Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    P-2240/2023-40

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Stalna Služba u Supetru

    21400 Supetar

    Ulica Hrvatskih velikana 6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari I. tužiteljice SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., II. tužiteljice RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. III. tužitelja KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., IV. tužitelja DL ([adresa]) iz [adresa]. tužitelja ML iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Gordan Lolić, odvjetnik Zajedničkom odvjetničkom uredu Mira Boban i Gordan Lolić, Split protiv I. tuženice HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., II. tuženice IL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., III. tuženika FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. srpnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Gordan Lolić, odvjetnik Zajedničkom odvjetničkom uredu Mira Boban i Gordan Lolić te I. i III tuženika, na ročištu radi objave presude 29. kolovoza 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuju se tužitelji: 1. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].; 2. RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].; 3. ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].; 4. DL pok. SLB (SLB) iz [adresa]; i 5. ML pok. SLB iz [adresa]; naspram tuženika 1. HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]; 2. IL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]; i 3. FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]; kao nasljednika pok. FL ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uknjiženog za ukupno 29/40 dijela cjeline, vlasnicima nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], VRT, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to baš dijela iste nekretnine prikazanog na Dopunskoj skici vještačenja Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića, od 17.06.2025., kao Lik -A,F,G,H,T,S,A - površine 274 m2 (zapadni vrt), koja Dopunska skica je sastavni dio ove presude, za cijelo, i to: SL za 21/88 dijela cjeline; RL za 21/88 dijela cjeline; ĐL za 38/88 dijela cjeline; DL za 4/88 dijela cjeline; i ML 4/88 dijela cjeline; pa se ovlašćuju tužitelji zatražiti i postići prijavnim listom formiranje nove nekretnine površinom i oblikom koja je prikazana na Dopunskoj skici vještačenja Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića, od 17.06.2025., kao Lik -A,F,G,H,T,S,A - površine 274 m2 (zapadni vrt), koja Dopunska skica je sastavni dio ove presude, te zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva tako formirane nekretnine, na svoje ime i cijelo, odnosno, u prethodno utvrđenim suvlasničkim udjelima, iz istodobno brisanje tog prava sa imena prednika tuženika 1. Suvlasnički dio: 11/40 - ML [adresa] odnosno [adresa], S 2 i 3. Suvlasnički dio: 54/120 ML [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; sve u roku od 15 dana.

    II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    Obrazloženje

    1. Kod ovog je suda, 11. travnja 2008., zaprimljena tužba tužitelja KL, ĐL sin ĐL, DL i ML radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u odnosu na tuženike ĆL. ŠL, BL pok. ŠL, TL pok. ŠL, R“ Ante pok. EL, ŠL i CL. RLB, odnosno njihove pravne prednike KLB ŠL i K EL pok. ŠL.

    2. U tužbi se navodi da su utužene nekretnine diobom unutar obitelji LL, među prednicima upisanih suvlasnika pripale u vlasništvo i posjed DLB. ŠL, inače predniku u tužbi označenog tuženika pod 6. CL, a koji da je kupoprodajnim ugovorom „U [adresa], **.**.1958.“ CL (DLB) RLB pok. ŠL prodao tužitelju KL i njegovoj majci VL, a koji ugovor da je rađen u pisanoj formi te pred svjedocima, nekretnine da nisu numerički označene već opisno kao „zgrada koja se sastoji od sprata, staje i dvor“. VL da je preminula, a njeni zakonski nasljednici da su glede predmetnih nekretnina njena djeca SLB (Tonko) Gospodnetić, OL i MLB, svaki za po 1/6 njenog idealnog dijela cjeline. SLB da je preminuo, a njegovim nasljednicima da su proglašeni DL i ML. Nasljednica VL, OL da je potpisala 14. prosinca 1990. „Izjavu“ kojom se uz naknadu odriče dijela stare obiteljske kuće u [adresa] na Braču u korist nećaka VL ŽL (D), a iste isprave da su potpisali i UL **.**.1991. i AL **.**.1991. Po zaključenju predmetnog Kupoprodajnog ugovora kupci tužitelj ĐL i njegova majka VL da su odmah stupili u posjed nekretnina, time da tužitelji uživaju nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k.o. Dol u dijelu od 1/6, a iste nekretnine da u naravi predstavljaju kuću tužitelja, sa konobom, dvorom i okućnicom, a posjed kojih nekretnina da tužitelji uživaju neometani ni od koga skoro punih pedeset godina, zajedno sa svojom obitelji. Stoga se tužitelji pozivaju na stjecane prava vlasništva temeljem dosjelosti te predlažu kao u tužbenom zahtjevu.

