REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-106/2024-21

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Draženki Buntak, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje - dioničko društvo za osiguranje, OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Ivanu Glavašu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 9. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 29. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju ĆD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete ukupan iznos od 856,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03. travnja 2023.g. po kamatnoj stopi koja se do 29.12.2023.g određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena a od 30.12.2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju ĆD , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka 1.434,73 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. kolovoza 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Dana 25. siječnja 2021.g. u 12:40 sati tužitelj je upravljao osobnim vozilom marke Audi A6 reg. oznake [registarska oznaka] koje se kretalo prilaznim kolnikom Slavonske Avenije od juga u smjeru sjevera kada je dolaskom do raskrižja sa Servisnom cestom i spojnim kolnikom Slavonske Avenije sa servisnom cestom, na kojem je promet upravljan prometnim znakovima, ušao u raskrižje zadržavajući smjer kretanja ravno kada je prilikom izlaska iz raskrižja u jednom trenutku na stražnji lijevi dio vozila tužitelja naletjelo osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ZD koje se kretalo nepropisnom brzinom kolnikom Servisne ceste u smjeru istoka.

2. Osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo je na dan štetnog događaja osigurano kod tuženika policom broj [broj police].

3. U naprijed opisanom štetnom događaju tužitelj je zadobio tjelesne ozljede te je istoga dana zatražio liječničku pomoć u „KB Sveti Duh“ gdje mu je postavljena dijagnoza trzajne ozljede vratne kralješnice te ordinirana terapija u vidu analgetika i Shanzovog ovratnika. Zbog ozljeda pretrpljenih u ovom štetnom događaju tužitelj je trpio fizičke bolove u vidu glavobolja i bolova u vratu te strah prvenstvenog zbog akutne reakcije na stres kao i strah za zdravstveno stanje.

4. Slijedom naprijed navedenog tužitelj potražuje isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to po kriterijima kako slijedi:

- po kriteriju fizičkih bolova 400,00 EUR

- po kriteriju straha 400,00 EUR

- tuđu pomoć i njegu 56,00 EUR

5. Ukupno: 856,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3.4.2023. do isplate.

6. Tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjeva dana 23. ožujka 2023.g. koji zahtjev je tuženik zaprimio dana 03. travnja 2023.g. te je otklonio zahtjev tužitelja navodeći da se radi o neznatnoj šteti.

7. Slijedom naprijed navedenog tužitelj je ustao ovom tužbom i tužbenim zahtjevom.

8. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava cjelokupni tužbeni zahtjev i to iz razloga jer je tužitelj odgovoran u pretežitom dijelu, a osim toga zadobio je beznačajne ozljede koje u smislu čl.1100 ZOO-a ne opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade.

9. Pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja nisu sporni.

10. Tuženik je suglasan da se svi dokazi iz prekršajnog postupka OPS u Zagrebu Pp-19386/2021 koriste u ovom postupku, te u tom smislu predlaže priklop navedenog spisa.

11. Predlaže očitovanje tužitelja o navedenom prijedlogu.

12. Ukoliko tužitelj nije suglasan, tuženik predlaže saslušanje osiguranika tuženika.

13. Ukoliko je suglasan, tuženik zadržava pravo predložiti usmeno saslušanje ing. Ć koji je radio nalaz u prekršajnom postupku iz kojeg proizlazi, ukoliko ne isključiva, onda barem 80-tna odgovornost tužitelja.

14. Naime, tužitelj je uključivši se na cestu s prednošću prolaska oduzeo prednost kretanja vozilu osiguranika tuženika te uslijed navedenog propusta prouzročio nezgodu.

15. Pritom, brzina kretanja osiguranika tuženika od 74 km/h nije u uzročnoj vezi s nezgodom budući bi i za navedenu brzinu kretanja nezgoda bila izbjegnuta da se tužitelj nije uključivao u promet bez zaustavljanja, odnosno da se uključio u promet manjom brzinom.

16. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

17. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u spis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-19386/21, provedeno je dopunsko saslušanje vještaka Srećka Hlišća i medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jakši Filipović.

18. Tužbeni zahtjev u cijelosti je osnovan.

19. Nesporna je pasivna legitimacija i štetni događaj.

20. Među strankama sporna je suodgovornost tužitelja i visina tužbenog zahtjeva.

21. Na okolnost odgovornosti sud je izvršio uvid u spis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-19386/21 i nalaz i mišljenje vještaka Srećka Hlišća.

22. Vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da iz međusobne podudarnosti oštećenje na vozilima proizlazi da je osobno vozilo oštećenika prednjim krajnjim lijevim dijelom naletjelo na stražnji krajnje lijevi bočni dio vozila okrivljenika (ovdje tužitelja). Prema tragovima kočenja vozilo oštećenika i promjeni smjera ovih tragova proizlazi da se sudar dogodio tako da je vozilo oštećenika u vožnji od zapada servisnom cestom prešlo na sebi lijevu voznu traku gdje je naletjelo na vozilo okrivljenika. Vozilo okrivljenika je u trenutku sudara bilo u kretanju od juga prema sjeveru te je u cijelosti presjeklo voznu traku oštećenika i već se nalazio na lijevoj voznoj traci izlazeći prednjim dijelom iz križanja, kada je zadobio udarac odostraga koji ga je zarotirao praktično u suprotan smjer na križanju.

