tuženi-protutužitelji u podnesku od 30. prosinca 2019. navode da svojom tužbom traže predaju u suposjed nekretnina oznake čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to s naslova upisa svog prava suvlasništva na tim nekretninama u zemljišnim knjigama, iako znaju da oni nisu vlasnici tih nekretnina jer su vlasništvo na njihovim upisanim dijelovima odavno stekli tuženici neprekidnim posjedovanjem u svojoj obitelji.

Nadalje ističu da je pred ovim sudom vođen parnični postupak po tužbi ovdje tuženika protiv tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva upravo tih nekretnina i to na temelju vlastite dosjelosti.

U tom postupku donesena je presuda pod brojem P-519/09 od 31 .prosinca 2009. , dijelom preinačena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-489/10 od 30.siječnja 2013. kojim su tužitelji odbijeni sa svojim tužbenim zahtjevom i to iz razloga što je sud našao da tužitelji nisu bili neposredni posjednici kroz cijelo vrijeme potrebno za dosjelost nego i posredni posjednici po svojim pravnim prednicima, što nisu naznačili.

Tužitelji su, dakle, izgubili spor ne zato što se te nekretnine ne nalaze u neprekidnom posjedu njihove obitelji preko 50 godina, nego isključivo iz formalnih razloga i to zato što nisu tražili uračunavanje posjeda njihovih pravnih prednika nego samo vlastito samostalno posjedovanje.

Tužitelji ističu da su u tom postupku, ovdje tužitelji, priznali da upravo ovdje tuženici i njihova obitelj vrše posjed preko 50 godina, -postojanje sporazuma među njihovim pravnim prednicima i - činjenicu da na te nekretnine nisu od djetinjstva odlazili.

Zato tužitelji u ostavinu iza svog pokojnog oca UB, koja je vođena pod brojem O-70/1972. nisu ni prijavili te nekretnine, nego su tek nakon donošenja gore spomenutih presuda pokrenuli postupak radi donošenja rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pok. UB ŽB za te nekretnine, i temeljem tog rješenja broj O-206/13 od 7. lipnja 2013., upisali se kao suvlasnici u zemljišne knjige. Tužitelji sada opetovano poriču da je njihov pravni prednik potpisao sporazum i kupoprodajni ugovor, ali ne poriču da se tuženici nalaze u neprekidnom posjedu kroz više od 50 godina, računajući i posjed njihovih pravnih prednika i to prvo pokojnog ČB, svekra i djeda tuženika, potom ČB ml., supruga i oca tuženika, a nakon toga u samostalnom posjedu, što je sve i utvrđeno u prethodno spomenutom postupku P-519/09, a izrijekom i potvrđeno u obarazloženju drugostupanjske presude Gž-489/10.

Tuženici su izgubili taj spor samo iz razloga što su tražili utvrđenje prava vlasništva dosjelošću s naslova svog samostalnog posjedovanja bez uračunavanja posjeda svojim pravnih prednika , dakle iz formalnih a ne suštinskih razloga.

Nakon što su se tužitelji upisali u zemljišne knjige po naknadno pronađenoj imovini, kako je gore navedeno, pored ovog postupka pokrenuli i postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice ovih istih nekretnina pod brojem R1-136/13.

Protustranke, ovdje tuženici, osporili su predmet diobe i suvlasnički omjer jer se računajući i posjed svojih pravnih prednika nalaze u neprekinutom posjedu više od 50 godina, ali sud nije uvažio navedeni prigovor nego je , smatrajući pitanje njihovog vlasništva presuđenom stvari, odbio prijedlog za upućivanje na parnicu.

Županijski sud u Rijeci rješenjem broj Gž-1163/16 od 30.rujna 2016. preinačio je prvostupanjsko rješenje na način d aje predlagatelje uputio na parnicu sa zahtjevom za razvrgnuće.

U obrazloženju rješenja drugostupanjski sud je zauzeo stav da prigovor protustranaka nema značaj presuđene stvari, jer se radi o različitom činjeničnom supstratu od onog u pravomoćno okončanoj parnici s obzirom na to d aje prigovorom obuhvaćeno i posjedovanje njihovih pravnih prednika.

Zato tuženici-protutužitelji pored već postavljenog protutužbenog zahtjeva, postavljaju i slijedeći protutužbeni zahtjev tako da sud prihvati taj zahtjev ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan, a taj protutužbeni zahtjev glasi:

Utvrđuje se da su protutužitelji GB i DB , oboje iz [adresa],osobnim posjedovanjem i posjedovanjem svojih pravnih prednika, dosjelošću stekli pravo vlasništva svaki u 3/12 dijela nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv. i čkbr. [katastarska čestica] livada Ribnjak od 800 čhv., pa su protutuženici dužni trpjeti uknjižbu njihovog prava vlasništva tih nekretnina u zemljišnim knjigama te im naknaditi trošak ovog postupka.

