REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
Kralja Petra Krešimira IV br. 2
21300 Makarska
P-469/2023-50
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sucu Lariju Glavašu, u pravnoj stvari tužiteljice PŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa pun. Ana Barnjak Bagarić, odvjetnica u Makarskoj, protiv tuženica pod 1. JŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2. IŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici iz OD Ljubičić-Vrdoljak&Partneri iz Splita, nakon održane glavne, usmene i javne rasprave, zaključene 27. svibnja 2025., u nazočnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice i pun. tuženika, 29. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
I. "Utvrđuje se da je tužiteljica PŽ iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), isključiva vlasnica čestice zemlje [katastarska čestica] (Makarska, dvorište) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 23 m2, pa je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste u odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Makarskoj zatražiti i ishoditi uknjižbu tog svog prava vlasništva čitave navedene nekretnine na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava vlasništva u cijelosti sa imena označenih tuženica.”
II. Nalaže se tuženicama da tužiteljici solidarno naknade parnične troškove u iznosu od 4.036,62 EUR, sa propisanom zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate, sukladno članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je ustala tužbom od 21. travnja 2023. godine, protiv uvodno naznačenih tuženica u kojoj navodi da je u odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Makarskoj, nekretnina u [adresa], označena kao čestica zemlje [katastarska čestica] ([adresa], dvorište) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 23 m2, uknjižena je kao vlasništvo tužene pod 1. za 1/3 dijela i tužene pod 2. za 2/3 dijela, a koja nekretnina je formirana prijavnim listom Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina [adresa] od 25.01. 2023. godine sačinjenim po službenoj dužnosti od strane tog tijela radi ispravki omaški prilikom ranije provedbe prijavnog lista na način da je navedenim prijavnim listom od čestice zemlje [katastarska čestica] (dvorište) površine 31 m2, formirana čestica zemlje [katastarska čestica] (dvorište) u površini od 31 m2 i predmetna čestica zemlje [katastarska čestica] (dvorište) u površini od 23 m2. Navedeni prijavni list je proveden u predmetu ovog suda pod poslovnim brojem Z-2260/2023, s tim da je prethodno proveden u katastarskom operatu za KO [katastarska općina]-Makar pravomoćnim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska, Klasa: UP/I-932-07/23-02/92, Urbroj: 541-28-02-04/1-23-2 od 23. 02. 2023. godine, na način da je kat. čest. zem. [katastarska čestica] ([adresa], dvorište) kojoj odgovara sudska čestica zemlje [katastarska čestica] u istoj katastarskoj općini cijepana na kat. čest. zem. [katastarska čestica] ([adresa], dvorište) u površini od 31 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] ([adresa], dvorište) u površini od 23 m2, što odgovara sudskoj čest. zem. [katastarska čestica] u istoj katastarskoj općini. U prilog navedenom dostavlja zk. izvadak iz zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, izlist iz posjedovnog lista broj 3466 za KO [katastarska općina]-Makar, navedeni prijavni list i rješenje (list. 6. -40. spisa), te po potrebi predlaže i uvid u spis Naslovnog suda pod posl.br. Z-2260/2023 (prijavni list).
2. Nadalje, tužiteljica navodi da suprotno i unatoč opisanom zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju u KO [katastarska općina]-Makar tužiteljica je isključiva vlasnica naprijed navedene novoformirane čestice zemlje [katastarska čestica] ([adresa], dvorište) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 23 m2, a što u naravi čini njenu okućnicu/dvorište obiteljske kuće u [adresa], anagrafske oznake „ [adresa]”. Naime, tužiteljica i njezin sad pok. suprug FŽ su 1980. godine čitavom južnom dužinom svoje građevinske nekretnine u [adresa] izgradili svoj ogradni betonski zid kao dogovorno određenu među između nekretnina u vlasništvu tužiteljice i njenog supruga s jedne strane, te nekretnine u vlasništvu susjeda-ovdašnje tužene pod 1. i njenog sad pokojnog supruga CŽ s druge strane, time da je u svezi izgrađenog zida tj. dogovorene međe 2006. godine sačinjena Skica lica mjesta sporazumno utvrđene međe (u mjerilu 1:250), koju su imenovani ovjerili u svojim potpisima dana 23.05.2006. godine od strane javnog bilježnika Ante Barbića u [adresa] pod brojem OV-6925-6928/06. Kao dokaz predlaže se saslušanje stranaka, a tužiteljica se poziva na Skicu lica mjesta sporazumno utvrđene međe (u mjerilu 1:250) i zk. izvadak iz zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]- Makar, što se priloženo dostavlja.
3. Nastavno, tužiteljica ističe da je nasljeđivanjem i darovanjem bila isključiva vlasnica čestice zemlje [katastarska čestica] (gradilište) u površini od 356 m2 i čestice zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]- Makar (dvorište) u površini od 80 m2, obiju upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, a koja čestica zemlje [katastarska čestica] je provedbom prijavnog lista u zemljišnoj knjizi pod posl.br. Z- 423/85 otpisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, da bi potom provedbom u zemljišnoj knjizi prijavnog lista pod posl.br. Z-3385/08 formirana tužiteljičina građevinska parcela označena kao čestica zemlje [katastarska čestica] (gradilište) u površini od 414 m2 nastala od čitave čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 356 m2, dijela č. zem. [katastarska čestica] u površini od 25 m2, te dijela čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 32 m2. Kao dokaz prilaže se prijavni list proveden u predmetu Naslova pod posl.br. Z-3385/2008. Uslijed ishođenja pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju Grada Makarska, Odjela za gospodarenje prostorom, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo Klasa: UP-I-361-03/13-30/426, Urbroj: 2147/05-05/1-14- 9 od 17. siječnja 2014. godine u odnosu na česticu zemlje [katastarska čestica] (gradilište) upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, u ukupnoj zemljišnoknjižnoj površini od 414 m2, je provedbom prijavnog lista pod posl.br. Z-42163/2018 upisana u zemljišnoj knjizi nova kultura i to kao zgrada mješovite uporabe u površini od 198 m2, stambena zgrada u površini od 96 m2 i dvorište u površini od 110 m2 (105+5 m2), da bi potom temeljem tužiteljičina pravomoćnog rješenja o utvrđivanju građevne čestice Grada Makarske, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Klasa: UP/I-350-05/15-05/000001, Urbroj: 2147/05- 05/1-16-0008 od 19.02.2016. sačinjen i proveden prijavni list u zemljišnoj knjizi pod posl.br. Z-520/19 na način da je istim poništen ostatak č. zem. [katastarska čestica] (dvorište, polje [adresa]) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar u površini od 55 m2 i pripojen čestici zemlje [katastarska čestica] na način da je zgrada mješovite upotrebe ostala u istoj površini od 198 m2, kao i stambena zgrada u površini od 96 m2, dok je povećana površina dvorišta na 263 m2 (258 m2+5 m2). Navedene promjene su prethodno provedene u katastarskom operatu za KO [katastarska općina]-Makar na način da su tužiteljičine kat. čest. zem. [katastarska čestica], sve KO [katastarska općina]-Makar objedinjenje u jednu kat. čest. zem. [katastarska čestica] iste KO (dakle što odgovara čitavoj sudskoj č. zem. [katastarska čestica] iste KO). U prilog navedenom tužiteljica se poziva na prijavne listove provedene u predmetu P pod posl.br. Z-42163/18 i pod posl.br. Z-520/19, koji se priloženo dostavljaju. Međutim, prethodno navedeni prijavni list (pod posl.br. Z-520/19) je napravljen po prijedlogu građevinske parcele koji je podrazumijevao da je ranije navedena Skica lica mjesta sporazumno utvrđene međe (u mjerilu 1:250), provedena u katastru zemljišta, a što nije, iako je ista u naravi bila nesporno realizirana, pa je po sačinjenju tog prijavnog lista pogrešno utvrđeno da se čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]- Makar proteže južno sve do tj. zajedno sa naprijed navedenim ogradnim zidom kao granice sa susjedom česticom zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar u vlasništvu obitelji CŽ. Tužiteljica u tom pravcu predlaže saslušanje svjedoka ĆŽ iz [adresa], i GŽ iz [adresa], te po potrebi očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika. Opisani problem je uočen pri Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar u Splitu, Ispostava za katastar nekretnina Makarska, uslijed zaprimanja i potvrđivanja geodetskog elaborata pod Klasom:
932-06/18-02/883 izrađenog za čest. zem. [katastarska čestica], sve KO [katastarska općina]-Makar, a uslijed čega je upravo imenovano upravno tijelo po službenoj dužnosti sačinilo uvodno navedeni prijavni list i formiralo kao odvojenu predmetnu česticu zemlje [katastarska čestica] u površini od 23 m2 (kojoj odgovara kat. čest. zem. [katastarska čestica] u istoj katastarskoj općini, u površini od 23 m2). Kao dokaz, tužiteljica se poziva na priložene isprave koje su prethodno navedene uz povijest promjena na katastarskim česticama izdana od DGU, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska, Klasa: 930-04/23-05/33, Urbroj: 541-28- 02-04/1-23-2 od 01.03.2023. godine, koja se priloženo dostavlja. Budući da je predmetna nekretnina više od 40 godina u zakonitom, poštenom i mirnom posjedu tužiteljice i nedvojbeno čini njenu ograđenu okućnicu, to ista podnosi ovu tužbu, te predlaže sudu prihvatiti tužbeni zahtjev.