23. Uzimajući obzir zaustavljen položaj vozila okrivljenika nakon sudara, kao i okolnost da je vozilo oštećenika nakon sudara moglo se zaustaviti, na tragovima kočenja proizlazi da je brzina vozila okrivljenika u trenutku sudara iznosila oko 6,7 m/sek ili 24 km/h, dok se vozilo oštećenika kretalo brzinom od najmanje 13,5 m/s ili 49 km/h. Do mjesta sudara vozilo oštećenika ostavilo je na mokrom kolniku tragove kočenja dužine 16,2 m, pa kada se uzme u obzir da je kolnik bio mokar, uz usporenje od 6,5 m/s, vozilo oštećenika u trenutku kada je reagiralo snažnim kočenjem, kretalo se brzinom od najmanje 20,5 m/s ili 74 km/h. Ograničenje brzine na mjestu nesreće je 50 km/h. Oštećenik je kočenje poduzeo oko 1,8 sekundi prije sudara na udaljenosti 32,6 m ispred mjesta sudara, s time da je osim kočenja reagirao i naglim izvrtanjem u lijevu stranu.

24. Kakvom dinamikom se kretalo vozilo okrivljenika nije moguće utvrditi, ali iz iskaza proizlazi da nije bilo potpunog zaustavljanja, pa ako okrivljenik prilikom prilaska križanju je samo usporio, a zatim i ubrzao prosječnim ubrzanjem od 2 m/s, tada je vremenski 1,8 sekundi prije sudara imao brzinu 11 km/h ili 3,1 m/s, a nalazio se na oko 8,9 m ispred mjesta sudara u položaju ulaska u desnu voznu traku oštećenika. U ovom trenutku oštećenik bi izbjegao nesreću da se nastavio kretati ravno i za brzinu koju je imao, zato jer je okrivljenik svojim vozilom već prešao na suprotnu stranu i počeo izlaziti iz križanja. Uključivanje okrivljenika u promet moglo se dogoditi bez ugrožavanja oštećenika da se oštećenik kretao svim brzinama do 65 km/h, dakle da se oštećenik kretao ovom brzinom na dinamiku kretanja vozila okrivljenika iz koje nije bilo vidljivo da isti stoji, već se kreće, moglo se zaključiti da će okrivljenik prijeći na suprotnu stranu kolnika, pa da je oštećenik za brzine do 65 km/h zadržao pravac, prošao bi križanje svojom desnom voznom trakom iza leđa vozila okrivljenika koje bi bilo na lijevoj traci na izlasku iz križanja. Budući se radilo o maloj razlici, brzina kojom je okrivljenik stizao na mjesto nesreće od oko 74 km/h i brzine 65 km / h kojom je oštećenik mogao proći križanje iza vozila okrivljenika, to okrviljenik i da je vidio nailazak vozila oštećenika, nije mogao zaključiti da će oštećenik reagirati ne samo kočenjem, već i skretanjem u lijevo na suprotnu voznu traku, zbog čega ga je onda i sustiglo vozilo okrivljenika i zbog čega se dogodio sudar, budući da je okrivljenik već u cijelosti bio na suprotnoj voznoj traci i prednjim dijelom izlazio iz križanja.

25. U parničnom postupku po prijedlozima punomoćnika stranaka usmeno je saslušan vještak Srećko Hlišć.

26. Vještak je u svom usmenom obrazloženju na pitanje zastupnika tuženika je li u ovom slučaju tužitelj mogao vidjeti, s obzirom na uvjete vožnje, nailazak osobnog vozila osiguranika tuženika naveo da se iz pozicije vozila tužitelja pogledom u lijevu stranu mogao vidjeti nailazak bilo kojeg vozila s njegove lijeve strane, pa tako i vozila osiguranika tuženika, što znači da bi se nesreća mogla izbjeći i uz sačekivanje prolaska vozila osiguranika tuženika, ako bi tužitelj tako procjenjivao dinamiku kretanja vozila osiguranika tuženika.

27. Budući da se nesreća događa na raskrižju koje je jasno definirano svojim oblikom, gledano iz smjera kretanja vozila osiguranika tuženika, a kada mu se s desne strane nalazi neko vozilo, kretanje takvog vozila ne bi smjelo biti neko posebno iznenađenje za vozača vozila osiguranika tuženika, budući da se uvijek može očekivati da će takvo vozilo moguće ući u križanje, pogotovo ako prije nesreće nije bilo u potpunosti zaustavljeno pred križanjem.

28. Na pitanje punomoćnika tužitelja naveo je da se nesreća dogodila po oblačnom danu, pri čemu se može uzeti u obzir da bi pravilnim ponašanjem vozača vozila osiguranika tuženika bilo upaljeno barem dnevno svjetlo na predmetnom vozilu koje dodatno privlači pažnju u odnosu na neosvijetljeno vozilo, iako se u dnevnim uvjetima moglo i fizički vidjeti sam prilazak vozila osiguranika tuženika, neovisno o upaljenom dnevnom odnosno pozicijskom svjetlu.