    3. Tužba je dostavljena tuženicima na odgovor te su svoj odgovor u spis dostavili tuženik pod 4. HLB i tuženik pod 6. ČL pok, RLB. Tuženik pod 4. HLB u svom se odgovoru usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći kako tužitelji nisu vlasnici odnosno suvlasnici ni posjednici predmetnih nekretnina. Također, naveo je da se u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] vodi sudski spor pred ovim sudom, kao i da predmetne nekretnine nisu bile predmet diobe sa obitelji LL te da iste nisu bile vlasništvo DLB, a koju diobu da negiraju i pravni slijednici DLB. Navode kako Kupoprodajni ugovor na koji se tužitelji pozivaju ne sadrži zemljišnoknjižne ni katastarske oznake nekretnine, pa da isti nije valjani pravni posao. Konačno, ističe kako tužitelji nisu posjednici, kao i da oni te njihovi pravni prednici nisu zakoniti, istiniti i pošteni posjednici i nemaju savjesnost posjeda i kvalitetu posjeda.

    4. Tuženik ČL u svom je odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda 5. lipnja 2008. naveo potvrdio kako je Kupoprodajnim ugovorom zaključenim u [adresa] **.**.1958., RLB pok. ŠL prodao tužitelju pod 1. i njegovoj majci VL stambenu kuću u [adresa], koja se sastoji od dva kata, konobe, jedne staje, dvorišta s gornje strane i donje strane što pripada kući, kao i polovinu vrta koji se odnosi na JL, a sve opisane nekretnine složnom diobom zajednice iza ILB da su pripale njegovom ocu DLB. Također je naveo da uvidom u katastar proizlazi da je njegov otac u cijelosti prodao Gospodnetić Jurju i Gospodnetić Domici čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] (dio), čest. zgr. [katastarska čestica] (dio ili zajednički) i čest. zem. [katastarska čestica] (dio) i to ½ od svog pripadajućeg dijela. Što se tiče čest. zem. [katastarska čestica], naveo je da je diobom zajednice podijeljena na tri dijela, od čega jedan dio i to srednji da je pripao njegovom ocu JL pok. ŠL, od čega da je ½ tog dijela prodao tužitelju i njegovoj majci. Dio koji je pripao njegovom ocu da je uredno izdvojen i ograđen. Tuženik ČL navodi u svom odgovoru kako odobrava uknjižbu tužitelja za čest. zgr. [katastarska čestica] u cijelosti dok za ostale nekretnine treba izvršiti usuglašavanje među strankama.

    5. S obzirom da tuženici GL, NL, TL i ZL nisu odgovorili na tužbu to je u odnosu na iste sud donio djelomičnu presudu zbog ogluhe pod poslovnim brojem P-250/08 od 25. svibnja 2009.

    6. Presudom ovog suda pod poslovnim brojem P-4764/2015 od 30. ožujka 2016. sud je točkom I. izreke usvojio tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na IV. tuženika FLB i VI. Tuženika PL pok. RLB u dijelu kojim se traži utvrđenje prava vlasništva za 7/12 dijela cjeline na ime ĐL pok. ĐL, za 3/13 djela cjeline na ime ĐL sina ĐL, za 1/24 dijela cjeline na ime DL pok. SLB ([adresa]), nekretnina označenih ako čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Također, točkom II. izreke presude sud je usvojio tužbeni zahtjev u odnosu na VI. tuženika CL. RLB u dijelu kojim se traži utvrđenje prava vlasništva za 7/12 dijela cjeline na ime ĐL pok. ĐL, za 3/12 dijela cjeline na ime ĐL sina ĐL, za 1/24 dijela cjeline na ime DL pok. SLB (SLB) te za 1/24 dijela cjeline na ime ML pok. SLB ([adresa]) nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Točkom III. izreke presude usvojen je tužbeni zahtjev u odnosu na IV. tuženika u dijelu kojim se traži utvrđenje prava vlasništva za 7/72 dijela cjeline n a ime ĐL pok. ĐL, za 3/72 dijela cjeline na ime ĐL sina ĐL, za 1/144 dijela cjeline na ime DL pok SLB (SLB) te za 1/144 dijela cjeline na ime ML pok. SLB ([adresa]) nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Točkom IV. izreke presude odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na IV. tuženika HLB. EL u odnosu na nekretnine označene kao čest.zegr. 42, čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Točkom V. izreke presude odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    7. Presudom Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž-139/2022-2 od 3. svibnja 2023. u izreci presude odbijena je žalba I. i II. tužitelja kao djelomično neosnovana te je potvrđena presuda ovog suda pod poslovnim brojem P-4764/2015 od 30. ožujka 2016. u dijelu pod točkom IV. izreke kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika HLB. EL u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica]., čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok je pod točkom I. rješenja ukinuta navedena presuda u dijelu pod točkom IV. izreke kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika LL FLB pok. EL u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te u dijelu pod točkom V. izreke kojom je odlučeno o troškovima postupka.