4. U odgovoru na tužbu od 14. lipnja 2023. godine, tuženice ističu prigovor promašene pasivne legitimacije za tuženicu JŽ jer da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU, K. O. [katastarska općina]-Makar isključivo vlasništvo tuženice pod 2. IŽ. Nadalje, da je o načinu stjecanja vlasništva nasljeđivanjem propisano odredbom čl. 128. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime, tu je propisano da nasljednik stječe vlasništvo u trenutku otvaranja nasljedstva. Jasno, to pretpostavlja i donošenje rješenja o nasljeđivanju. U činjeničnim navodima tužbe nije jasno navedeno od koga je tužiteljica nasljedila vlasništvo, kada, ni po čemu, odnosno nije naveden broj spisa u kojemu je donijeto ili pak trebalo donijeti rješenje o nasljeđivanju. Što se pak tiče stjecanja vlasništva darovanjem, tu bi se radilo o stjecanju na temelju pravnog posla. To je propisano u odredbi čl. 115 – 125. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U odredbi čl. 119. i 120. istog Zakona propisano je kako se stječe pravo vlasništva temeljem pravnog posla. Što se pak tiče ostalih navoda tužiteljice, navodi se u odgovoru na tužbu da su donijeta pravomoćna rješenja u upravnom postupku i to od strane Područnog ureda za katastar Split. Temeljem Zakona o katastru zemljišta isključivo je katastar nadležan za vođenje posjeda te određivanje oblika i površine parcele. U redovnom sudskom postupku, kao što je ovaj ne može se propitivati, a niti osporavati zakonitost postupanja u upravnom postupku. Predlaže se uvid u vlasnički list, koji se ovdje prilaže, te pribavu odgovarajućih podataka iz spisa Ispostave za katastar nekretnina Makarska, za predmetnu nekretninu. Radi svega navedenog predlaže se tužbeni zahtjev odbiti, a tužiteljicu osuditi na snašanje troškova postupka.
5. U podnesku od 26. rujna 2023. godine, tužiteljica ističe kako je pregledom priloženog zk. izvatka iz zk. ul. [broj ZK uloška] koji prileži uz predmetnu tužbu, sa stanjem na dan utuženja tj. 21. 04.2023. godine, razvidno je da je u trenutku podnošenja predmetne tužbe predmetna čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar bila upisana u navedenom zemljišnoknjižnom ulošku i to na ime tužene pod 1. za 1/3 dijela, te na ime tužene pod 2. za 2/3. dijela. Isto tako, tužiteljica je istog dana, dakle 21. 04. 2023. godine, odmah po podnošenju predmetne tužbe podnijela Naslovnom sudu i prijedlog za zabilježbu spora na predmetnoj čestici zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, koji je evidentiran u zemljišnoj knjizi pod posl.br. Z- 2572/2023, te riješen dana 03.05.2023. i proveden dana 09.05.2023. godine, s tim da je rješenje otpremljeno strankama (dakle i ovdašnjim tuženicama) dana 01.06.2023. godine. U prilog navedenom dostavljen je prijedlog za zabilježbu spora od 21.04.2023. godine i potvrda o zaprimanju tog prijedloga od 21.04.2023. godine pod posl.br. Z-2572/2023, te web izlist podataka o predmetu Naslova pod posl.br. Z-2572/2023, što se priloženo dostavlja, te po potrebi uvid u spis Naslova pod posl.br. Z-2572/2023. U okolnostima jasno plombirane zabilježbe spora u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar (gdje je evidentirana predmetna č. zem. [katastarska čestica]) dana 05.05.2023. godine u predmetu Naslova pod posl.br. Z- 2935/2023 zaprimljen je na prijedlog ovdašnje tužene pod 2. za provedbu ugovora o darovanju nekretnine zaključen između ovdašnjih tuženica i to tužene pod 1. kao darovateljice i tužene pod 2. kao obdarenice, a kojim ugovorom ovdašnja tužena pod 1. dariva tuženoj pod 2. svoj suvlasnički dio od 1/3 na predmetnoj čestici zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, koji ugovor je dana 05.05.2023. godine ovjeren u potpisima ugovaratelja od strane v.d. javnog bilježnika Anje Pejković Vujčić iz [adresa] pod br. OV-3420/2023 i OV-3447/2023, s tim da je provedbom tog ugovora o darovanju u zemljišnoj knjizi došlo do otpisa predmetne čestice zemlje iz zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar u novi zk. ul. [broj ZK uloška] iste KO. [katastarska općina] dokaz tužiteljice se poziva na navedeni ugovor o darovanju nekretnine, web izlist podataka o predmetu ovog suda pod posl.br. Z-2935/2023, te povijesne zk. izvatke iz ZU 10963 i ZU 10995, sve KO [katastarska općina]-Makar, što se priloženo dostavlja, te po potrebi se predlaže i uvid u spis Naslova pod posl.br. Z-2935/2023. Tužiteljica ističe, a kako je navedeno u historijatu predmetne tužbe da je predmetna čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar formirana od dijela čestice zemlje [katastarska čestica] iste KO, kao i da su ovdašnje tužene prije provedbe prijavnog lista u predmetu Naslova pod poslovnim brojem Z- 2260/2023 koji se odnosi na formiranje predmetne nekretnine zaključili ugovor o darovanju nekretnine kojim je ovdašnja tužena pod 2. IŽ u svojstvu darovateljice darovala ovdašnjoj tuženoj pod 1. JŽ kao obdarenici 1/3 dijela matične čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, koji ugovor je ovjeren dana 24.02.2023. godine od strane javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ u potpisu ovdašnje tužene pod 2. kao darovateljice pod brojem OV-1404/2023, te je proveden u zemljišnoj knjizi u predmetu Naslova pod posl.br. Z-1293/2023, a koji upis egzistira i danas u zemljišnoj knjizi na ime tužene pod 1. u dijelu od 1/3. U tom smislu se napominje i da su ovdašnje tužene upisane etažne vlasnice čestice zemlje [katastarska čestica] (stambena zgrada i dvorište) evidentirane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 410 m2 (stambena zgrada 150 m2, dvorište 260 m2), koja neposredno sa južne strane graniči sa česticom zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar. Tužiteljica se poziva na navedeni ugovor o darovanju nekretnine, te povijesni zk. izvadak iz ZU 1998 KO [katastarska općina]- Makar, što se priloženo dostavlja, te po potrebi uvid u spis Naslova pod posl.br. Z- 1293/2023. Iz svega je razvidno da je istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tužene pod 1. JŽ neutemeljen, te da opisano darovanje provedeno u predmetu Naslova pod posl.br. Z-2935/2023 je očiti pokušaj manipulacije te tužene radi isticanja tog prigovora u okolnostima jasno publicirane zabilježbe spora u zemljišnoj knjizi u odnosu na predmetnu nekretninu (pod posl.br. Z-2572/2023). Osim toga, iz daljnjih navoda iz predmetnog odgovora na tužbu razvidno je da tužene paušalno i netočno tumače činjenični opis iz historijata predmetne tužbe uz navode da tužiteljica kao pravni osnov stjecanja vlasništva ističe nasljeđivanje i darovanje (str. 2. činjeničnih navoda tužbe), dok pak pregledom predmetne tužbe proizlazi da je u istoj navedeno da tužiteljica nasljeđivanje i darovanje spominje u kontekstu njene susjedne građevinske parcele označene kao čestica zemlje [katastarska čestica] (gradilište) KO [katastarska općina]-Makar u površini od 414 m2 nastale od čitave čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 356 m2, dijela č. zem. [katastarska čestica] u površini od 25 m2, te dijela čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 32 m2, dok tužiteljica u historijatu predmetne tužbe izričito navodi da predmetna nekretnina više od 40 godina u zakonitom, poštenom i mirnom posjedu tužiteljice i nedvojbeno čini njenu ograđenu okućnicu, a do kojeg ograđivanja betonskim zidom je došlo 1980. godine u okolnostima jasno dogovorne međe između nekretnina u vlasništvu tužiteljice i njenog supruga s jedne strane, te nekretnine u vlasništvu susjeda-ovdašnje tužene pod 1. i njenog sad pokojnog supruga CŽ s druge strane, sačinjenjem Skice lica mjesta sporazumno utvrđene međe (u mjerilu 1:250), koju su imenovani ovjerili u svojim potpisima dana 23.05.2006. godine od strane javnog bilježnika Ante Barbića u [adresa] pod brojem OV-6925-6928/06, a na koju Skicu i dogovor se tužene tendenciozno ne referiraju, jer im ne dobro poznato da je navedeni dogovor realiziran. Kao dokaz, tužiteljica se poziva na rješenje o utvrđivanju građevne čestice Splitsko-dalmatinske županije, Grada Makarska, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa: UP/I-350-05/15-05/000001, Urbroj: 2147/05-05/1-16-0008 od 19.02.2016. godine, povijesni zk. izvadak iz ZU 2742 KO [katastarska općina]-Makar, te 7 fotografija lica mjesta, što dostavlja u predmetni spis. Prema navodima tužiteljice, stjecanje pravnog osnova u tužbi sud ne obvezuje, dok je pregledom činjeničnih navoda i dokaza uz tužbu očito da tužiteljica u odnosu na predmetnu nekretninu kao osnov stjecanja prava vlasništva temelji na dosjelosti, pa je u tom pogledu tužbeni zahtjev deklaratoran, uz napomenu da s tog aspekta tužiteljica u dijelu upisa njenog prava vlasništva u zemljišnu knjigu i činjenice otpisa u međuvremenu predmetne čestice u novi zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, to tužiteljica uređuje točku I. tužbenog zahtjeva tako da ista sada glasi: "Utvrđuje se da je tužiteljica PŽ iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), isključiva vlasnica čestice zemlje [katastarska čestica] ([adresa], dvorište) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 23 m2, pa je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste u odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Makarskoj zatražiti i ishoditi uknjižbu tog svog prava vlasništva čitave navedene nekretnine na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava vlasništva u cijelosti sa imena označenih tuženica.”