29. Vozač vozila osiguranika tuženika u konkretnom slučaju je na nailazak vozila tužitelja s desne strane reagirao izmicanjem u lijevu stranu te je pri tome snažno zakočio. Očito se radilo o procjeni konkretnog vozača po načinu na koji će izbjeći nesreću, s obzirom na povećanu brzinu kretanja, budući da je do trenutka sudara osobno vozilo tužitelja već u cijelosti prešlo na suprotnu voznu traku, tako da je vozaču vozila osiguranika tuženika njegova desna traka bila potpuno slobodna za prolazak.

30. Nakon usmenog obrazloženja nalaza i mišljenja vještaka i cijeneći nalaz i mišljenje, ne može se sa sigurnošću utvrditi da je prometnu nezgodu uzrokovao tužitelj. Prometni vještak Srećko Hlišć decidirano je izjavio da se uključivanje tužitelja u promet moglo dogoditi bez ugrožavanja osiguranika tuženika da se kretao brzinom od 65 km/h, a da bi isti izbjegao nesreću i da se nastavio kretati ravno za brzinu koju je imao budući je tužitelj svojim vozilom već prešao na suprotnu stranu kolnika i počeo izlaziti iz križanja. Dakle, osiguranik tuženika da je za brzinu do 65 km/h zadržao prava, prošao bi križanjem bez problema jer je tužitelj svojim vozilom već bio na lijevoj traci i izlazio iz križanja. Temeljem navedenog, tužitelj nije mogao zaključiti da će osiguranik tuženika reagirati na opisani način skretanjem u lijevo na suprotnu voznu traku, sustižući njegovo vozilo.

31. Iz svega navedenog sud smatra da nema suodgovornosti tužitelja u ovom štetnom događaju, već naprotiv osiguranik tuženika je svojim nepromišljenim reagiranjem uzrokovao ovaj štetni događaj.

32. Tužitelj je u prekršajnom postupku oslobođen od optužbe za ovaj štetni događaj.

33. Nakon što je utvrđeno da tužitelj nije suodgovoran za nastanak štetnog događaja, provedeno je medicinsko vještačenje na okolnost visine štete.

34. Vještak dr. Jakša Filipović u svom nalazu i mišljenju utvrdio je da ozljedu koju je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogla se dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice po štetnom događaju od 25.01.2021.

35. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade .

36. Liječenje završeno do 10 dana po štetnom događaju

37. Trajne posljedice: Po provedenom liječenju nisu.

38. Bol: oštećenik je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 3 dana i manjeg intenziteta 5 dana - kumulativno

39. Strah: primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dan , srednjeg intenziteta 3 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 5 dana -kumulativno

40. Tuđa pomoć i njega: je bila potrebna 2h dnevno kroz 7 dana - kumulativno

41. Naruženje: ne postoji.

42. Na nalaz i mišljenje liječnika vještaka nije bilo primjedbi i sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka.

43. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je vještak izradio temeljem medicinske dokumentacije, pregledom samog tužitelja, u skladu s pravilima struke te u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati, već je isti prihvatio u cijelosti sa svim dopunskim obrazloženjima.

44. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete.

45. Po čl. 19., 1100. i 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i to za povredu prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, te tuđu pomoć i njegu.

46. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka suđena je visina tužbenog zahtjeva.

47. Za pretrpljene fizičke boli u trajanja i intenzitetu sud je tužitelju dosudio pravičnu novčanu naknadu u visini od 400,00 €.

48. Za pretrpljeni strah u trajanja i intenzitetu sud je tužitelju dosudio pravičnu novčanu naknadu u visini od 400,00 €.

49. Tužitelj u ovom postupku potražuje i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu.

50. Vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 14 sati.

51. Sud je visinu ove naknade sudio temeljem sudske prakse i uz primjenu čl. 223. Zakona o parničnom postupku smatrajući primjerenom naknadu od 4,00 € po satu te mu je za potrebe tih 14 sati dosuđena pravična novčana naknada u visini od 56 €.

52. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja po čl. 19. i čl. 1100. i čl. 1095 Zakona o obveznim odnosima sud je tužitelju utvrdio naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 856,00 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 3.4.2023.g. po čl. 1103. ZOO-a.

53. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.

54. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

55. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužitelja po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 856,00 €, i u trošak ulazi: trošak odštetnog zahtjeva 150,00 EUR, trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 150,00 €, trošak pristupa na ročišta 1.7.2024., 6.2.2025. i 9.7.2025. /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 450,00 €, trošak podneska od 7.4.2025. /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 150,00 €, što sveukupno iznosi 900,00 €, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 225,00 €, čemu treba dodati trošak vještačenja 200,00 € i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 € i na presudu 39,82 €, tako da ukupni trošak iznosi 1.434,73 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 29. kolovoza 2025.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja uz rješenje o pristojbi na presudu 39,82 €

2. punomoćniku tuženika