REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREB

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-790/2014-104

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŽB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Dominiku Musulinu, odvjetniku u Zagrebu protiv I. protustranke UB, [adresa], zastupan po punomoćniku Vladimiru Rebiću, odvjetniku u Zagrebu, II. protustranke LB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Župić i partneri i III. protustranke ŽBL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 29. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I Ovaj izvanparnični postupak se obustavlja

II Predlagatelj ŽB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] se sa se sa svojim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u odnosu na nekretninu i to: 25/100 dijela zk. čbr. [katastarska čestica], kuća sa poslovnim prostorom u Novoj cesti broj 71 i dvorište, površine 105,7 čhv ili 380m2 povezana s vlasništvom dvoetažnog poslovnog prostora u prizemlju i podrumu oznake broj 1, površine 144,50 čm upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-3) k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu upućuje se u parnicu

Obrazloženje

1. Predlagatelj ŽB podnio je dana 5. studenog 2014. prijedlog ovome sudu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina. U prijedlogu navodi da su stranke suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-3) k. o. [katastarska općina]. Navodi da su protustranke stekle suvlasničke dijelove na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 16. listopada 2006. kojim ugovorom je utvrđeno da suvlasnički omjer protustranaka iznosi 7 %. Navodi da je IB svoj suvlasnički udio prenio na LB pa je ona u zemljišnoj knjizi upisana po dva različita pravna osnova. Obzirom da je predlagatelj uknjižen kao suvlasnik u 93% predlaže da sud donese odluku da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne isplatom, odnosno da predlagatelju pripadne stvar u cijelosti. Uz prijedlog je dostavljen zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] (E-3) k. o. [katastarska općina]. (list 4 spisa). Uz prijedlog je dostavljen Kupoprodajni ugovor od 16. listopada 2006.

2. U tijeku postupka predlagatelj je ostao kod prijedloga da se suvlasnička zajednica nekrentina razvrgne isplatom, dok su protustranke predlagale razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva koje su u svojim podnescima nazivale geometrijskom diobom.

3. Sud je u okviru ovoga postupka raspravio mogućnost razvrgnuća suvlasništva isplatom i uspostavom etažnog vlasništva na način kako su to predložile stranke u tijeku ovoga postupka.

4. Prijedlog predlagatelja je neosnovan.

5. Tijekom postupka je utvrđeno:

- da je predlagatelj ZB podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-3) k. o. [katastarska općina] koja je opisana kao 25/100 dijela zk. čbr. [katastarska čestica], kuća sa poslovnim prostorom u Novoj cesti broj 71 i dvorište, površine 105,7 čhv ili 380m2 povezana s vlasništvom dvoetažnog poslovnog prostora u prizemlju i podrumu oznake broj 1, površine 144,50 čm u suvlasništvu predlagatelja u 1343/1445 dijela, I. protustranke UB u 34/1445 dijela, II. protustranke LB u sveukupno 34/1445 dijela, ŽBL u 34/1445 dijela kojim je predložio razvrgnuće isplatom

- da suvlasnički udio predlagatelja GB iznosi 92,94%, dok suvlasnički dijelovi protustranaka iznose 2,35% prema stanju zemljišne knjige iz kojeg razloga predlagatelj u ovome postupku predlaže razvrgnuće isplatom zbog kojega ne mora dokazivati opravdani razlog za razvrgnuće isplatom

- da su I. i II. protustranka u tijeku postupka predložile razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva jer suvlasnička zajednica između stranaka u naravi ne postoji u pogledu upisanih suvlasničkih dijelova stranaka i nekretnine koja je upisana u zemljišnoj knjizi iz kojeg razloga su u tijeku postupka osporavali postojanja suvlasničke zajednice nekretnina na način kako je to upisano u zemljišnoj knjizi, odnosno da je predlagatelj isključivi vlasnik „dvoetažnog poslovnog prostora koji se sastoji od jedne prostorije, spremišta lokala br. 1, površine 103,20m2 i poslovnog prostora- bez namjene br. 2“, površine 31,10m2, a da su protustranke suvlasnici „poslovnog prostora – bez namjene br. 3“, površine 10,20 m2 koji su u tijeku postupka nazivali „ostavom“ , ali sud iste prostore opisao prema nalazu i mišljenju sudskoga vještaka Daria Šerera (list 107 spisa) iz kojeg razloga su protustranke predlagale u tijeku postupka razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva na način da se od postojećeg posebnog dijela upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-3) k. o. [katastarska općina] suvlasnička zajednica nekretnine razvrgne između stranaka upisom dva posebna dijela iz kojeg razloga su se protivili razvrgnuću isplatom jer predlagatelj prema njihovim navodima uopće nije suvlasnik dijela prostora na koji oni polažu pravo vlasništva, a protustranke uopće nisu suvlasnici dijela prostora koji je u posjedu i isključivom vlasništvu predlagatelja