Tuženi-protutužitelji predlažu da sud prvenstveno izvrši uvid u naznačene spise i da potom odluči da l i je potrebno provoditi daljnje dokaze te da donese presudu kojom odbija tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja i udovoljava protutužbenom zahtjevu protutužitelja.

Sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke PB, ĆB, BB, EB, RB i OB.

Na ročištu dana 14. ožujka 2024. svjedokinja PB je iskazala da je kćerka od IB i da je njen otac G postigao dogovor sa svojim bratom M da svakom pripadne jednako po jedan ral te zemlje u Ribnjaku. Odnosno M je dobio u Ribnjak, a njena obitelj je dobila Ograje.

Navodi da je njen tata G imao još tri brata i to M, ŽB i N i da je njen pok. djed dao svim sinovima da imaju jednako. Gdje su god bila dva jutra zemlje svakom je dao pol jutra. Gdje je LB kuću napravila isto je bilo tako. Kad se svjedokinji pokazuje fotografija koja se nalazi u spis str. 138-140 spisa, svjedokinja iskazuje da je to bila zemlja na četiri dijela, a kad su se braća ŽB i M potukli i M je došao iz bolnice on ŽB nije pustio na tu zemlju, jer su se potukli i M je završio u bolnici, a Đ u zatvoru zbog te tuče.

Na poseban upit suca čija su djeca ŠB, sada pok. HB i ĐB, svjedokinja je iskazala da su D, a GB i DB su djeca od M koji je sada pokojni. Kako M nije pustio V na to, onda je to kosio M, a tko je voćke sadio, svjedokinja navodi da ne zna. Koliko ona zna M je zabranio da se tu dolazi i ulazi od te tuče. Ta tuča između Z i ŽB bila je prije više od 60 godina, ali svjedokinja iskazuje ne zna koje je to godine bilo, ne sjeća se. Sjeća se da ona još nije bila udana, to je bilo prije njene udaje, a udala se 1957. godine. Ne zna tko je voćke sadio na tim k. č. br. [katastarska čestica], a to su livade Ribnjak. Kad je M umro to su kosili i održavali Č i to GB, nju je vidjela da kosi. Svjedokinja iskazuje da se baš ne posjećuje sa GB, a ŠB ju je znala nazvati i žalila se na kćer. Nažalost nisu se posjećivali a nije išla ni na karmine kad je ŠB umrla, Jadrankina mama.

Svjedokinja još ističe da su djed i baka napravili štagalj i oni svi četiri imaju pravo na to i to na toj livadi Ribnjak.

Svjedok SB je u svom iskazu naveo da je svih stranaka, tužitelja i tuženih i da mu je poznata ta livada Ribnjak. Navodi da je to sada od GB i da se sječa da su se M i ŽB potukli negdje oko 1960-te, M je završio u bolnici, a ŽB u zatvoru. Međutim, ŽB nije imao novaca da isplati naknadu štete M pa mu je zauzvrat dao tu česticu livada Ribnjak. To mu je poznato jer kad je došao ŽB iz zatvora ŽB je u kući pred njim to pričao. Misli da je to pokrenuo M, postupak za naknadu štete i zna da je LK morao platiti naknadu štete, ali nije imao novaca pa je rekao LK da uzme tu zemlju. To je ono što zna. Kad je M umro, a on je svekar od GB (GB je žena od sina koji se također zove M i isto je pokojni) onda je GB to dobila i to od danas radi od njihove smrti, a na tom Ribnjaku još je njezin svekar M sadio kukuruz i radio, a kad je umro svekar M ostao je M sin, suprug od GB i on je tu imao djetelinu i travu kosio za sijeno. Svjedok navodi da kada je otišao u vojsku 1972. poslije je izgubio tragove, a danas živi u [adresa]. Navodi još da od kad su se potukli M i LK taj Ribnjak je stalno u posjedu obitelji ČB i njegovih nasljednika.

Svjedok MK je iskazao da je susjed I. tužene GB, živi preko puta i poznato mu je ovo što ga se pita za livade Ribnjak, jer one su zapravo u sklopu Dragicine kuće. Ne zna da je ta zemlja u posjedu GB, njenog supruga i svekra bila najmanje 50 godina i više. Zna da je u početku tu bila livada pa se kosilo, ali se poslije mijenjala kultura, bio je vrt, a i sada je vrt. Koliko sada zna to sada obrađuje GB i njena snaha. Koliko je njemu poznato njih zadnjih 50 godina nitko nije smetao u tom posjedu te zemlje Ribnjak. Međutim, prije 50 godina zna da je zbog te zemlje došlo do sukoba između dva brata M i LK. Zna da je LK jednom štangom udario M i LK je završio u zatvoru. Misli da je dobio 8 mjeseci. Poslije zna po javnom pogovoru da je LK dao na ime naknade štete tu zemlju, a koliko on zna LK nije imao novaca da naknadu štete isplati LK pa je na temelju toga dao tu zemlju.