6. Povrh toga, tužiteljica u bitnom predlaže da se dokazne svrhe od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska, pribave na uvid upravni spisi Klasa: 932-06/19-02/39 i Klasa:UP/I-932-07/19-02/73, koji se odnose na provedbu geodetskog elaborata po zahtjevu ovdašnje tužiteljice. Također, ističe da je u međuvremenu tužiteljica zaprimila tužbu ovdašnje tužene pod 2. kao tužiteljice od 14.06.2023. godine evidentirane kod Naslova pod posl.br. P-686/2023, radi predaje u posjed predmetne čestice zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, a koju pozadinu ovdašnja tužiteljica vidi u činjenici da ovdašnjoj tuženoj pod 2. kao tužiteljici smeta što je ovdašnja tužiteljica (u tom postupku tužena) legalist, te je po žalbi ovdašnje tužiteljice poništena građevinska dozvola Splitsko-dalmatinske županije, Grada Makarske, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjeka za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Klasa: UP/I- 361-03/18-01/000100, Urbroj: 2147/01-05-01/2-19-0016 od 13. studenog 2019. godine, izdana po zahtjevu ovdašnje tužene pod 2. kao investitora, uz napomenu da je ujedno tužiteljica prijavila ovdašnju tuženu pod 2. Državnom inspektoratu RH, Građevinskoj inspekciji, Područnom uredu u Splitu, a koje tijelo je rješenjem Klasa: UP/I-362-02/20- 02/577, Urbroj: 443-02-03-13-02/1-20-03 od 10. lipnja 2020. godine naredilo istoj uklanjanje dijelova građevine na kojoj je izvedena rekonstrukcija bez ishođene pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole i to: dogradnje uz 1. i 2. kat sa istočne strane građevine max. tlocrtnih dimenzija cca. 2,2x18,0 m, dogradnje uz sjeverni dio prizemlja 1. i 2. kata max. tlocrtnih dimenzija cca. 4,3x 10,1 m, dogradnje terase 2. kata na južnom pročelju max. tlocrtnih dimenzija cca 1,7x10,0 m te vanjskog stubišta na sjevernom dijelu max. tlocrtnih dimenzija cca.3,0x7,0 na lokaciji [adresa], na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar (što odgovara zemljišnoknjižnoj oznaci č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar). U prilog tome dostavlja se građevinska dozvola Splitsko-dalmatinske županije, Grada Makarske, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjeka za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Klasa: UP/I-361-03/18-01/000100, Urbroj: 2147/01-05- 01/2-19-0016 od 13. studenog 2019. godine, rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH, Samostalnog sektora za pravne poslove, Službe za žalbe i zastupanje, Klasa: UP/II-361-03/20-02/36, Urbroj: 531-09-2-2-20-3, od 10. ožujka 2020. godine, rješenje Državnog inspektorata RH, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, Klasa: UP/I-362-02/20-02/577, Urbroj: 443-02-03-13-02/1-20-03 od 10. lipnja 2020. godine, te se predlaže uvid u spis Naslova pod posl.br. P-686/2023. Isprave koje je tužiteljica dostavila kao dokaz prethodno navedenom uložene su u predmetni spis (list. 59. - 102. spisa).
7. Podneskom od 29. rujna 2023. godine, tuženice u cijelosti ostaju kod iznesenih prigovora te ističu kako postoji i pravomoćna i konačna odluka Visokog upravnog suda gdje je jasno navedeno da CŽ i JŽ nikada nisu bili vlasnici predmetne čestice. Stoga, ni tužiteljica nije mogla dogovorom sa istima stjecati bilo kakva stvarna prava. To jasno proizlazi iz predloženih dokaza Što se pak tiče darovnih ugovora, posebno se ističe da tzv. prvi darovni ugovor između IŽ i JŽ koji je potpisan u svrhu izjednačavanja vlasništva, a samo za potrebe građevinske dozvole dana 24.2.2023. godine izričito se navodi da IŽ daruje JŽ dio kat čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] – Makar. Predmet tog ugovora nije druga čestica, odnosno čestica označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] –Makar. Sud je potpuno pogrešno proveo uknjižbu obje čestice, pa se predlaže zatražiti sveukupan spis zk odjela ovog suda pod br. Z-2935/2023. Tužiteljice je potom na pripremnom ročištu održanom 3. listopada 2023. godine u dokazne svrhe priložila Ugovor o darovanju zaključen 3. travnja 1999. godine između CŽ, JŽ, OŽ i RŽ, zaključen u formi javnobilježničkog akta od strane j. bilježnika ZŽ u [adresa], pod OU-66/99, a koji ugovor prileži zbirci isprava ovog suda pod Z-1321/2001. Priložena je i ovjerena izjava AŽ od 6. srpnja 2001. godine kojim isti svjedoči o izgradnji betonskog ogradnog zida između stranaka a ovo iz razloga što je isti preminuo a bio je predložen kao svjedok u postupku (list. 107. -112. spisa). Na pripremnom ročištu koje je bilo odgođeno za 5. prosinca 2023. godine, tužiteljica je priložila građevinsku dozvolu izdanu tuženici pod 2. IŽ od 9. listopada 2023. godine, te potvrdu o prijavljenom događaju izdanu od PP Makarska od 13. lipnja 2023. godine u vezi s neovlaštenim ulaskom supruga tuženice pod 2. MŽ na okućnicu tužiteljice, dok su tuženice ostale kod odgovora na tužbu i osporavanja a priloženi su ugovori o darovanju i kupoprodajni ugovor na koje se tužene pozivaju tijekom postupka kod osporavanja tužbenih navoda. Sve isprave od stranaka uložene su u spis (list. 116.-132. spisa).
8. Sud je na ročištu održanom 5. prosinca 2023. godine, prihvatio dokazne prijedloge stranaka te potom zaključio prethodni postupak s napomenom kako je najprije odlučeno izvesti dokaz uviđajem na licu mjesta u [adresa], uz sudjelovanje vještaka mjernika. Stranke su do zaključenja raspravljanja 27. svibnja 2025., ostale kod iznesenih tvrdnji i navoda kako u podnesenoj tužbi i preostalim podnescima od strane tužiteljice a tako i u odgovoru na tužbu i radnjama tijekom ovog postupka od strane tuženica koje osporavaju tužbeni zahtjev.
9. Sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu (tužbe, odgovora na tužbu, podnesaka stranaka uz prethodno navedene isprave priložene uz te podneske), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta u [adresa] 1. veljače 2024. godine uz sudjelovanje sudskog vještaka mjernika Perice Puljića iz Imotskog kojeg je sud odredio vještakom za potrebe ovog spisa na ročištu održanom 5. prosinca 2023. godine. Izveden je dokaz pregledom i čitanjem priloženog vještva od strane vještaka Perice Puljića od 6. svibnja 2024. godine (list. 163.-171. spisa), pregledom i čitanjem dopune nalaza i mišljenja vještaka od 17. listopada 2024. godine (list. 179. -214. spisa), pregledom usmenog obrazlaganja vještaka Perice Puljića temeljem sačinjenog nalaza i mišljenja i dopune istog na ročištu održanom 23. listopada 2024. godine na kojem je izveden i dokaz saslušanjem tužiteljice. Sud je izveo i dokaz saslušanjem svjedoka GŽ pok. FŽ iz [adresa], svjedoka ĆŽ i svjedoka MŽ po prijedlogu stranaka na ročištu za glavnu raspravu održanom 22. siječnja 2025. godine, pregledana je i pročitana druga dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka Perice Puljića od 17. ožujka 2025. godine (list. 232.-233. spisa), izveden je dokaz saslušanjem predloženih svjedoka NŽ, TŽ i svjedoka HŽ po prijedlogu stranaka na ročištu za glavnu raspravu održanom 19. ožujka 2025. godine, pribavljen je po rješenju suda od 5. prosinca 2023. godine i spis ovog suda Z-2935/2023, po prijedlogu tuženih.
10. Tužbeni zahtjev je utemeljen.
11. Stranke su popisale parnične troškove.
12. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužiteljice da se ista utvrdi isključivom vlasnicom čestice zemlje [katastarska čestica] ([adresa], dvorište) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]- Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 23 m2, slijedom čega bi ista po pravomoćnosti odluke ovog suda bila ovlaštena upisati pravo vlasništva u zemljišnoj knjizi na svoje ime.
13. Tuženice to osporavaju ističući najprije u tužbi da prvotuženica JŽ nije legitimirana u ovom postupku jer je vlasnica IŽ, tijekom cijelog postupka do zaključenja isticale su tuženice da tužiteljica nije savjesna posjednica predmetnog dijela nekretnine, odnosno da je znala ili morala znati da ona nije formalno vlasnica te zemljišne čestice slijedom čega nisu niti ispunjeni uvjeti za dosjelost. Posebno se od tuženica tijekom postupka osporavalo da bi tužiteljica imala pravo osnovano istaknuti ovakav tužbeni zahtjev jer je ista tijekom proteklih godina sudjelovala u postupcima koji su vezani za predmetnu nekretninu te da je bila upoznata s katastarskim i zemljišnoknjižnim stanjem nekretnine te da je tužiteljica znala da se ova nekretnina vodi kao druga katastarska čestica i da je vlasništvo tužene.
14. Pregledom i čitanjem priloženog izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu koja je predmet ovog postupka a koja je priložena uz tužbu 21. travnja 2023. godine, razvidno je da su u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, za nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], upisane tuženice kao suvlasnice i to: IŽ s 2/3 suvlasničkog dijela te JŽ s 1/3 suvlasničkog dijela što čini utemeljenima tvrdnje tužiteljice iznesene u tužbi ali i u podnesku od 26. rujna 2023. godine u kojem tužiteljica pobija navode iz odgovora na tužbu ističući kako je jasno vidljivo da su upravo tužene s odgovarajućim suvlasničkim dijelovima bile upisane u zemljišnu knjigu u trenutku podnošenja tužbe. Pored toga, tužiteljica je dokumentirala i potkrijepila svoje navode i prilaganjem podnesenog prijedloga za zabilježbu spora od 21. travnja 2023. godine a koji se odnosi na upis zabilježbe spora radi utvrđenja prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar, površine 23 m2, koja zabilježba i jest provedena 9. svibnja 2023. godine, s tim da je otpremljeno strankama, dakle i tuženicama 1. lipnja 2023. godine. U okolnostima da je doneseno rješenje o zabilježbi spora 9. svibnja 2023. godine (isto nije sporno), to su prema stajalištu ovog suda utemeljene tvrdnje tužiteljice da se ne može raditi o osnovanom prigovoru promašene pasivne legitimacije tuženice JŽ. Ovo i iz razloga što je unatoč plombiranoj zabilježbi spora u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Makar, zaprimljen kod ovog suda prijedlog tuženice pod 2. IŽ radi provedbe ugovora o darovanju nekretnine a koji je zaključen između tuženice pod 1. JŽ kao darovateljice te tuženice pod 2. IŽ kao daroprimateljice. Istim ugovorom je prvotužena darovala drugotuženoj svoj suvlasnički dio od 1/3 na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Makar, a provedbom tog ugovora o darovanju došlo je i do otpisa čestice zemlje iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Makar u novi zk. ul. [broj ZK uloška] iste katastarske općine. To je jasno vidljivo i sud je isto utvrdio pregledom i čitanjem pribavljenog spisa ovog suda Z-2935/2023, što odgovara priloženoj dokumentaciji od strane tužiteljice uz podnesak od 26. rujna 2023. godine (list. 59.-102. spisa). Obzirom na trenutak podnošenja ovakvog prijedloga, udovoljavanju istom i provedbi, sud je stajališta kako je utemeljeno podnijela tužiteljica tužbu 21. travnja 2023. godine protiv uvodno označenih tuženica a nije osnovano istaknut prigovor promašene pasivne legitimacije.
15. Tužiteljica je u tužbi i u podnesku od 26. rujna 2023. godine, precizirala da predmetna nekretnina je više od 40 godina u zakonitom, poštenom i mirnom posjedu tužiteljice i nedvojbeno čini njenu ograđenu okućnicu a do kojeg ograđivanja betonskim zidom je došlo 1980. godine u okolnostima jasno dogovorene međe između nekretnina u vlasništvu tužiteljice i njenog supruga s jedne strane te nekretnine u vlasništvu susjeda tužene pod 1. JŽ i njenog pokojnog supruga CŽ s druge strane. Ovo iz razlog što je sačinjena i Skica lica mjesta sporazumno utvrđene međe (u mjerilu 1:250), koju su isti ovjerili i svojim potpisima 23.svibnja 2006. godine, od strane javnog bilježnika Ante Barbića iz [adresa] pod OV-6925-6928/06, a na koju Skicu i dogovor se tužene uopće i ne izjašnjavaju, što prema navodima tužiteljice upućuje da je ovakav dogovor i realiziran.
15.1. Pregledom priložene Skice lica mjesta sporazumno utvrđene međe (u mjerilu 1:250), sud je utvrdio da su istu potpisali tužiteljica PŽ i njen supruga FŽ s jedne strane te pok. CŽ i prvotužena JŽ s druge strane predmetna Skica je ovjerena od javnog bilježnika Ante Barbića u [adresa] pod OV-6925-6928/06, 23. svibnja 2006. godine (list. 14. spisa). Nadalje, pregledom priložene Skice proizlazi da je na istoj prikazan položaj utvrđene međe između posjeda BŽ (supruga tužiteljice) i tužiteljice s oznakom č.z. 153 i 151, te SŽ (supruga prvotužene) i prvotužene s označenim česticama 120. i 120/2. Označenu među predstavlja kameno betonski zid koji pripada Kolarićima. Međne lomne točke označene su brojevima od 1 do 9. Njihov položaj je određen udaljenostima od prave linije A-B, koja je određena istočnim zidom konobe (5-6), koja je prislonjena svojim istočnim zidom do međnog zida (3,4,5,6) BŽ. Imenovani su točnost ovakvih navoda i prikaza potvrdili svojim potpisom.