    8. U obrazloženju presude i rješenja drugostupanjskog suda navodi se kako je u dijelu odluke prvostupanjskog suda o utvrđenju prava vlasništva u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354.st.2.toč.11 ZPP-a, naime, da pobijana presuda u tom dijelu tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva tužitelja u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Drugostupanjski sud u ukidnoj odluci ukazuje kako tužitelji svoj tužbeni zahtjev u tom dijelu temelje na dosjelost, a da sud prvog stupnja u tom dijelu nije obrazložio razloge o toj odlučnoj činjenici odbijajući tužbeni zahtjev.

    9. Dakle, sukladno uputi drugostupanjskog suda, u ponovljenom postupku bilo je potrebno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u odnosu na tuženika LL FLB pok. EL.

    10. Sud je u ponovljenom postupku radi odlučivanja o tom dijelu tužbenog zahtjeva tužitelja izveo dokaze pregledom i čitanjem zk izvadaka, kupoprodajni ugovor od 30. siječnja 1958.g., priznanicu od 28.7.1959.g., rješenje o nasljeđivanju O – 101/00 od 23.1.2002.g., izjavu SM od 10.1.1991.g., izjavu AL od 11.1.1991.g., izjavu OL od 14.12.1990.g., rješenje o nasljeđivanju O- 79/92 od 23.9.1992.g., O-1/68-5 od 10.3.1969.g., O-105/04 od 19.7.2004.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je svoj pisani nalaz vještačenja dostavio dana 29.11.2010.g., 20.4.2012.g., 26.9.2014.g., 14.10.2015.g., pregledana je presuda ovog suda P-273/04 od 14.10.2013.g., izvod iz matične knjige vjenčanih za RM i KM, izvod iz matične knjige umrlih za DM, smrtni list za MM, kupoprodajni ugovor zaključen između HM i [adresa], posjedovni list br. 54, 55, rješenje ureda za katastar, Ispostave Supetar od 8.4.2003.g., te 17.11.2005.g., rješenje ovog suda Z-2331/04 od 14.2.2005.g., izvod iz posjedovnog lista br. 49, 513, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IM pok. ŠL, FM, FL, ĐM, ŠM, vještaka Zvonimira Rubića, te parničnih stranaka.

    11. Tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika HLB. EL radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] je osnovan.

    12. Tužitelji u tužbi navode da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina] diobom unutar obitelji LL pripala u vlasništvo i posjed DLB pok. ŠL, inače predniku VI. tuženika, a koji da je kupoprodajnim ugovorom „U [adresa], 30. siječnja 1958. godine“ prodao pok. ĐL pok. ĐL i njegovoj majci VL, koji su pravni prednici ovdje tužitelja, pa da su tužitelji, putem svojih prednika, od zaključenja navedenog kupoprodajnog ugovora u posjedu iste, a koji posjed da uživaju neometano skoro punih pedeset godina.

    13. Pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao suvlasnici iste upisani ĆM za 11/40 dijela + 54/120 dijela te ČL za 11/40 dijela.

    14. Pregledom i čitanjem posjedovanog lista za predmetnu nekretninu utvrđeno je da su kao posjednici iste upisani MM u površini od 407 m2 i EL u površini od 406 m2, dok je pregledom povijesnog posjedovnog lista za istu nekretninu dostavljenog od strane Državne geodetske uprave, područnog ureda za katastar Split, Ispostava Supetar Klasa: UP/I-932-07/03-03/154 utvrđeno kako je po prijavi od 19. ožujka 2002. došlo do promjena u posjedovnom stanju na način da je umjesto do tadašnjeg posjednika čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] Gospodnetić M, pok. ŠL koji je bio upisani posjednik za 407 m2 predmetne nekretnine upisna MM. ĐL i to temeljem rješenja o nasljeđivanju O.212/82 od 23. kolovoza 1982. iza smrti pok. DM pok. ŠL, umrlog **.**.1982. temeljem kojeg je njegovom nasljednicom proglašena MM.