Na ročištu 14. listopada 2024. sud je saslušao svjedokinju OB koja je navela da kad je se pita njoj je poznata ova livada Ribnjak jer zna da je to iza Dragicine kuće, odnosno iza Dragicinog štaglja. Od kad zna, a to je 50-60 godina, GB i njen suprug M uživaju tu livadu Ribnjak. Sada je to samo travnjak, a prije nekih 30-40 godina sijali su "koruzu". Svjedokinja iskazuje da nije vidjela da itko ikada smeta GB na toj livadi Ribnjak. Ta livada Ribnjak od Dragicine kuće nije udaljena niti 200 metara. Svjedokinja ističe da nikad nije vidjela da itko smeta GB i njenog supruga M u posjedu te zemlje i da ovo zna jer prolazi tu jer je iz mjesta Koletići pa ovo zna kad ide skoro svaki dan u [adresa], iz osobnog opažanja.

Nadalje, svjedokinja navodi da kad je išla u prvi razred sjeća se da se jednom vraćala s tatom, vraćali su se kobilom i vidjeli su tri – četiri muškarca i vidjeli su kako se zapravo prepiru dvojica, vidjeli su da je ŽB naguravao svog brata M i ona je vidjela da ga je udario štapom i M je bio sav krvav i poslije se izdignuo, ali mu se srušio šogor kad je vidio krv. Sjeća se da je ŽB radi tog događaja bio u zatvoru, a onda nakon tog događaja Đ je dao LK svoju zemlju i nikada više nisu Jožini koračili na tu zemlju, a to obuhvaća i ovu livadu Ribnjak za koju je prvo upitana.

Svjedok ZK je u svom iskazu naveo da je prvi susjed od GB i kad ga se pita za ovu livadu Ribnjak može reći da je to jedna velika površina koja se nalazi u sklopu kuće. Iskazuje da on ima zemlju tik do GB pa to zna. U naravi ta zemlja predstavlja travnatu površinu koju kose GB i njen sin DB. Svjedok navodi da mu je poznato da je takovo stanje nekih 50 godina. Nije vidio niti primijetio da bi netko smetao GB i njezinog supruga M u korištenju te zemlje. Ne zna točno kad je umro M, ali ima dosta godina da je umro. Navodi da nije vidio nikada da bi netko smetao GB u posjedu i da bi dolazio, nikad nije vidio nekog da bi vikao da je to njegovo, samo zna da je tu oduvijek bila GB i obitelj GB.

Na ročištu 13. prosinca 2024. sud je proveo dokaz saslušanjem stranaka.

I.Tužiteljica – protutužena LB u svoj iskazu je navela da je ona nasljednica od svoje majke ŠB, a ona je ove sporne k.č.br. Ribnjak naslijedila od svog oca ŽB. ŽB je imao nekoliko braće, nije sigurna 3 ili 4, a jedan od njih je bio i M. To su dvije kat. čestice. Majka joj je rekla da je to njihovo vlasništvo. Zna da dok je još bila dijete se dogodio neki sukob 1960. ili 61. između njenog djeda ŽB i M. Ne zna što je točno bilo, da li je došlo do sukoba ili kako, ali njen djed ŽB je završio u zatvoru. Misli da nije bilo dugo u zatvoru. Prije toga se pričalo da je M zabranio njenom ocu da stupi na te katastarske čestice. Ona ne može ništa iskazati o tome kad je njen djed ŽB izišao iz zatvora, što je bilo, da li je bilo kakvog dogovora s M oko naknade štete ili je bilo kakvih ustupa, ne može ništa reći o bilo kakvom sporazumu, nije joj poznato, a niti o bilo kakvom eventualnom kupoprodajnom ugovoru između njenog djeda ŽB i njegovog brata M. Samo zna da nije nikad stupila na tu zemlju i zna da su ovi Rubinići na toj zemlji.

Tužiteljica navodi da su zapravo oni htjeli da jedna k.č.br. Ribnjak pripadne Rubinićima i to ova koja je bliže uz njihovu kuću, a ova druga kat. čestica koja je dalje od njihove kuće da pripadne njenoj obitelji. Ali to se sve do sada nije dogodilo. Ne zna točno što se nalazi na toj zemlji. Oni nisu to dobrovoljno pustili, nisu htjeli ići tamo zbog sukoba, ali njena mama i njen ujak su rekli da je to njihova zemlja, ali su se bojali zbog GB, a imali su jedan most. Pretpostavlja da su se dogovorili kad je taj most napravljen da ga budu svi koristili, ali to Rubinići nisu dozvoljavali. O nekakvom sporazumu I. tužiteljica iskazuje da ne zna ništa, a također ne zna ništa o kupoprodajnom ugovoru koji bi eventualno bio sačinjen nakon što je njen djed pušten iz zatvora. Ne zna kakva je bila kvalifikacija zbog čega je njen djeda završio u zatvoru.