15.2. Ničim nisu tuženice uspješno pobile ovakve tvrdnje tužiteljice potkrijepljene priloženom Skicom lica mjesta sporazumno utvrđene međe (članak 219. ZPP-a). U tom pravcu je dodatno od tužiteljice bilo predloženo kod podnošenja tužbe i saslušanje parničnih stranaka što je sud prihvatio rješenjem od 5. prosinca 2023. godine. Međutim, unatoč tome što je sud zakazao ročište 23. listopada 2024. godine na kojem su se upravo parnične stranke imale dati svoje iskaze i time i suočiti, tuženice nisu pristupile na navedeno ročište na koje je pristupila tužiteljica i ujedno i dala svoj iskaz. Tuženice osobno i nisu pristupale na ročišta koja su se održavala pred ovim sudom do zaključenja raspravljanja. Stajalište ovog suda je kako je pored ovakvih tvrdnji tužiteljice a tako i priloženih dokaza (osobito Skice lica mjesta sporazumno utvrđene međe), osobito prvotužena JŽ kao potpisnica na navedenoj Skici trebala pristupiti ovom sudu i dati svoj iskaz a ujedno se očitovati na opetovane tvrdnje i navode tužiteljice. To ista nije učinila pa u tom pravcu ostaju nedokazani njen odgovor na tužbu a sud je uvjerenja kako je ne samo nesporno da su tužiteljica i njen pok. suprug FŽ izgradili kameno- betonski zid još početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, već nije bilo baš nikakvih problema niti nesuglasica oko međe između JŽ i FŽ a kako je to i prezentirano priloženom Skicom lica mjesta iz 2006. godine.
15.3. Kako je naprijed navedenog, upravo je tužiteljica na ročištu održanom 23. listopada 2024. godine i iskazala onako kako je to tužbom prezentirano. Tužiteljica je tako navela da je baš pok. CŽ (ujedno i otac od drugotuženice), dao inicijativu za izgradnju zida s napomenom kako je svoje zemljište dobila 1976. godine nasljedstvom od pok. bake s majčine strane a da je isto u njenoj obitelji još od 1938. godine. Navela je kako baš nikad nije bilo problema s pok. CŽ koji je i tražio da se napravi zid sve do konobe s izolacijom cijelom dužinom. Upravo je on i tražio da se napravi skica izmjere i to ovjeri kod javnog bilježnika a prethodno je tu bio prisutan i javni bilježnik Hrkać. Tako je i postignut dogovor a cijelo vrijeme je bila normalna komunikacija pa čak i po povratku supruga drugotuženice MŽ iz [adresa]. Navela je tužiteljica da je ona s pok. suprugom financirala izgradnju ovog zida kao i da je pok. CŽ tražio postavljanje kapije iza konobe tako da su i djeca prilikom odlaska u školu se koristila tom kapijom iza konobe s istočne strane i tako je bilo cijelo vrijeme. Međutim, da su problemi nastali kada joj se obratio suprug drugotuženice MŽ tražeći od nje potpisivanje nečeg za što nije niti znala što je a na njen upit suprugu drugotuženice da joj je rečeno kako se radi o projektu za koji ona drži da je bespravna gradnja i da stoga i nije stavila svoj potpis na njegovo inzistiranje. Tada su se pogoršale stvari i komunikacija između susjeda a uredovala je policija jer upravo suprug drugotuženice ima namjeru rušenja ovog kameno-betonskog zida. Tužiteljica je naglasila kako se sklapanjem sporazuma nije mijenjala površina čestice zemlje a da se radilo o točno 557 m2 zemljišta te kako je predmetni zid postavljen kao međa cijelom dužinom od istoka prema zapadu. Naglasila je i kako je pok. CŽ zvani " J" inzistirao na zidu zbog zaštite oticanja vode pa je potom i jasno pokazala sudu na predmetnoj skici cijelu dužinu zida u kojem se smjeru proteže kao i gdje završava. Navela je kako nikada nije bila obaviještena o promjenama u katastru obzirom da je u pitanju bilo nacionalizirano, kasnije poljoprivredno pa građevinsko zemljište.
15.4. Sud je prihvatio ovakav iskaz tužiteljice jer smatra da je isti istinit, životan ali i prethodno potkrijepljen odgovarajućim dokazima kako je i navedeno. Za naglasiti je kako baš ničim i nije valjano osporen od strane tuženica, niti su to tuženice uspješno pobijale unatoč činjenici da je sud na ročištu na kojem nisu pristupile tuženice osobno radi davanja iskaza pred sudom ostavio i odgovarajući rok za očitovanje ili iznošenje primjedbi ili prigovora na iskaz saslušane tužiteljice na ročištu održanom 23. listopada 2024. godine.
16. Nadalje, tužiteljica je svoje navode i tvrdnje iz tužbe dokumentirala i s drugim dokazima. Tako je priložena i izjava AŽ zvanog " ĐŽ" (list 111. spisa), koji je potvrdio pred javnim bilježnikom Anamarijom Arapović Vranješ iz [adresa], da je 1980. godine zajedno s ĆŽ i GŽ na poziv FŽ (supruga tužiteljice) izgradio betonski ogradni zid između nekretnine FŽ te nekretnine CŽ i to na mjestu koje je prethodno sporazumno i određeno. Nadalje, da se taj ogradni zid nalazi na mjestu koje je prikazano na skici lica mjesta koju mu je pokazala tužiteljica i koja je potpisana od FŽ i CŽ a ujedno i ovjerena od javnog bilježnika 23. svibnja 2006. godine. Ova izjava je ovjerena pod OV-4709/2021, od 6. srpnja 2021. godine. Ovako priložen dokaz potvrđuje tvrdnje tužiteljice i jest u suglasnosti i s ostalim navedenim utvrđenjima ovog suda. Niti u ovom pravcu nisu tuženice ničim pobile niti dovele u pitanje istinitost sadržaja priloženog dokumenta. Stoga je sud izveo o dokaz saslušanjem predloženih svjedoka GŽ i ĆŽ koji su i navedeni u priloženoj izjavi a koji su predloženi od tužiteljice još kod podnesene tužbe.
17. Iz iskaza saslušanog svjedoka GŽ na ročištu održanom 22. siječnja 2025. godine, proizlazi da se doista radilo o izgradnji betonskog zida još osamdesetih godina prošlog stoljeća a da su tada bili pored njega prisutni i pok. FŽ, pok. ĐŽ kao i UŽ. Naveo je svjedok kako nikakvih sporova ovdje nije bilo i da je postojao dogovor oko izgradnje zida. Bio je tu cijelo vrijeme prisutan i pok. CŽ a baš on je tražio izgradnju ovog zida. Potvrdio je svjedok i da se radilo i o nekoliko stepenica sa zapadne strane iza njegove konobe kako bi se ostavio prolaz jer nije bilo izlaza na istočnoj strani kuće pa je to bio razlog za stepenice i isto tako i da se ide preko njegovog dvorišta. Za izgradnju zida bio je plaćen od tužiteljice i njenog supruga. Potvrdio je svjedok da je bila i konoba prije samog zida a nakon čega su navedeni izvodili radove na način da su "šalovali" zid i betonirali zid. Svjedoku je bila prezentirana i prethodno navedena skica od strane sudskog vještaka a svjedok je jasno pokazao gdje su se izvodili radovi, gdje se nalazila konoba od tuženika, kao i gdje se nalazila kapija kako bi se pristupalo kući DŽ. Svjedok je izjavio kako mu detalji oko uređivanja imovinskopravnih odnosa između CŽ i DŽ nisu poznati ali da može potvrditi kako odnosi nisu bili loši te da su bili kod izvođenja radova prisutni i pok. CŽ i prvotuženica JŽ.
18. Nadalje, na istom ročištu saslušan je i svjedok ĆŽ iz [adresa], koji je potvrdio kako je bio angažiran osamdesetih godina prošlog stoljeća od tužiteljice i njenog supruga radi izgradnje betonskog zida. Da je tu bio prisutan i pok. CŽ, da su postojali prijateljski odnosi između CŽ i DŽ. Nadalje, kako je prilikom izgradnje zida ostavljan i jedan prolaz s nekoliko stepenica za koje mu je baš CŽ rekao da je ostavljen kako bi djeca nesmetano išla u školu što potvrđuje koliko su dobri odnosi postojali. Naveo je svjedok da je i uredno plaćen za svoje radove od DŽ kao što je angažiran za isto bio i GŽ. Svjedok je kazao i da je bila prisutna supruga od CŽ (JŽ), kao što je naveo i da je ĐŽ pomagao FŽ oko kopanja temelja i izvođenja radova. Predmetni betonski zid da je napravljen cijelom dužinom uz konobu a o samim imovinskopravnim odnosima se nije izjašnjavao jer je isti bio angažiran oko radova koje je prethodno opisao.
19.