- da se predlagatelj nalazi u posjedu „dvoetažnog poslovnog prostora koji se sastoji od jedne prostorije, spremišta lokala br. 1, površine 103,20m2 i poslovnog prostora- bez namjene br. 2“, površine 31,10m2, a da se samo protustranke nalaze u posjedu „poslovnog prostora – bez namjene br. 3“, površine 10,20 m2

- da protustranke u tijeku postupka tvrde da ne polažu nikakvo pravo na „dvoetažni poslovni prostor koji se sastoji od jedne prostorije, spremišta lokala br. 1, površine 103,20m2 i poslovnog prostora- bez namjene br. 2“ koji je u posjedu predlagatelja i za kojega tvrde da je isključivi vlasnik toga novoformiranog posebnog dijela, dok ne pristaju na razvrgnuće isplatom jer smatraju da predlagatelj nije suvlasnik „poslovnog prostora

– bez namjene br. 3“, površine 10,20 m2“ iz kojeg razloga uopće nema pravo na razvrgnuće isplatom jer bi mu u tome slučaju pripala stvar u cijelosti

- da se predlagatelj u podnesku od 9. travnja 2015. izričito protivio razvrgnuću uspostavom etažnog vlasništva smatrajući da se takva odluka može donijeti samo na temelju sporazuma svih suvlasnika, odnosno da je uskratio u tijeku postupka suglasnost za uspostavom etažnog vlasništva na način kako su to predlagale protustranke i ostao kod prijedloga da se suvlasništvo razvrgne isplatom

- da bi u slučaju prihvaćanja prijedloga predlagatelj postao isključivi vlasnik stvari iako protustranke tvrde da nije uopće suvlasnik određenog dijela nekretnine u kojem posjedu se niti ne nalazi nego se nalaze protustranke, odnosno protustranke prema ocjeni ovoga suda nemaju pravo da ih se isplati za njihov suvlasnički udio u situaciji kada tvrde da uopće nisu suvlasnici posebnog dijela na način kako su uknjiženi u zemljišnoj knjizi jer na fizički odvojeni poslovni prostor u posjedu predlagatelja ne polažu nikakva vlasnička prava, odnosno da bi usvajanjem prijedloga na takav način ostali bez svoga posebnog dijela nekretnine koji je u njihovom suvlasništvu i posjedu, a koji sada prema stanju zemljišne knjige upisan kao jedan poseban dio u suvlasništvu stranaka iako se u naravi radi o dva odvojena posebna dijela u različitom vlasničkopravnom statusu koja promjena nije provedena u zemljišnoj knjizi i za koju u ovome postupku nije postignuta suglasnost stranaka u pogledu diobe

- da su protustranke u tijeku postupka tvrdile da su na temelju Kupoprodajnog ugovora od 16. listopada 2006. ( list 7 i 8 spisa) koji je sklopljen između pravnog prednika predlagatelja ĆB, kao prodavatelja i I., II. III. protustranke i IB (koji nije stranka u ovome postupku) kao kupaca stekli u suvlasništvo upravo „ostavu u prizemlju stambenog dijela zgrade koja graniči sa istočne strane sa dvorištem i sa sjeverne strane sa kolnim prilazom, površine 10,20 čm“ za koje u ovome postupku predlaže da se upiše kao posebni dio nekretnine na temelju kojega je razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina

- da predmetna ostava, površine 10,20 čm nije upisana u zemljišnu knjigu kao posebni dio nekretnine, odnosno da protustranke u tijeku postupka tvrde da je posebni dio na koje oni polažu pravo suvlasništva predstavlja dio već upisanog posebnog dijela u zemljišnoj knjizi na kojima su uknjiženi kao suvlasnici sa predlagateljem

- da je II. protustranka LB u tijeku postupka tvrdila da suvlasnički udio protustranka odgovara u naravi „poslovnom prostoru– bez namjene br. 3“, površine 10,20 m2“ koji je u ugovoru opisan kao ostava iste površine, a da suvlasnički udio predlagatelja u naravi odgovara „dvoetažnom poslovnom prostoru koji se sastoji od jedne prostorije, spremišta lokala br. 1, površine 103,20m2 i poslovnog prostora- bez namjene br. 2, površine“

- da je izvanparnični postupak R1-280/2023 u međuvremenu pravomoćno okončan odbijanjem prijedloga predlagatelja iz kojega ga se ne može spojiti na ovaj spis

6. Odredbom čl. 47. st.. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 dalje u tekstu:ZV) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo tražiti razvrgnuće suvlasništva, a budući je riječ o sudskom razvrgnuću sud je vezan strogim zakonskim odredbama glede načina razvrgnuća suvlasničke zajednice, tako da ukoliko zakonske odredbe ne dopuštaju geometrijsku diobu nekretnine stvar se može podijeliti civilno ili isplatom. Odredbom čl. 48 st. 2. ZV-a propisano je da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Odredbom čl. 50. st. 1 ZV-a propisano je da kad razvrgnuće provodi sud da je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