    15. Čitanjem kupoprodajnog ugovora zaključenog između JL kao prodavatelja i VL i H iz I kao kupaca u [adresa] 30. siječnja 1958., utvrđeno je da BM pok. ŠL iz [adresa] prodaje stambenu kuću u [adresa], bez navedene oznake, koja se sastoji od dva "sprata", konobe, jedne staje, i dvora VL ud. ĐL i sinu ĐL pok. H. Navedeni ugovor potpisan je od strane prodavatelja i kupaca te od strane svjedoka TM. ŠL i EM. F. U nastavku ugovora navedeno je da se dvorište oko kuće sastoji od gornje i donje strane što pripada kući, kao i da se prodaje i polovina vrta sa strane kuće koju je posjedovao prodavatelj.

    16. Čitanjem priznanice „U [adresa], 28. srpnja 1959. proizlazi da je BM primio od CM pok. ĐL iz [adresa] na ime potpune podmire kupljene kuće u [adresa].

    17. Pregledom i čitanjem spisa Općinskog suda u Supetru pod poslovnim brojem P- 273/04 utvrđeno je da je u istom donesena presuda od 14. listopada 2013. temeljem koje je IM, pravni prednik ovdje tuženika utvrđen vlasnikom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u odnosu na tužitelje protutuženike LM, NL, TL i ZL, dok je u odnosu na tuženike PL, VM i OM tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. U navedenoj presudi se između ostalog navodi kako su stranke u tom postupku suglasne kako su prednici izvršili diobu čest. zem. [katastarska čestica] još 1939. godine temeljem koje su se u katastru zemljišta upisali kao posjednici i to ŽM za 406 m2 te UM za 407 m2, što znači da su svaki držali u posjedu po ½ iste. Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Splitu poslovnog broja Gž x-232/2014 od 10. prosinca 2015.

    18. Nadalje, u postupku je izveden dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke. Nakon provedenog očevida vještak geodetske struke Zvonimir Rubić dostavio je u spis predmeta vještvo iz kojeg između ostalog proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica]. u skici vještva označena zelenom bojom, u naravi da predstavlja dijelom vrt omeđen sa svih strana suhozidom, a dijelom asfaltirani put. Također, na skici je slovima A i B označen zidić koji je po kazivanju svjedoka sagradio tada tuženik pod 4. ILB, pri čemu da se u zapadni dio nekretnine prilazi kroz prolaz koji je na skici označen brojem 10., a u istočni kroz prolaz označen brojem 11. Vještak je saslušan i usmeno na ročištu od 20. lipnja 2011., nakon čega je po prijedlogu stranaka u spis predmeta, 20. travnja 2012. dostavio dopunu vještva u kojem je naveo kako čest. zem. [katastarska čestica] obojana na skici lica mjesta zelenom bojom ima ukupnu površinu 813 m2, od čega da teren sa istočne strane ima površinu od 224 m2, dok teren sa zapadne strtane da ima površinu 274 m2. Dio nekretnine preko kojeg prolazi asflatni put da ima površinu 315 m2. Konačno vješak Zvonimir Rubić dostavio je u spis predmeta dopunjenu skicu uz vještvo izrađeno u ovom predmetu u kojem je slovima označio ucrtane likove predmetne nekretnine tako da je iz iste skice razvidno da je dio nekretnine koji predstavlja asfaltirani put u površini od 8 m2 označen kao lik

    – B,C,D,B, dio koji predstavlja istočni vrt u površini od 224 m2, je označen kao lik A,B,D,E,F,A, dio koji predstavlja zapadni vrt površine 274 m2 je označen kao lik A,F,G,H,T,S,A, dio koji predstavlja neplodno između ceste i ograde, površine 32 m2 je označen kao lik R.S.T.H.I.U.R, dio koji predstavlja asfaltirani put površine 134 m2 je označen kao lik I,J,V,O,P,R,U,I te dio koji predstavlja neobrađivano od ceste do potoka je označen kao lik J,K,L,M,N,O,V,J.