Iskaze ovih svjedoka sud je u cijelosti prihvatio kao istinite i vjerodostojne jer su i u potpunoj suglasnosti s ostalim izvedenim dokazima, osobito u suglasnosti s priloženom skicom lica mjesta koja i potvrđuje dogovor oko međe i postojanja zida koji jest zid od FŽ a u konačnici je u korelaciji i s priloženom izjavom AŽ od 6. srpnja 2021. godine. Upravo su navedeni svjedoci, zajedno s AŽ bili angažirani još početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća oko izgradnje betonskog zida od FŽ koji su uostalom i platili izgradnju tog zida. Prema kazivanjima ovih svjedoka, jasno je da nije postojao nikakav spor između JŽ i FŽ već suprotno tome vladao je prijateljski odnos i postojao je jasan dogovor oko razgraničenja koji i jest realiziran. 20.
Na istom ročištu sud je izveo i dokaz saslušanjem MŽ (supruga drugotuženice), koji je naveo da je došao u [adresa] krajem 2002. godine i početkom 2003. godine kada se oženio s drugotuženicom. Po njemu nikakvih problema nema jer se o tome izjasnio i Visoki upravni sud. Naveo je da nije bilo nikakvih sporazuma niti uređenja odnosa s tim da je pk. CŽ bio vlasnik predmetne nekretnine ukupno 4 dana i to od 1. prosinca 2005. godine, do 5. prosinca 2005. godine. Isti nije niti mogao raspolagati predmetnom nekretninom jer nije niti bio vlasnik a naveo je kako je tužiteljica u tri navrata i to 1983., 2002., te 2019. godine pokušavala riješiti svoje pitanje elaboratima ali da nije uspjela. Za betonski zid naveo je da je napravljen kada je on došao i to 2002. godine a da je isti radio CŽ. Svjedok je naveo kako je nakon renovacije kata kuće počeo tu živjeti sa suprugom 2004. godine, a da je nakon toga često putovao i otišao u inozemstvo u kojem periodu je s njim bila i njegova supruga. Nije mu bilo poznato da bi postojao bilo kakav spor CŽ sa I. Naveo je ovaj svjedok kako je baš on radio zid da je bio prolaz i kapija koju je on zatvorio u tom dijelu i to nakon što mu je prezentirana fotografija u predmetnom spisu (list. 82. spisa), nadalje, kako je jedan dio zida prikazan na fotografiji prema sjevernoj strani po njegovom saznanju oduvijek od FŽ koji se koriste tim dijelom ali da je jedan dio uz sami zid pravo na koje polaže njegova obitelj. Izjavio je da je on uklonio stepenice s istočne strane i da je bila formirana cesta odnosno da se radilo kolniku s istočne strane za obje obitelji. Svjedok je dalje navodio kako mu je poznato da je tužiteljica ilegalno formirala česticu da je imala odluku o tome ali da joj je ista poništena. Nije se svjedok mogao izjasniti točno o odgovarajućoj dozvoli za izgradnju po projektu na nekretnini u vlasništvu tuženika obzirom na radove koje izvode ali je istaknuo da je tuženica morala biti svjesna katastarske granice.
20.1. Sud nije prihvatio ovakav iskaz svjedoka MŽ jer drži da je isti u koliziji sa prethodno izvedenim dokazima iz kojih nepobitno proizlazi da se izgradnja predmetnog betonskog zida odvijala početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pa je za sud nisu prihvatljivi navodi prema kojima je taj isti zid zapravo gradio ovaj svjedok i to 2002. godine. U suprotnosti je i s iskazima saslušanih svjedoka čije iskaze je sud prihvatio i o tome dao obrazloženje. Nadalje, u suprotnosti je u potpunosti i s priloženom Skicom lica mjesta iz koje je razvidno da su baš suprug tužiteljica i ona osobno s jedne strane kao i pok. CŽ i prvotužena potvrdili potpisom koji je ovjeren od javnog bilježnika stanje na terenu i to u svibnju 2006. godine. Sud nikako nije mogao prihvatiti iskaz svjedoka u tom dijelu osobito ako isti navodi da je on prisutan i doselio se obitelji drugotužene krajem 2002. godine. Za ovakav sporazum je u tom slučaju morao znati kao i sve ono što je potvrđeno potpisom od strane JŽ i CŽ kao i na točno koji dio bi se odnosila međa ili crta razgraničenja. Nije ovaj svjedok definitivno mogao niti ponuditi sudu bilo kakva saznanja o tome što se uopće događalo i prije njegova dolaska u [adresa], osobito kraj činjenice koja je utvrđena a to je da se baš po sporazumu pok. CŽ i supruge mu s I radilo o izgradnji betonskog kamenog zida još 1980. godine. Konačno, nakon što mu je i bila prezentirana fotografija s lica mjesta (list. 82. spisa), svjedok je bio proturječan u iskazu osobito u dijelu koji bi se odnosio na izgradnju zida, kada je do te izgradnje došlo i tko je izvodio radove. Baš iz tih razloga za sud nije bio prihvatljiv ovakav iskaz svjedoka MŽ.
20.2. Saslušao je ovaj sud i svjedoke NŽ na ročištu održanom 19. ožujka 2025. godine, pa iz tog iskaza proizlazi da se isti doselio 1995. godine kod CŽ i JŽ i bio podstanar devet godina a kasnije da je od CŽ kupio zemljište gdje je sagradio kuću. Od trenutka kada se doselio da situacija na terenu je ista i nepromijenjena kako s granicom a tako i sa zidom koji je napravljen. Naveo je da ništa tu sporno nije bilo. Isti je naveo da ima saznanja jer je njegova supruga VŽ a da su kupili od CŽ nekretninu koja je jugozapadno od tužiteljice odnosno zapadno od tuženica. Da je postojala konoba koja se naslanjala na zid te kako je postojala i kapija za komunikaciju iza garaže i dvorišta tužiteljice stepenicama do dvorišta kuće pok. CŽ ali da iste više nema jer ju je srušio MŽ i napravio novi zid u sklopu nove građevine. naveo je svjedok da se MŽ sa suprugom tu doselio 2004. godine ali je istaknuo kako nikada nije bilo nikakvih poteškoća koje bi se odnosile na katastarske granice obitelji CŽ i MŽ u odnosu na stanje koje jest na terenu. Na istom ročištu saslušan je i svjedok HŽ koji je kazao da je poznavao CŽ i njegovu suprugu JŽ a isto tako i F. Da je isti radio još 1982.l godine kod pk. FŽ i to na radovima oblaganja kamena i to roštilja i zida. Kada je on došao izvoditi radove već je zatekao zabetonirani zid a on je nastavio s radovima oblaganja. Zid je po njegovim riječima isti i danas. Naveo je kako su vladali doista dobri susjedski odnosi a nije iskazivao o imovinskopravnim odnosima po pitanju tuženika. I ovakvi iskazi za sud su prihvatljivi u dijelu u kojem su u potpunoj korelaciji s prethodno izvedenim dokazima iz kojih sud zaključuje kako se doista radilo ne samo o dogovoru između pok. CŽ i njegove supruge s I već i vremenskom periodu kada su izvedeni radovi i određena i međa među ovim obiteljima.
21. Sud je kako je prethodno navedeno izveo i dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Perice Puljića iz Imotskog i to 1. veljače 2024. godine u [adresa] a zatim je rješenjem naložio vještaku identificirati nekretninu koja je predmet zahtjeva, označiti kat. brojem te izraditi skicu prijepora mjesta uz izjašnjavanje o površini zemlje kao i prilaganje kopije katastarskog plana i izvatka iz posjedovnog lista uz odgovarajuće fotografije predmetnog dijela ali da se pribavi sva povijesna građa iz katastra u odnosu na česticu zemlje [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Makar na kojem se nalazi kuća tužiteljice. Prema dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka Perice Puljića od 6.svibnja 2024. godine (list. 163.-171. spisa), proizlazi da se radi o dijelu betoniranog dvorišta položenog uz zapadni ogradni zid dvorišta kuće anagrafske oznake [adresa] i do nje se prilazi kroz metalnu kapiju s južne strane dvorišta. Prikazao je vještak (list. 164. spisa), sastavne dijelove nekretnine i granice koje su definirane.