7. Geometrijska dioba nekretnine je postupak kojim se jedna katastarska čestica (zemljište) fizički dijeli na dvije ili više novih čestica, pri čemu svaka nova čestica dobiva svoju posebnu oznaku u katastru. Pritom treba odrediti koji će dio pripasti pojedinom suvlasniku i time postati zaseban objekt prava vlasništva i taj fizički dio označiti posebnim katastarskom brojem, površinom i zgradama odnosno drugim građevinama koje trajno leže na zemljištu. Prijedlogom protustranaka razvrgnuće bi se trebalo provesti uspostavom etažnog vlasništva na način da se promijeni postojeći upis u zemljišnoj knjizi, odnosno da predlagatelj bude uknjižen kao isključivi vlasnik jednog novoformiranog posebnog dijela nekretnine, a protustranke suvlasnici drugog posebnog dijela jer to odgovara njihovim navodima kako su stranke svaki vlasnici odnosno suvlasnici točno određenog posebnog dijela koji su fizički odvojeni i koje prema takvome stanju posjeduju.

7.1. Prema ocjeni ovoga suda dostavljeni kupoprodajni ugovor ne može se u izvanparničnom postupku smatrati sporazum stranaka oko diobe suvlasništva u situaciji kada predlagatelj nije stranka toga pravnog posla nego njegov prednik iz kojeg razloga bi se prema ocjeni ovoga suda isto moglo raspraviti samo u parnici između stranaka uzimajući u obzir da je cilj pravnog posla kupoprodaje naplatno stjecanje stvari koja je predmet pravnog posla, a da u pravilu ne predstavlja sporazum oko diobe suvlasništva. Nadalje, sporno je kakav utjecaj ima dostavljeni kupoprodajni ugovor u vidu činjenice koje su istaknule protustranke u tijeku postupka da je razvrgnuće suvlasništva već razvrgnuto sklapanjem dostavljenog kupoprodajnog ugovora jer isti nedvojbeno nije proveden u zemljišnoj knjizi odnosno na osnovanost pravozaštitnog zahtjeva predlagatelja ako je suvlasništvo između stranaka već razvrgnuto dobrovoljno između strankaka, pa je sporno da li strankama uopće pripada pravo na pravnu zaštitu da se o njihovom pravu na razvrgnuće odluči sudskim putem bilo isplatom ili uspostavom etažnog vlasništva. Svi sporni odnosi među strankama rješavaju se samo u parničnome postupku, a ne u izvanparničnom postupku.

8. Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija (čl.67.st.1. ZVDSP). Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela (čl.67.st.6. ZVDSP). Odredbom članka 53. ZV-a propisano je ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću. U konkretnom slučaju potrebno je utvrditi da li je moguća dioba uspostavom etažnog vlasništva na način da li je moguće nekretninu podijeliti na posebne dijelove, a to potvrđuje potvrda nadležne upravne vlasti da je određeni stan ili druga samostalna prostorija samostalna uporabna cjelina, odnosno da li postoji suglasnost za takvu uspostavu od strane suvlasnika. Kako iz svega navedenog u tijeku postupka slijedi da između stranaka kao suvlasnika predmetne nekretnine nema suglasnosti o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva po prijedlogu protustranaka jer se tome prijedlogu predlagatelj izričito protivi na način da zahtijeva razvrgnuće isplatom i uskraćuje suglasnost oko razvrgnuća uspostavom etažnog vlasništva. Ovaj sud smatra da je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine uspostavom etažnog vlasništva na temelju svih činjenica utvrđenih u tijeku postupka moguće provesti samo na temelju pravomoćne presude donesene u parničnom postupku odnosno da protustranke pravnu zaštitu mogu ostvariti samo u parničnome postupku, a ne u izvanparničnome postupku obzirom na postojanje spora među suvlasnicima oko suvlasničkih dijelova i predmeta diobe. U tom smislu, ovaj sud osobito ukazuje na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-1553/13 od 8. siječnja 2014., Rev-200/09 od 3. svibnja 2009. i Rev- 680/10 od 9. rujna 2010. (tumačenje odredbi čl. 50. st. 1. i 2., čl. 53. čl. 71. st. 1. i čl. 73. st. 2. ZV) koje su donesene u parničnim postupcima u kojima se ističe da se samo sudskom odlukom može nadomjestiti suglasnost suvlasnika u okolnostima kada izostane suglasnost ostalih suvlasnika za uspostavom etažnog vlasništva cijele nekretnine.