    19. U postupku su saslušani svjedoci na okolnost posjedovanja navedene nekretnine pa je tako svjedok IM na očevidu održanom 1. srpnja 2010. naveo u svom iskazu da je pravni prednik tuženika pok. IM na čest. zem. [katastarska čestica] sagradio paralelno sa asfaltiranim putem zid nastavno na među uz čest. zem. [katastarska čestica] tako da je on koristio teren sa istočne strane zida, dok da je teren sa zapadne strane zida u posjedu ranijeg tuženika PL pok. BM i tužitelja. I svjedok FM je u svom iskazu naveo da je predmet kupoprodaje između UM i KL, pravnog prednika tužitelja, bio i dio vrta na čest. zem. [katastarska čestica].

    20. Nadalje, iz iskaza FL, ovdje IV. tuženika, koji je kao svjedok bio saslušan u ovom postupku, proizlazi da je istočna strana čest. zem. bila u posjedu njegovog oca HLB, a na tom dijelu da su se nalazila stabla mandarina, te u jednom dijelu kokošinjac. Zapadna strana tog dijela čest. zem. [katastarska čestica] prema ostalom dijelu nekretnine da je ograđena niskim zidićem na kojem da postoje željezni stupovi između kojih je razapeta mreža. Naveo je da mu nije poznato tko je taj zid izgradio i stavio mrežu, a isto da se nalazi na tom mjestu od kada zna za sebe. Poznato mu je da je to izgrađeno kako kamioni koji su tuda prolazili na putu prema gradilištu ne bi zalazili u ovaj obrađeni dio nekretnine, a kamionu da su prolazili tim putem sredinom 1970-ih godina, a nakon toga da je predmetna nekretnina ostala prilično zapuštena, s tim da se u njenom sjevernom dijelu u blizini kuće tuženika pod 4. koristila za sušenje robe. Južni dio ove čest. zem. da je ograđen žicom za koji dio pretpostavlja da su ga ogradili tužitelji, a na tom mjestu da se nalazio kokošinjac. Upitan je li nekad vidio nekog od tužitelja na čest. zem. [katastarska čestica] svjedok je naveo da kada bi ih vidio da je to ustvari bilo "dišpetavanje". Oni da tamo jesu dolazili, ali ne prečesto. Zapadni dio čest. zem. [katastarska čestica] da jednim dijelom predstavlja asfaltirani put i dio uz taj put sa zapadne strane da je bio u posjedu tuženika ad 4., međutim obzirom da je cesta podijelila nekretninu, taj dio da se prestao obrađivati s time da je tuženik tu ostavljao auto. Ovaj centralni dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] da je također koristio njegov otac - tuženik ad 4., a nekad su tu držali ovcu, a kako su bili sami nije bilo ni potrebe da koriste cijelu površinu. Dio koji u posjedu drži tužitelj sa južne strane čest. zem. [katastarska čestica] da ima površinu od cca 20 m2.

    21. Iz iskaza svjedoka ĐM, inače zeta ranijeg tuženika ĐLB te suprug II. tuženice IL s kojom je isti u braku od 1985. godine, proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] u njenom istočnom dijelu koristi tuženik ad 4. na način da na istima uzgaja mandarine, a u ostalom dijelu njegova punica da istu koristi za sušenje robe. Na toj čestici da nikada nije nikog vidio osim tuženika ad 4., a centralni dio ove nekretnine da je neobrađen. Posebno je naveo da tužitelja pod 1. i tuženika ad 6. na toj čestici nikada nije vidio, a u centralnom dijelu nekretnine nije vidio nikada ništa od poljoprivrednih kultura

    22. Iz iskaza svjedoka ŠM proizlazi da se predmetna nekretnina uvijek zvala " ĐLB", ali istome nije poznatio kako su se i jesu li se između sebe podijelili vlasnici iste. Svjedok je naveo da mandarine koje se nalaze na toj parceli obrađuje tuženik ad 4., a sjeća se da je za vrijeme izgradnje tunela ta parcela korištena kao parking za kamione i u to vrijeme nije bilo mandarina. Svjedok je naveo da DM nikada nije vidio da gospodarski iskorištava čest. zem. [katastarska čestica] svjedok Posebno je naveo kako mu je poznato da su šipci koji su se nalazili uz potok bili od tete Đ (HM), koja da je svoj dio na predmetnim nekretninama prodala tuženiku ad 4. - IM.