II. tužiteljica-protutužena MB je u svom iskazu navela da je supruga pok. GK a njegov otac je bio ŽB. Iskazuje da joj je suprug HB rekao da je jednom prilikom njegov tata ŽB išao po sijeno, međutim, htio je preći preko mosta, ali onda je došlo do sukoba između njega i njegovog brata M, tako da je ŽB u jednom trenutku štapom udario po glavi M i ŽB je završio u zatvoru, ne zna koliko dugo zbog toga što je udario M po glavi. Što se tiče kupoprodajnog ugovora taj ugovor nije valjan jer ga njezin svekar ŽB nije potpisao. Što se tiče nekakvog sporazuma ona o tom ne zna ništa. Nakon što se to dogodilo Rubinići su uzeli krovište kao naknadu štete i dio štaglja. Svu tu zemlju, te dvije čestice Ribnjak, koriste Rubinići, iako su oni - tužitelji vlasnici. Navodi da je dva puta pokušala doći na zemlju, ali ju je GB špotala i vikala. GB je dizala ruke i vikala, a ona slabo čuje pa ne zna što je vikala. Rubinići su godinama u posjedu te zemlje.

Saslušan u svojstvu stranke III. tužitelj-protutuženi ĐB je iskazao da je njegova mama GB koja je umrla 2011. a ona je kćerka ŽB, i to je njegov djed. Čuo je od majke, odnosno pričala mu je da je došlo do nekog sukoba između njegovog djeda ŽB i jednog čovjeka tu nedaleko od mosta koji je na tim katastarskim česticama Ribnjak, te jednostavno nisu željeli imati probleme i zbog toga nisi željeli ići na tu zemlju. Iskazuje da često prolazi tu ali nije vidio nikog na toj zemlji. Tužitelj navodi da sam nije pokušao doći na tu zemlju jer bi morao proći kroz dvorište od Rubinića, a nijem želio nikakve probleme. Ističe da je bio jako mali kad je majka to pričala i uopće ne zna s kim se djeda potukao niti zna detalje, pa ne bi o tome govorio.

II. tuženi-protutužitelj DB je u svom iskazu naveo da je po pričanju čuo da se njegov djed M potukao sa svojim bratom, odnosno njega je udario njegov brat. Djed je završio u bolnici, a njegov brat je završio u zatvoru. Kada je njegov brat izašao iz zatvora, nije imao novaca da naknadi štetu, pa su se dogovorili da će mu prepustiti ove livade Ribnjak, na što je njegov djeda pristao i on je stalno bio u posjedu tih livada Ribnjak, a poslije njega njegov otac, a sada su njegova majka i on. Tu su prije sadili kukuruz, a prije nekih 15 godina iskazuje da je on posadio voćke, jedan mali dio, a onda mu je rečeno da to ne dira pa je prestao raditi oko tih voćaka, sad samo čisti i kosi travu. Navodi da ga nikad nije nitko smetao u posjedu, ni od ovih ljudi koji su danas saslušani nije mu nitko došao i rekao da je to njegovo. Navodi da je on mlađi, unuk je od M.

I.tužena-protutužiteljica GB je iskazala da se udala 1964. za VB, a njegov otac se također zvao M. Suprug joj je pričao da je prije njihove ženidbe došlo do sukoba između svekra i njegovog brata i da je njenog svekra udario njegov brat. Njen svekar je završio u bolnici a njegov brat je završio u zatvoru. Kada je svekrov brat izašao iz bolnice on nije imao novaca da naknadi štetu svekru pa mu je dao ovu zemlju Ribnjak, odnosno ove livade Ribnjak i od kad je ona u obitelji na toj su zemlji bili njen svekar, svekrva, drugi sin, snaha i njen suprug i ona se udala u tu kuću i pored te kuće su te livade. Nikad nitko od tužitelja nije dolazio na tu zemlju. I. tužena navodi da MB ne poznaje, a ne poznaje ni prvu gospođu LB, možda bi poznala njenu mamu. Nije joj poznato da li je sačinjen neki sporazum, a također niti kupoprodajni ugovor. Sad na toj zemlji žive njen sin, snaha i ona. Kad se je udala 1964. godine na tim livadama Ribnjak su bili posađeni kukuruz i bažul. Poslije se kosila trava za konje koje su imali, a sada tu zemlju kosi njen sin, a njen sin je na toj zemlji i posadio par voćaka.

Sud je u provedenom dokaznom postupku izvršio uvid u sporazum sklopljen između UB, VB i NK.

U toč. I Sporazuma navodi se: " ŽB prodaje CB svoju ½ rali u Ribnjaku uz zemljište Rubinić Vida za cijenu od 320.000. - U ime te kupovnine primio je Din.95.000,-

Ovime ŽB i ĐK razvrgavaju ovu kupnju pod dolje navedenim uvjetima. ".