21.1. Na ovakav nalaz i mišljenje vještaka nije bilo primjedbi od tužiteljice dok su tužene inzistirale kako nije potpuno vještvo jer u suštini vještak nije priložio parcelacijske elaborate niti prijavne listove niti se osvrtao na isto. U tom pravcu sud je pozvao sudskog vještaka izjasniti se o primjedbama a sudu je dostavljena 17. listopada 2024. godine i dopuna nalaza i mišljenja u kojem vještak ističe kako identifikacija spornog prostora ostaje ista kao i opis međa a priložio je dijelove geodetskih elaborata koji su dostupni u arhivi katastarskog ureda u [adresa], sukladno dokumentu o Povijesti promjena na katastarskoj čestici [katastarska čestica]. Na ročištu održanom 23. listopada 2024. godine, vještak je ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja kao i dopune istog, kao i u očitovanju od 17.ožujka 2025. godine a koji se odnosio na povijest promjena na čest. zem. [katastarska čestica] koja graniči s predmetnim prostorom. Sud je prihvatio vještvo sudskog vještaka Perice Puljića jer je isti i postupio po nalogu suda i stručno i profesionalno sačinio vještvo po rješenju suda. Na isti nije bilo primjedbi i prigovora osobito nakon što je po pozivima ovog suda sačinjena dopuna nalaza i mišljenja s prilaganjem odgovarajućih katastarskih podataka ali i usmenog obrazlaganja pred ovim sudom. Pored toga, nesporno proizlazi i kako je upravo utvrđenje sudskog vještaka a što je i prikazano na priloženoj skici (list. 165. spisa), u suglasju s onim što je tužiteljica ranije i dokumentirala a odnosi se na skicu lista mjesta koja je i potpisana i ovjerena od javnog bilježnika (list. 14. spisa).
22. Odredbom članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim pravim stvarima ("Narodne Novine" broj 91/96, 86/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 38/09 dalje: ZV) stjecanjem, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene ili prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prema odredbi članka 389. stavak 1. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona, ne dira se u postojeće odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, s jedne, te osoba koje su na valjanom pravnom temelju i na valjani način stekle prava glede tih stvari s druge strane. U konkretnom slučaju na ovaj stvarni odnos valjalo je primijeniti odredbe naprijed navedenog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
22.1. Pravo vlasništva može se steći samo na jedan od načina predviđenih zakonom. Odredbom članka 114. ZV-a propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona. Stavkom 2. istog članka određeno je da je pravo vlasništva stečeno kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
22.2. Odredbom članka 128. stavak 1. ZV-a određeno je da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. istog članka određeno je da je nasljednik ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi, dok je stavkom 3. određeno da stjecanjem prava vlasništva nasljeđivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Stavkom 4. je određeno da što je određeno za nasljeđivanje, vrijedi na odgovarajući način i za svako sveopće sljedništvo (univerzalnu sukcesiju).
22.3. Odredbom članka 159. stavak 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 3. propisano je da je samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten, nekretninu stječe dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnim posjedom.
22.4. Člankom 160. stavak 1.ZV-a određeno je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana potrebnog za dosjelost. Stavkom 2. istog članka određeno je da se u vrijeme u potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali, kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni, samostalni posjednik. Nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kada je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je to nasljednik znao ili je morao to znati ( st.3.).
23. Jedna od nužnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu naprijed navedenih cit. zakonskih odredbi je i poštenje (savjesnost) posjeda stjecatelja, a ista pretpostavka bila je nužna i prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 6/80, 36/90, 53/91, 9/92 i 77/92), a ranije i sukladno pravnim pravilima imovinskog prava. U predmetnoj pravnoj stvari valjalo je utvrditi ima li tužiteljica samostalan posjed stvari, ima li taj posjed kakvoću koja se traži za redovitu odnosno barem izvanrednu dosjelost te traje li taj posjed zakonom određeno vrijeme kako je to propisano odgovarajućim odredbama, obzirom na traženje tužiteljice u podnesenoj tužbi i obrazlaganju iste u historijatu tužbe.
24. Tužiteljica je u podnesku od 26. svibnja 2025. navela u bitnom da kada je u pitanju navođenje formiranja građevne čestice tužiteljice tada je bitno navesti da je ista formirana uvažavajući ovjerenu Skicu lica mjesta sporazumno utvrđene međe (u mjerilu 1:250), koju su susjedi (ovdašnja tužiteljica i njen suprug FŽ s jedne strane, te tužena pod 1. i njen suprug CŽ), a koja utvrđenja sa te Skice su nesporno terenski realizirana izgradnjom međašnog zida od strane tužiteljice i njenog supruga, ali očito ta Skica tehnički nije provedena u katastarskom operatu, s tim da se tehničkim stvarima tužiteljica nikada nije bavila već angažirani geometri, pa u tom dijelu koji su već opisani u predmetnoj tužbi i tijekom postupka tužiteljica se ne želi dodatno ponavljati. Navodi da tuženici dobro znaju da je dogovorna međa jasno definirana prije više 40 godina, kao i što znaju da je Sporazum o međi za provedbu elaborata tužiteljice u katastarskom operatu potpisala tj. potvrdila pastorka tužene pod 1. i sestra tužene pod 2. LŽ, odnosno ista je potvrdila ono što je već utvrđeno u svezi međe ranije potpisanim Sporazumom od strane njenog oca CŽ i maćehe-tužene pod 1., i što u svom iskazu potvrđuje saslušani svjedok MŽsuprug tužene pod 2., objašnjavajući da je to ista učinila kada je bila teško bolesna, da bi potom taj svjedok nastavno utvrdio da imenovana LŽ nije životno ugrožena i da po njegovim saznanjima nije predložena za svjedoka u ovom postupku. Tužiteljica posebno ističe da tuženica pod 2. IŽ je kao investitorica dana 23.08. 2018. godine zatražila izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju (dogradnju i nadogradnju) slobodnostojeće građevine stambene namjene-2.b. skupine na novoformiranoj građevnoj čestici katastarske oznake k.č.z. 3356 k. o. [katastarska općina]-Makar (zemljišnoknjižne oznake č.z. 120/2 k. o. [katastarska općina]-Makar), te da joj je u vezi s tim zahtjevom dana 13. 11. 2019. godine izdana tražena građevinska dozvola na navedenoj novoformiranoj građevnoj čestici ukupne površine 441 m2 prikazanoj u geodetskom projektu oznake 001/2018 od 11. 2018. godine izrađenom od ovlaštenog inženjera geodezije PŽV /br. ovlaštenja Geo 428/ , kao i da je ta građevinska dozvola upravo po žalbi tužiteljice poništena rješenjem tužene Klasa: UP/II-361-03/20- 02/36, Urbroj: 531-09-2-2-20-3 od 10. ožujka 2020. godine i predmet vraćen na ponovni postupak, s tim da je dana 09.10.2023. godine izdana nova građevinska dozvola,Klasa:
UP/I-361-03/18-01/000100, Ur.broj: 2181-6-05-10-23-0038, a koji upravni postupak je po žalbi ovdašnje tužiteljice na Visokom upravnom sudu RH zbog nepriznavanja istoj svojstva stranke u tom upravnom postupku.
25. Tužiteljica dodatno naglašava da je pregledom građevinske dozvole tražene pod tuženoj pod 2. razvidno kako se građevinski zahvat tužene pod 2. planira na novoformiranoj građevnoj čestici oznake k.č. z. 3356 KO [katastarska općina]-Makar) u površinu od 441 m2 (koja nekretnina se formirana od čitave zk. čestice zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar u površini od 410 m2 i čitave zk. čestice zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar u površini od 31 m2, 410+31=441 m2). Dakle, ta građevinska čestica tužene pod formira se bez predmetne nekretnine, a koja potonja je formirana provedbom prijavnog lista u zemljišnoj knjizi pod posl.br. Z-2260/2023 godine, izrađenim po službenoj dužnosti (v. Povijest promjena DGU uz tužbu), i kojim se od č. zem. [katastarska čestica] od 31 m2 formiraju č. zem. [katastarska čestica] u površini od 31 m2 i predmetna č. zem. [katastarska čestica] u površini od 23 m2 ( što potonje čini ograđeno dvorište tužiteljice i znači pretpostavlja korekciju površine matične č. zem. [katastarska čestica] očito ukupne stvarne površine 54 m2, a ne 31 m2). Nadalje, tuženice nisu prigovorile postupanju Državne geodetske uprave kojim se po službenoj dužnosti vršilo cijepanje č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, jer im je očito bilo bitno definirati svoju građevnu česticu od 441 m2, koja površina se navodi još 2019. godine u izdanoj građevinskoj dozvoli, odnosno tužena pod 2. terenski zahtijeva formiranje svoje građevne čestice upravo do dvorišnog zida tužiteljice, a kako ista izvodi radove bez akta za građenje to je terenski izgradila svoj novi sjeverni betonski ogradni zid uz postojeći ogradni zid dvorišta tužiteljice i to kao produžetak na zadržani istočni zid konobe obitelji CŽ. Zapravo, navedena radnja tuženih jasno manifestira utvrđenu granicu građevinskih parcela stranaka, time i njihova posjeda. To je prema tvrdnjama tužiteljice razvidno iz fotografija koje su priložene uz nalaz i mišljenje sudskog vještaka Perice Puljića uz fotografije ogradnih zidova priloženih u ovom spisu.