    23. Također, saslušan u tijeku postupka pred sudom kao parnična stranka pok. ĐL, pravni prednik tužitelja pod 1., 2. i 3. naveo je da su LL ŠL pok. EL, pravni prednik ovdje tuženika i njegov pok. otac EL na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], k.o. Dol sagradili betonski zidić sa žičanom mrežom negdje 1970. – 1971. godine te je na takav način podijelili na dva dijela s tim da su oni bili u posjedu istočnog dijela ove nekretnine, dok da je zapadni dio nekretnine bio u posjedu PL (ranije tuženika u ovom postupku) i njega, s tim da je on u gornjem dijelu nekretnine prema kućama ogradio manji prostor u žicu gdje je držao kokoši, a koje još i danas drži. U vrijeme kada je kupio navedene nekretnine da još nije prošao asfaltirani put te su one predstavljale cjelinu, a nakon što je probijen asfaltirani put da nije držao u posjedu dio parcele koja je ostala sa zapadne strane. Posebno je naveo da je predmetnu nekretninu koristio na način da je na njoj sadio krumpire i povrće, a da je koristio i dio između asfaltiranog puta i betonskog zidića, a to da je prestao činiti nakon što mu je LL ŠL pok. EL počeo osporavati to pravo

    24. Saslušan u tijeku postupka pred sudom također kao parnična stranka pok. IM pok. EL, pravni prednik ovdje tuženika naveo je u svom iskazu da čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u cijelosti predstavlja njegovo vlasništvo jer da ista pripada kući u kojoj on živi, odnosno staroj kući, u kojoj da su živjeli njegov otac EL i njegova sestra Đ i majka Š. Pravni prednik tužitelja, pok. ĐL da je na toj nekretnini držao kokošinjac jer su im oni to dopustili, a na ostalom dijelu da nikada ništa nije obrađivao niti je nakon smrti Paulina Gospodnetića 1982. godine to itko ikada obrađivao. Inače, naveo je da je betonski zid koji dijeli predmetnu nekretninu na istočni i zapadni dio sagradio on kako bi spriječio kamione da se tamo okreću u vrijeme kada se bušio tunel kroz Brač, a u tom dijelu da su držali kokoši, te ujedno uzgajali mandarine. Naveo je da na zapadnom dijelu nisu sadili „jer su CL i ĐL govorili kako je to njihovo“ pa da tamo nije želio ništa raditi. Inače, naveo je da su UM dozvolili da stupi u posjed premetne nekretnine njegov brat ŽM i sestra Đ koji su živjeli u staroj kući jer UM nije imao vrtal. Predmetni vrt u cijelosti da pripao njihovoj staroj kući, dok je nova kuća koja se gradila kasnije pripala Ć, i ta kuća da je imala vrt sa zapadne strane kojeg je većim dijelom odnio put.

    25. U postupku je saslušan i ČL pok. BM, koji je naveo u svom iskazu kako je njegov otac pok. AM diobom u obitelji 1939. godine nakon smrti nona IM njegovom ocu pripala 1/3 čest. zem. [katastarska čestica] od kada da je bio u posjedu tog dijela čestice, drugu trećinu da je dobio ŽM, i to baš istočni dio, a treću trećinu nona B i tetka Đ, a takva podjela da je upisana i u katastru. On da nikada nije bio u posjedu tog dijela predmetne nekretnine, a pola njihovog dijela da je u posjedu držao tužitelj kojemu je otac prodao i kuću. Naveo je da je predmet prodaje bila i predmetna nekretnina.

    26. Iz prezentiranog činjeničnog supstrata tužbe proizlazi da se tužitelje pozivaju na to da su njihovi pravni prednici kupoprodajnim ugovorom 30. siječnja 1958. od JL. ŠL kupili i dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kada su isti stupili i u posjed iste pa je u konkretnom slučaju, temeljem odredbe članka 388. ZVDSP-a kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, za ocjenu postojanja pretpostavki za stjecanje vlasništva dosjelošću primjenjuju se odredbe Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koji se primjenjivao kao pravno pravilo temeljem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list SFRJ", broj 86/46) sve do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91 -dalje: ZOVO) koji je na snagu stupio 1. rujna 1980.

    27. Na temelju pravnog pravila iz paragrafa 1460. OGZ-a, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile su potrebne slijedeće pretpostavke; - sposobnost stjecatelja, - sposobnost stvari da bude u vlasništvu, dakle, da je riječ o stvari u prometu, - posjed određenih kvaliteta (zakonit, pošten i istinit) te - vrijeme zakonom određeno, time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina (četrdeset godina "proti fiskusu") nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477.).