U toč. II Sporazuma navodi se: " ŽB prodaje Rubinić Vidi gore navedene nekretnine za cijenu od 320.000. - Kupovninu isplaćuje ČB na taj način da gornjih Din. 95.000.- plaća CB, tako da ĐK primi ono što je dao ŽB. Nadalje se u tu kupovninu uračunava onaj cijeli iznos t.j. dosudjena glavnica sa kamatima, troškovima i mjesečnim podavanjima, koliko je do sada dospjelo. Radi se o dugu koji imade ŽB platiti LK radi nanesene teške tjelesne povrede. Ujedno se ČB obavezuje isplatiti u gotovini onaj iznos kolikoj još iznaša do 320.000.- odbivši gornji Din.95.000.- više iznos koji duguje ŽB u izvršnom spisu ovoga suda I-83/63.spp.".

Nadalje, sud je izvršio uvid u Kupoprodajni ugovor od 30. listopada 1964. godine sklopljen između prodavatelja UB s jedne strane i kupca VB s druge strane.

U prvom pasosu kupoprodajnog ugovora navodi se: "Sklopljen današnji dan između UB iz [adresa] kao prodavaoca s jedne strane te VB iz [adresa] sada 12 kao kupca s druge strane kako slijedi."

U toč. I navodi se: "Prodavalac ŽB prodaje svojih 3/12 dijela k. č. br. [katastarska čestica] livada od 800 č.hv. k. č. br. [katastarska čestica] livada od 800 č.hv., k. č. br. [katastarska čestica] livada od 800 č.hv., k. č. br. [katastarska čestica] livada od 800 č.hv. upis. u z. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kupcu Rubinić Vidu za cijenu od Din.320.000. - slovima tristodvadesethiljada dinara, te dozvoljuje da se kupac namjesto njega u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik kupljenih nekretnina.".

U toč. III se navodi: "Kupovnina je u cijelosti isplaćena, a što prodavalac potpisom ovog ugovora potvrđuje, a kupac se nalazi u posjedu kupljenih nekretnina. ". Navode da je ŽB fizički ozlijedio svog brata VB potvrđuju svjedoci SB koji je u srodstvu i sa tužiteljima i sa tuženima. U svom iskazu na ročištu koje je održano 14. ožujka 2024. godine kada navodi: Ja se sjećam da su se M i ŽB potukli negdje oko 1960. godine. M je završio u bolnici a ŽB u zatvoru. Međutim, ŽB nije imao novaca da isplati naknadu štete LK pa mu je za zauzvrat dao tu česticu livada Ribnjak. To mi je poznato jer kad je došao ŽB iz zatvora ŽB je u kući preda mnom to pričao. Mislim da je to pokrenuo M, postupak za naknadu štete i znam da je LK morao platiti naknadu štete, ali nije imao novca pa je rekao LK da uzme tu zemlju.

Navedene odnose odnosno incidentni događaj između braće LK i M potvrđuje svjedok MK koji je u svom iskazu na ročištu 14. ožujka 2024. naveo: Međutim, prije 50 godina znam da je zbog te zemlje došlo do sukoba između dva brata M i LK. Znam da je LK jednom štangom udario M i LK je završio u zatvoru. Mislim da je dobio 8 mjeseci. Poslije znam po javnom pogovoru da je LK dao na ime naknade štete tu zemlju a koliko ja znam LK nije imao novca za naknadu štete isplatiti vidi pa je na temelju toga dao tu zemlju.

Navedeni svjedok MK je na poseban upit da li se sjeća kad je bila tuča naveo da bi bilo nekorektno da navodi točnu godinu jer je bio malo dijete a to je bio jedan traumatičan šok jer je baš vidio taj događaj odnosno krvavog M jer je M stajao, a krv mu je tekla iz glave i sve je bilo krvavo i to je za svjedoka bilo traumatično

Dakle, iz iskaza svjedoka ĆB koji je u srodstvu i sa tužiteljima i sa tuženima jer je bratić svih stranaka, te iskaza svjedoka BB sa sigurnošću se može utvrditi da je došlo do incidentnog događaja u kojem je stradao VB od ozljeda koje mu je zadao njegov brat LK te je LK završio u zatvoru.

Nadalje utvrđeno je da LK nije imao novaca za naknadu štete M te mu je zauzvrat dao predmetnu zemlju.

Ovaj sud smatra logičnim sve okolnosti vezane za incidentni događaj s obzirom da iste potvrđuju naprijed narečeni svjedoci SB i očevidac MK a SB kao bratić tužitelja i tuženih je bio dobro upoznat sa obiteljskim prilikama, odnosno SB je sasvim određeno iskazao da LK nije imao novca da isplati naknadu štete M pa mu je zauzvrat dao predmetnu česticu livadu Ribnjak.

Ovaj sud smatra, a naročito imajući u vidu iskaze ĆB i BB da je u potpunosti rasvijetljen događaj oko incidenta dva brata LK i M kao i činjenica da LK nije imao novaca te da je bratu M zauzvrat dao predmetnu česticu.