9. Sud nije izvodio daljnje dokaze u vidu izvođenja novih dokaza građevinskim vještačenjem jer se bez suglasnosti predlagatelja ne može suvlasništvo razvrgnuti uspostavom etažnog vlasništva, a posebno uzimajući u obzir da upravo protustranke osporavaju suvlasničke dijelove i predmet diobe zbog kojih nije moguće da se u izvanparničnom postupku odluči o prijedlogu predlagatelja za razvrgnuće isplatom zbog kojeg ga je bilo nužno uputiti u parnicu u situaciji kada je sporno da li je dostavljenim kupoprodajnim ugovorom razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina ili nije, odnosno pripada li predlagatelju pravo na razvrgnuće isplatom. Protustranke su ovlaštene same podnijeti tužbu ili eventualno protutužbu u kojem će moći dokazivati svoje navode da se razvrgnuće mora provesti uspostavom etažnog vlasništva, odnosno eventualno sa navodima iznesenim u tijeku ovoga postupku osporiti tužbeni zahtjev tužitelja za razvrgnuće isplatom ako dođe do parnice. Također sud ne može prihvatiti prijedloge protustranaka da se provode dokaz vještačenjem kako bi stranke pribavile ispravu za „internu geometrijsku diobu“ jer je cilj dokazivanja u sudskome postupku da sud utvrdi činjenice bitne za donošenje odluke o osnovanosti zahtjeva, a ne utvrđivanja činjenica i pribavljanju isprava koje bi služile za internu uporabu samih stranaka zbog kojega je odustao od postupanja po procesnom rješenju od 16. ožujka 2023. jer istim nije vezan i smatrao je da isto nije nužno za donošenje odluke.

10. Prema ocjeni ovoga suda između stranaka ne postoji suglasnost oko uspostave etažnog vlasništva na način da se suvlasništvo razvrgne uspostavom dva posebna dijela na način na koji to stranke posjeduju fizički odvojene dijelove koji je u zemljišnoj knjizi upisana kao jedna nekretnina i za koji tvrde da su stvarni vlasnici. Među strankama izostaje suglasnost oko uspostave na predloženi način iz kojeg razloga se isto može raspraviti samo u parničnome postupku. U parničnom postupku mogu se riješti svi sporni odnosi među strankama koji su se u ovome postupku pojavili među strankama kako u pogledu značaja dostavljenog kupoprodajnog ugovora, odnosno da li zaista suvlasnička zajednica postoji na način kako je to uknjiženo u zemljišnoj knjizi u pogledu veličine suvlasničkih dijelova koji predlagatelju daju pravo na razvrgnuće isplatom jer te suvlasničke dijelove protustranke osporavaju, odnosno osporavaju uopće postojanja suvlasničke zajednice sa predlagateljem.

11. Temeljem paragrafa 267. Zakona o sudskom vanparničnom postupku koji se primjenjuje u smislu Zakona o načinu primjene propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (NN 73/91, u daljnjem tekstu ZSVP) na zahtjev bilo kojeg suvlasnika sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice, ako među suvlasnicima nema spora:

- o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari te

- o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

12. Temeljem paragrafa 268. ZSVP ako u postupku diobe bilo koji od suvlasnika ospori jedan od prethodno navedenih uvjeta za provođenje diobe, a o tome se ne može postići sporazum, sud će stranku s njenim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasništva uputiti na parnicu. Ovakvo pravno shvaćanje je u skladu sa stavom Županijskog suda u Sisku, Gž-310/2021 od 29. ožujka 2021. i Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Gž-857/2023 od 13. veljače 2024. u kojem su zauzeta pravna shvaćanja kada postoji spor da li su stranke suvlasnici nekretnine da se treba predlagatelja uputiti da svoja prava ostvaruje u parnici.

13. Ovaj sud smatra da se razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine na temelju svih činjenica utvrđenih u tijeku postupka može provesti samo na temelju pravomoćne presude donesene u parničnom postupku odnosno da predlagatelj pravnu zaštitu svoga prava može ostvariti samo u parničnome postupku, a ne u izvanparničnome postupku obzirom na postojanje spora među suvlasnicima oko suvlasničkih dijelova stranaka i uopće da li su stranke suvlasnici nekretnine, a posljedično i same protustranke kako je već ranije iznijeto bilo podnošenjem tužbe protiv predlagatelja ili podnošenjem protutužbe ako smatraju da im je potrebna sudska zaštita. S obzirom da među strankama postoji spor oko predmeta diobe i suvlasničkih dijelova, to je stoga valjalo riješiti kao u izreci, a sve u skladu s odredbom paragrafa 267. i 268. ZSVP.

U Zagrebu, 29. kolovoza 2025.

SUDAC:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud

DNA:

l. predlagatelju po punomoćniku

2. I. protustranka- putem punomoćnika

3. II. protustranke- putem punomoćnika

4. III. protustranka