    28. Tijekom trajanja roka dosjelosti na predmetnoj nekretnini, koji je po pravnim pravilima OGZ-a u konkretnom slučaju trajao trideset godina, 1. rujna 1980. stupio je na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (''Službeni list SFRJ'', broj 6/80 i 36/90, ''Narodne novine'', broj 53/91 i 91/96 dalje: ZOVO) koji u čl. 28. st. 4. i 5. propisuje da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

    29. S obzirom na navedenu okolnost, da je rok za dosjelost na predmetnoj nekretnini počeo teći za vrijeme važenja OGZ-a, te nastavio teći za vrijeme važenja ZOVO-a, potrebno je imati u vidu zaključak sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Hrvatske od 27. veljače 1984. kojim je utvrđeno da se odredbe ZOVO-a primjenjuju na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegova stupanja na snagu (čl. 90. ZOVO), ako do tog trenutka nisu istekli. Prema navedenom Zaključku, kada je odredbama ZOVO propisan kraći rok, a nakon stupanja na snagu tog Zakona je preostalo vrijeme kraće od zakonom propisanog, rok istječe nakon proteka vremena određenog ranijim zakonom, dok u slučaju da je od roka određenog ranijim zakonom preostalo vrijeme duže od onog predviđenog u novom zakonu, rok istječe istekom vremena propisanog u novom zakonu.

    30. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg ZOVO- a, također je bilo potrebno da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava dosjelošću, pa je tako za redovnu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO-a potreban savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je za izvanrednu dosjelost u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a potreban savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja. Zakonit je onaj posjed koji se temelji na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva (pravni posao), savjestan (pošten) je onaj posjed kada posjednik ne zna i ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok je istinit onaj posjed koji nije stečen ni silom, ni prijevarom, a niti zloupotrebom povjerenja.

    31. Savjesnost/poštenje posjeda se pretpostavlja, osim ako se dokaže suprotno (čl. 72. st. 3. ZOVO-a). Naime, poštenje se uvijek predmnijeva, pa je na tuženicima bio teret dokaza činjenice da tužitelji nisu bili pošteni posjednici. Na navedeno ukazuje i Županijski sud u Zagrebu u svom ukidnom rješenju od 3. svibnja 2023.

    32. Polazeći od rezultata provedenog dokaznog postupka, i to prvenstveno isprava koje prileže spisu ovaj sud utvrđuje da su pravni prednici tužitelja, i to ĐL. MLB i VL, kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 30. siječnja 1958. od JL pok. ŠL kupili i dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te su kupnjom stupili i u posjed dijela te nekretnine kojeg je do tada posjedovao njihov pravni prednik JL (Pavlin) Gospodnetić. Naime, iz rezultata provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je između pravni prednika tuženika, i to ČM, ŽM, UM te Š i HM izvršena dioba svih nekretnina u vlasništvu njihove obitelji, pa tako i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa je upravo prema navedenoj diobi pravni prednik tužitelja pok. JM stekao 1/3 dijela predmetne nekretnine. Osim toga, iz povijesnog posjedovnog lista za predmetnu nekretninu proizlazi da su kao posjednici iste bili upisani GM, za dio nekretnine u površini od 407 m2, te ŽM, za dio u površini od 406 m2. Da je između pravnih prednika tuženika postojala dioba koja se odnosila i na predmetnu nekretninu, proizlazi iz utvrđenja do kojih je ovaj sud došao čitanjem spisa ovog suda pod poslovnim brojem P-273/04, a u kojem postupku je tužbeni zahtjev pravnog prednika ovdje tuženika pok. IM pravomoćno odbijen u odnosu na u ovom postupku ranijeg tuženika PL kao pravnog slijednika pok. NM. Naime, upravo je raniji tuženik u ovom postupku ZM tvrdio da je unutar obitelji izvršena dioba nekretnina prema kojoj je njegovom ocu JL ZM pripao dio nekretnie označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to u zapadnom dijelu iste, dok je istočni dio pripao IM, a da je njegov otac prodao pravnim prednicima tužitelja polovinu ovog dijela nekretnine koji su taj dio i koristili nakon kupnje. Pri tome iz iskaza samog IM, saslušanog ranije u postupku kao tuženika, proizlazi da je pravni prednik tužitelja, ĐL, bio u posjedu zapadnog dijela ove nekretnine, jer upravo iz njegova iskaza proizlazi da je na zapadnom dijelu nekretnine ĐL držao kokoši, pa iako isti tvrdi da su mu oni to dopustili, takve tvrdnje po ocjeni ovog suda nisu dokazane u postupka. Pok. IM je u svom iskazu tvrdio da predmetna nekretnina predstavlja njegovo vlasništvo u cijelosti, te da je GM koristio predmetnu nekretninu jer su mu to dopustili njegov brat ŽM i sestra Đ jer isti nije imao vrt, međutim upravo suprotno proizlazi iz rezultata provedenog dokaznog postupka, posebno utvrđenja do kojih je sud došao čitanjem spisa Općinskog suda u Supetru pod poslovnim brojem P-273/04, iz kojeg proizlazi da je diobom unutar obitelji i NM pripao dio nekretnine predmetne nekretnine. Osim toga, iskaz IM se ovom sudu ukazuje kontradiktornim jer isti s jedne strane tvrdi da je predmetna nekretnina u cijelosti njegova, dok s druge strane navodi kako na zapadnom dijelu nije obrađivao jer su CL i ĐL govorili kako je njihovo zbog čega nije tamo želio saditi, iz čega bi proizlazilo da isti priznaje pravo posjed pravnog prednika tužitelja. Također, da su sud zaključuje da su pravni prednici tužitelja posjedovali predmetni dio nekretnine ponašajući se pri tome kao vlasnici koji su taj dio kupili, proizlazi i iz iskaza svjedoka IM i FM koji su u svom iskazu naveli kako je predmetni dio nekretnine bio predmet prodaje između NM i VL i ĐL te da je ĐL koristio zapadni dio ove parcele, a IM istočni dio iste, čijim iskazima sud u cijelosti vjeruje budući su navedeni svjedoci nesrodni sa parničnim strankama, osobe starije životne dobi, mještani mjesta u kojem se nalazi predmetna nekretnina, pa je istima zasigurno dobro poznato posjedovno stanje predmetne nekretnine. S druge strane sud nije poklonio vjeru svjedocima FL, koji je sin ranije tuženika IM te ĐM, koji je suprug tuženice IL, jer su isti kao takvi zasigurno zainteresirani za ishod ovog postupka u korist tuženika.