Uobzirujući naprijed navedene činjenice a naročito imajući u vidu da je u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] gdje se u posjedovnici navodi livada Ribnjak na k. č. br. [katastarska čestica] i livada Ribnjak na k. č. br. [katastarska čestica] u vlastovnici list B pod 1. naveden suvlasnički dio od 2/4 UB, a u teretovnici list C navedeno je: 1. Na suvlasnički dio: 1 (2/4)

1.1. Z-2355/2013 Primlj. 1.lipnja 1960. Z-704/60

135.000,00 DIN

knjiženo je ovršno pravo zaloga na nekret. upis. u A. za korist:

RUBINIĆ VID, [adresa]

1.2. Glavna hip. u ul. 936 ove općine.

Dakle, iz naprijed navedeno razvidno je da je zaprimljen prijedlog od 1. lipnja 1960. pod brojem Z-704/60 te je knjiženo ovršno pravo zaloga na nekretnini upisanoj u A za korist ČB, [adresa] a za iznos od 135.000.00 Din, na suvlasnički dio 3 (3/12), pod Z-704/60 za iznos od 135.000,00 DIN uknijženo je pravo zaloga na nekretnine upisane u A za korist: RUBINIĆ VID, VEL. RAKOVICA, na suvlasnički dio 4 /2/12) za iznos od 135.000,00 DIN Primljeno 1. lipnja 1960 pod Z-704/60 knjiženo je ovršno pravo zaloga na nekretnine upisane u A za korist: [adresa]., u ul. 936 ove općine.

na suvlasnički dio 5 (2/12)

pod 1.1. Primljeno 1. lipnja 1960. Z-704/60 za iznos 135.000,00 Din knjiženo je ovršno pravo zaloga na nekret. upis. u A za korist: RUBINIĆ [adresa]. u ul. 936 ove općine

na suvlasnički dio 6 (2/12) Primlj. 1. lipnja 1960. Z-704/60 je za 135.000,00 Din knjiženo ovršno pravo zaloga na nekret. upis. u A. za korist: RUBINIĆ VID, Vel. [adresa], pod 1.2. Glavn. hip. u ul. 936 ove općine.

Dakle, uobzirujući naprijed navedene činjenice i to iskaze svjedoka ĆB i BB sa pisanim dokazima u spisu i to Sporazumom između ĆB LK, VB i NK, te Kupoprodajnim ugovorom sklopljenim između UB i VB, te upise u teretovnice koji su vidljivi u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ovaj sud smatra da sadržaj iskaza ĆB i BB u cijelosti potkrepljuje navode protutužbe.

Dakle, razvidno je da je bio stvaran dug s naslova naknade štete UB prema VB, te je još uvijek upisan u zemljišnim knjigama na dijelu UB kao pravo zaloga za korist VB u iznosu od 135.000,00 Din pod brojem Z-704/60 od 1. lipnja 1960.

Sasvim logičan je slijed da su radi toga dvojica braće ŽB i ČB sačinili Sporazum od 22.6.1963. a kojim Sporazumom su dogovorili uvjete pod kojima cijeli suvlasnički dio ČB [adresa] ima pripasti Rubinić Vidu.

U toč. II predmetnog Sporazuma navodi se: "Nadalje se u tu kupovninu uračunava onaj cijeli iznos tj. dosuđena glavnica sa kamatama, troškovima i mjesečnim podavanjima koliko je do sada dospjelo. Radi se o dugu koji imade ŽB platiti M radi nanesene teške tjelesne povrede.".

Svjedokinja OB koja je rođena 1952.godine u svom iskazu je navela da kada je se pita za ovu livadu Ribnjak iza Dragicine kuće, odnosno štaglja, zna da 50 do 60 godina GB i njen suprug M uživaju tu livadu Ribnjak. Navodi da je to sada samo travnjak, a prije 30-40 godina sijali su "kuruzu". Navodi da nikad nije vidjela da itko smeta GB na toj livadi, odnosno da itko smeta GB i njenog supruga M u posjedu te livade. Svjedokinja iskazuje da ovo zna iz neposrednog opažanja jer tu prolazi a iz mjesta je Koletići, a prolazi skoro svaki dan u [adresa]. Svjedokinja je također navela da jednom kad je išla u prvi razred sjeća se da je išla s tatom a vraćali s u se kobilom i vidjeli su tri do četiri muškarca kako se zapravo prepiru dvojica, te su vidjeli da je ŽB naguravao svog brata M i vidjela je da ga je on udario štapom i vidjela je da je bio sav krvav, i poslije se izdignuo, ali mu se srušio šogor kada je vidio krv. Svjedokinja navodi: sjećam se da je ŽB radi tog događaja bio u zatvora, a onda nakon tog događaja Đ je dao LK svoju zemlju i nikad više nisu Jožini kročili na tu zemlju a to obuhvaća i ovu livadu Ribnjak.

Svjedok ZK u svom iskazu je naveo da je prvi susjed od GB i kada ga se pita za ovu livadu Ribnjak može reći da je to jedna velika površina koja se nalazi u sklopu kuće. Navodi da ima zemlju tik do GB pa to zna. Nadalje svjedok navodi da ta zemlja predstavlja travnatu površinu koju kosi GB i njen sin DB a poznato mu je da je takovo stanje nekih 50 godina. Nadalje iskazuje da nije vidio niti primijetio da bi netko smetao GB i njezinog supruga M u korištenju te zemlje. Odnosno navodi da nije nikada vidio da bi netko vikao da je to njegovo, samo zna da je tu oduvijek bila GB i obitelj GB.