26. Naglašava se dalje od tužiteljice da u vezi s upravnim postupcima i elaboratima su imali tuženici odavno zatražiti predaju u posjed spornih 23 m2, međutim, prema navodima tužiteljice indikativno je da su to učinili tek nakon što je tužiteljica podnijela tužbu u ovom predmetu. Nikada tuženici niti prednici tuženika nisu bili u posjedu ovog dijela predmetnog zemljišta pa je i protivljenje tuženika neosnovano jer ako tuženici doista smatraju da ih pripada ovih 23 m2, tada je taj sporni dio trebao biti obuhvaćen u sastav građevinske čestice tuženice pod 2. IŽ u skladu s traženom građevnom dozvolom, međutim, u konkretnom slučaju traži od nadležnog tijela zahvat u prostoru do dvorišnog zida koji je nesporno sagradila tužiteljica i njen pokojni suprug. Zbog navedenog, a kako to proizlazi nedvojbeno iz izvedenih dokaza tijekom ovog postupka, vidljivo je da tužiteljica i njezin pok. suprug FŽ nisu silom, potajno, prijevarom niti zloupotrebom povjerenja stekli u posjed predmetnu nekretninu, već su isto početkom 80-tih godina prošlog stoljeća usmeno utvrdili sa susjedom CŽ (prednikom tuženih), s kojim su nedvojbeno bili u dobrim odnosima, da bi potom granice između njihovih građevinskih parcela definirali napismeno 26. godine poslije i to Skicom lica mjesta- sporazumno uređene međe, ovjerene dana 23.05.2006. godine ujedno i u potpisu tužene pod 1. i njenog supruga SŽ koji je i otac tužene pod 2., od strane javnog bilježnika Ante Barbića u [adresa] pod br. OV-6925-6928/06, što čini navode tuženih o nepoštenju tužiteljice potpuno neutemeljenim.
27. Nastavno, tužiteljica obrazlaže kako se pregledom ovjerene Skice lica mjesta- sporazumno utvrđene međe, može jasno vidjeti razvidno da se međa definira između posjeda (č.z.153 i 151/6), te (č.z. 120/1 i 120/2), sve K. O. [katastarska općina]-Makar, i da na toj Skici uopće se ne navodi č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar (matična č.zem. od koje je nastala predmetna nekretnina), kao i da kameno-betonski zid koji pripada Kolariće je prikazan međnim lomnim točkama od 1 do 9 (kakvo stanje je i danas na terenu), kao i istočni zid konobe (oznakama 3,4,5,6) koji je prislonjen do međašnog zida Kolarića (na priloženim slikama vidljivi ostaci tog zida uslijed rušenja konobe od strane tužene pod 2.), pa je jasno da tužiteljica nije nikada imala razloga preispitivati vlasništvo predmetne nekretnine, a za koji teren je oduvijek mislila da je pripada njenoj građevnoj čestici, jer je taj prostor njenog dvorišta ranije bio vrt u funkciji njene obitelji odnosno njene bake sa majčine strane. Sud je stajališta kako je točno i utemeljeno izneseno od strane tužiteljice u ovom pravcu, a za što sud uvjerenje crpi iz izvedenih dokaza tijekom ovog postupka o čemu je prethodno i obrazloženo. Pored nedvojbenog dogovora tužiteljice i njenog pok. supruga s pok. CŽ i tuženom pod 1., utvrđenog činjeničnog stanja iz kojeg proizlazi da se o gradnji i dovršetku gradnje zida radilo još 1980. godine, potvrdom dogovora i urednih odnosa i komunikacije između navedenih osoba i tijekom 2006. godine što je rezultiralo i sačinjavanje Skice lica mjesta – sporazumno utvrđene međe, izjava saslušanih svjedoka u ovom postupku, rezultata vještačenja po sudskom vještaku, nakon izlaska na lice mjesta tijekom uviđaja gdje je i sud imao mogućnost neposredno uvjeriti se o stanju na terenu, sud je stajališta kako je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u točki I. izreke presude upravo primjenom prethodno navedenih odredbi ZV-a, polazeći od toga da posjed tužiteljice ima traženu kakvoću u zakonom određenom vremenu te je tužiteljica neprijeporno poštena posjednica predmetnog dijela zemljišta.
28. Vezano za inzistiranje tuženica tijekom postupka, opetovano protivljenje traženju tužiteljice a koje je posebno i detaljno obrazlagano i u podnesku od 30. travnja 2025. godine, za istaknuti je kako je sud u ovom postupku mogao samostalno utvrđivati vlasništvo prema traženju tužiteljice, osobito ako su za to ispunjeni uvjeti koji se tiču pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću kako je prethodno navedeno. Tuženice (a kako je prethodno navedeno), nisu pristupale ovom sudu (sve radnje po punomoćniku), iako su prema stajalištu ovog suda trebale pristupiti radi izvođenja dokaza njihovim saslušanjem pa i suočavanjem s tužiteljicom osobno što se posebno odnosi na tuženicu pod 1. JŽ. Ovo iz razloga što jasno proizlazi da nikakvog spora između FŽ i JŽ ranije nije bilo niti je ikada bilo dovedeno u pitanje ono što bi doista tužiteljicu a ranije i njenog pok. supruga FŽ pripadalo. Praktično, ovo osporavanje je prema uvjerenju suda isključivo vezano za radnje supruga drugotuženice koji je i saslušan pred ovim sudom kako je prethodno opisano a isti je osobito kazivao o katastarskom stanju te provedbama elaborata u katastru dakle u postupcima evidencijskog karaktera. O tome je sud već obrazložio te je u tom dijelu potrebno navesti tek kako je iz traženje tužiteljice pored dekaratornog karaktera (stjecanje ipso iure), vidljiv i konstitutivni učinak u zemljišnoknjižnom i praktičnom smislu, tim više što tužiteljica prema mišljenju ovog suda doista nije imala razloga preispitivati vlasništvo predmetne nekretnine jer je logično smatrala da pripada njenoj građevnoj čestici posebno što se radilo i o vrtu na koji je pravo polagala još njena baka s majčine strane. Zbog svega navedenog i obrazloženog od strane ovog suda, pored izvedenih dokaza koje je sud naveo a iz kojih proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, za ovaj sud je bilo suvišno izvođenje bilo kakvih drugih dokaza koji bi bili usmjereni tek na nepotrebno odugovlačenje postupka jer tuženice nisu uspješno pobile navode i dokaze protivnice u ovom postupku (članak 219. ZPP-a). Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka kako je to propisano člankom 8. ZPP-a, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.
29. Odluku o troškovima postupka sud je donio temeljem članka 155. i članka 156. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91-114/22, dalje: ZPP). Tužiteljici je obzirom na uspjeh u predmetnoj parnici prema vrijednosti predmeta 1.592,00 EUR te važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/1-37/22, dalje: OT), priznat trošak sastava tužbe od 21. travnja 2023., sastava podneska od 26. rujna 2023., podneska od 31. siječnja 2024., te podneska od 23. svibnja 2025. godine po 200,00 EUR, za svaki od podnesaka, troškovi zastupanja na ročištima održanim pred ovim sudom 3. listopada 2023., 5.proisnca 2023., 1. veljače 2024. (ročište- uviđaj), ročište održano 20. lipnja 2024., 19. rujna 2024., 23.listopada 2024., 22. siječnja 2025., 19. ožujka 2025., 8. svibnja 2025., 27. svibnja 2025., po 200,00 EUR za svako ročište, zatim, troškove sastava podneska od 10. veljače 2025., u iznosu od 50,00 EUR, troškove za svjedoka NŽ na ročištu održanom 19. ožujka 2025., u iznosu od 242,00 EUR, troškove vještačenja u iznosu od 665,00 EUR, sudska pristojba tužbe u iznosu od 26,54 EUR, te pristojbe za presudu suda u iznosu od 53,08 EUR, sveukupno 4.036,00 EUR na koji iznos tužiteljicu pripadaju i zakonske zatezne kamate od dana presuđenja pa do isplate a koje je sud odredio primjenom odredbe članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, radi čega je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
U Makarskoj, 29. kolovoza 2025.
S U D A C
Lari Glavaš
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pozivom na poslovni broj predmeta, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a, o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a, o dostavi pismena (članak 335. ZPP- a).
DNA:
1. pun. tužiteljice
2. pun. tuženika
3. u spis.