    33. Slijedom svega navedenog, a uzimajući u obzir činjenicu utvrđenu u ovom postupku da su kupoprodajnim ugovorom iz 1958. pravni prednici tužitelja pok. VL i ĐL kupili i dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], za koji dio je u postupku utvrđeno da predstavlja zapadni dio iste nekretnine, u dopunskoj skici vještačenja Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića, od 17. lipnja 2025., označen kao Lik -A,F,G,H,T,S,A - površine 274 m2 (zapadni vrt), a koji dio nekretnine je nastavio držati u posjedu ĐL koji je u tom dijelu držao kokošinjac, te ga u vrijeme davanja svog iskaza ( 15. rujna 2011.) i dalje koristio, te da ga pravni prednik tuženika u tome nije ometao, isti nije pokretao nikakve postupke radi predaje u posjed, štoviše u svom iskazu sam navodi kako taj dio nekretnine nije želio koristiti jer je pravni prednik tužitelja tvrdio da je to njegovo, to je sud zaključio kako je posjed pravnog prednika tužitelja bio samostalan i pošten, te su se kod istoga ostvarile sve pretpostavke za stjecanja prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine temeljem dosjelosti, i to baš onog dijela koji je u skici vještva vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića, od 17. lipnja 2025., označen kao Lik -A,F,G,H,T,S,A - površine 274 m2 (zapadni vrt).

    34. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], onako kako je isti preciziran u tužbenom podnesku tužitelja od 23. lipnja 2025. sud usvojio kao osnovan, odnosno odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

    35. U nastavku postupka sud je odlučio o troškovima postupka.

    36. Uzimajući u obzir da je tužbeni zahtjev tužitelja presudom ovog suda pod poslovnim brojem P-4764/2015 od 30. ožujka 2016. u odnosu na pravnog prednika tuženika IM pravomoćno usvojen u dijelu kojim isti traže utvrđenje prava vlasništva nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da je ovo presudom usvojen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok je njihov tužbeni zahtjev odbijen u odnosu na nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], to je sud ocijenio da su stranke uspjele u približno jednakim dijelovima u ovom sporu, zbog čega je odluka trošku donesena temeljem čl. 154. st. 4. ZPP-a.

    37. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

    U Supetru, 29. kolovoza 2025.

    Sutkinja

    Anđelina Kliškić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

    Dostaviti:

    - tužiteljima po punomoćniku, Gordan Lolić, ZOU Mira T i Gordan Lolić

    - I., II. i III. tuženicima, kao u uvodu

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.