Dakle, iz iskaza naprijed navedenih svjedoka OB i ZK sa sigurnošću se može utvrditi da je predmetna zemlja livada Ribnjak u posjedu GB i njenog supruga M 50 do 60 godina, kako navodi svjedok OB, a kojoj je to poznato iz neposrednog opažanja jer svakodnevno prolazi iz mjesta Koletići prema [adresa]., dok je svjedok ZK naveo da ima zemlju tik do GB te da ta zemlja predstavlja travnatu površinu koju kosi GB i njen sin DB te mu je poznato da je takovo stanje nekih 50 godina.

Svjedokinja OB sjeća se da je to sada travnjak ali prije 30 do 40 godina tu su sijali "kuruzu". Svjedokinja OB kao i svjedok ZK naveli su da nikad nisu vidjeli nikog da bi smetao GB ili njenog supruga M u posjedu te livade.

Sud je izvršio uvid u predmet posl.br. P-519/2009 sada Pu P-15869/15 a koji predmet je vođen po tužbi GB i GB NB protiv tuženih GB Ž, ŠB i ĐB GB kao nasljednici iza pok. GB ŽB.

Razvidno je da je tužba podnijeta radi stjecanja vlasništva dosjelošću i to na predmetnim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica].

Prvostupanjski sud je donio dana 31. prosinca 2009. prvostupanjsku presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev I. tužiteljice GB, a odbio tužbeni zahtjev II. tužitelja GB NB.

Na navedenu presudu žalbu su uložili i tužiteljska i tuženička strana.

Županijski sud u Velikoj Gorici svojom presudom posl.br. Gž-489/10 odbio je žalbu II. tužitelja DB kao neosnovanu i potvrdio presudu Općinskog suda u Samoboru pod toč. II izreke.

Nadalje pod toč. II izreke Županijski sud u Velikoj Gorici preinačio je prvostupanjsku presudu u toč. I i III. izreke te odbio tužbeni zahtjev I. tužiteljice GB.

U obrazloženju navedene presude Županijski sud u Velikoj Gorici navodi da se ne može kao pravilno prihvatiti konfuzija prvostupanjskog suda da je I. tužiteljica neposredni posjednik utuženog suvlasnog omjera uparničenih nekretnina počev od 1964. godine, jer udaja i dolazak u muževljevo, odnosno svekrovo kućanstvo nije modus stjecanja neposrednog posjeda nad kućanstvom odnosno imovinom svekra, odnosno muža. Osoba koja u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju. Posjedovni čini koje I. tužiteljica navodi da ih je poduzimala navodno radeći poljoprivredne kulture na uparničenim dijelovima nekretnine ne može se podvesti pod neposredni posjed vršen mimo volje i faktične vlasti svekra, odnosno supruga. Tada, 1964. godine, koju prvostupanjski sud uzima za početak roka dosjedanja I. tužiteljice uparničenog suvlasnog omjera taj sporni omjer nekretnina bio je u posjedu njezinog svekra pok. ČB. umrlog 1974. pa do tada omjer uparničenih nekretnina, čak nije bio u posjedu njezinog pok. supruga, već svekra. Dakle, u pravu su žalitelji kada ističu da je ostavinski postupak iza pok. ČB. preskočen, no ta je okolnost bez utjecaja na pasivnu legitimaciju tužitelja, jer tužitelji vlasništvo nad uparničenim dijelovima nekretnine, prema činjeničnoj osnovi traženja tvrde da su stekli originarno putem instituta dosjelosti. Ta okolnost bi bila eventualno od utjecaja na drugi dio suvlasnih omjera koji su već upisani kao vlasništvo tužitelja, no to nije predmet ovog postupka.

Dakle, iz naprijed navedene presude Županijskog suda razvidno je da je tužiteljica GB odbijena s tužbenim zahtjevom iz razloga što ista nije tražila da se utvrdi dosjelost kroz cijelo vrijeme, dakle, po prednicima koji su bili prije nje, odnosno iz razloga što nije tražila uračunavanje posjeda ranijih prednika, nego samo vlastito samostalno posjedovanje.

Sud je u ovom predmetu proveo očevid na licu mjesta s mjernikom vještakom Branko Kolarek, dipl.ing.geodezije i to dana 7. listopada 2022. godine.

Stranke i njihovi punomoćnici pokazali su sporni dio k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica].

Mjernik vještak Branko Kolarek dipl.ing.geod. dao je svoj nalaz i mišljenje u pisanom obliku dana 22. rujna 2023. godine.

U mišljenju vještak Branko Kolarek dipl.ing.geod. navodi:

Rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba Samobor, imenovan sam vještakom geodetske struke u predmetu oznake 45 P-889/2019.

Očevid je održan 30.09.2022. u 13:00 sati.

Zadatak vještaka je izrada nalaza i mišljenja u kojem će se identificirati predmetne nekretnine sukladno katastarskim mapama i pokazivanju stranaka, sa skicom lica mjesta u koju će se ucrtati posađene voćke i ograđeni vrt.

Prema pokazivanju stranaka, pokazane nekretnine su k. č. br. [katastarska čestica], u naravi vrt, voćnjak i livada te k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dio gospodarskog objekta, dvorište, vrt, voćnjak i livada, obje k. o. [katastarska općina].

Na osnovi geodetskog snimka te kopije katastarskog plana izradio sam skicu lica mjesta.

Na skici lica mjesta prikazana je ograda vrta linijom kao spojnica točaka A1-A2-A3-A4- A5-A1.

Spojnicom točaka B1-B2-B3-B4-B5-B6-B1 prikazana je postojeća gospodarska zgrada.

Također su prikazane i posađene voćke točkama od C1 do C11.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan u skladu sa pravilima struke a stranke nisu imale primjedbe na isti.

Pripremno ročište u ovom predmetu održano je 11. rujna 2020. te je pripremno ročište tada i zaključeno.

Uobzirujući naprijed navedeno sud nije mogao uzimati u obzir podneske tužitelja od 31. listopada 2024. s obzirom da je pripremno ročište bilo još davno prije zaključeno a da bi se stranka mogla dodatno očitovati potrebno je da zatraži odobrenje suda sukladno čl. 299 A.

Dakle, uobzirujući sve naprijed navedeno, naknadne podneske nakon pripremnog ročišta sud nije uzeo u obzir.

Imajući u vidu sve naprijed navedene činjenice ovaj sud je odbio tužitelje s tužbom i tužbenim zahtjevom kojim traže predaju u suposjed jer su tijekom postupka utvrđeni osobni odnosi između dva brata, a prednika stranaka, UB i VB, a u svijetlu incidentnog događaja u kojem je ČB ozlijeđen, te Sporazuma koji je sačinjen 22. lipnja 1963. godine, a u kojem se navode okolnosti da se radi o dugu koji ŽB ima platiti LK radi nanesenih teških tjelesnih ozljeda.

Također je u Sporazumu navedeno da ŽB prodaje VB navedene nekretnine u Ribnjaku za cijenu od 320.000,00 Dinara, a kako je već naprijed narečeno u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod listom C – Teretovnica upisan je dug na suvlasničkom dijelu 1., dakle na suvlasničkom dijelu ŽB i to pravo zaloga nekretnina upisano u A za korist VB.

Dakle, imajući u vidu naprijed navedene činjenice sud je odbio tužitelje s tužbom i tužbenim zahtjevom za predajom u posjed, a udovoljio protutužbenom zahtjevu tuženika-protutužitelja.

Temeljem čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku sud je odlučio o troškovima parničnog postupka imajući pritom u vidu vrijednost predmeta spora u visini od 1.459,95 Eura što prema jednoj cjelovitoj radnji, a prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23) iznosi 100 bodova, a kako je 1 bod = 2,00 Eura to jedna cjelovita radnja iznosi 200,00 Eura.

Sud je priznao tuženima sastav odgovora na tužbu u iznosu 100 bodova, pristup na 9 ročišta i to 8 ročišta po Tbr. 9 toč. 1 Tarife, i to ročište 1.9.2020. 14.3.2020., 7.10.2020., 14.3.2024., 14.10.2024., 18.11.2024., 13.12.2024. i 14.5.2025. (8 x 100 bodova), te ročište 12.12.2023. po Tbr. 9 toč. 2 Tarife u iznosu od 50 bodova. Nadalje sud je tuženima priznao sastav četiri obrazložena podneska po Tbr. 8 toč. 1 Tarife i to podnesak od 11.11.2016. podnesak od 30.12.2019., podnesak od 27.4.2021. te 6.11.2024. (4 x 100 bodova). Dakle, sud je tuženima priznao ukupno 1350 bodova što pomnoženo sa 2,00 Eura iznosi 2.700,00 Eura.

Navedeni iznos sud je uvećao za 10% sukladno Tbr. 40 Tarife … s obzirom da je punomoćnik tuženih zastupao više osoba te mu pripada pravo na 10%, dakle iznos od 2.700,00 Eura kad se uveća za 10% tj. iznos od 270,00 Eura, dobije se ukupno 2.970,00 Eura.

Na temelju svega iznijetoga odlučeno je kao u izreci presude.

Sukladno čl. 29 ZOO-a sud je tuženima na troškove parničnog postupka dosudio i zakonske zatezne kamate kako je traženo.

U Samoboru, 29. kolovoza 2025.

SUDAC

Gordana Mirosavljević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA

1. tužitelji-protutuženi po pun. T. Lindić, odvj.

2. tuženi-protutužitelji po pun. B. Rukavina, odvj.