REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-332/2022-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužitelja OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Filip Gregor, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, Zagreb, Širolina ulica 4, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. srpnja 2025., u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika stranaka, 29. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se preinaka tužbe učinjena u podnesku 6. svibnja 2025. u pogledu zahtjeva za isplatu zateznih kamata koje na iznos 4.925,04 eura teku od 25. studenog 2020. do donošenja prvostupanjske presude, na iznos 115,12 eura od 25. studenog 2020. do donošenja prvostupanjske presude i na iznos 170,05 eura od 21. siječnja 2021. do donošenja prvostupanjske presude.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, isplatiti tužitelju OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos 3.676,59 eura sa zateznim kamatama koje teku od 29. kolovoza 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, naknaditi tužitelju OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu 2.985,33 eura sa zateznim kamatama koje teku od 29. kolovoza 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu 9. veljače 2022. u kojoj je naveo da je 24. studenog 2020. na autocesti A11, općina Velika Gorica na 18 km i 350 m u smjeru Velike Gorice došlo do prometne nesreće – naleta životinje (mačke) na osobni automobil "BMW serije 5" proizveden 2013., registarskih oznaka [registarska oznaka] te da je vozilo oštećeno u prometnoj nezgodi. Do predmetne nezgode došlo je na način da se vozilo kretalo po desnoj traci dok je u lijevoj traci bilo drugo vozilo. Nakon što je vozilo u lijevoj traci preteklo vozilo i bilo na udaljenosti jednog automobila od vozila koje se i dalje nalazilo u desnoj traci, iz smjera lijeve trake naletjela je divlja životinja i udarila u prednji dio vozila, a tužitelj nije imao vremena reagirati i izbjeći udar u životinju. Nakon udara divlja životinja je uginula i pronađena je na prometnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi, nakon čega su truplo divlje životinje preuzeli djelatnici tuženika.

Provedenim izvidima policije utvrđeno je da do prometne nesreće i štete na vozilu nije došlo zbog kršenja prometnih propisa od strane tužitelja. Odmah po dolasku policije izvršen je i alkotest tužitelja te je utvrđeno da tužitelj nije imao alkohola u krvi. Na dan naleta na divlju životinju na navedenoj mikrorelaciji autoceste nije na svjetlosno promjenjivoj signalizaciji postavljenoj u bližoj zoni predmetne mikrorelacije bilo obavijesti o divljači na cesti.

Popravak štete vršen je kod društva TOMIĆ&CO i to u dva navrata. Prvi popravak tužitelj je platio 3.391,42 eura (25.552,64 kune), dok je tek naknadno uočen ulazak vode u prednje lijevo svjetlo, koji popravak je saniran kasnije i plaćen 1.533,62 eura (11.555,07 kuna).

Također, tužitelj je platio i ukupan iznos 285,17 eura za uslugu prijevoza i to prvu uslugu prijevoza od mjesta štetnog događaja do mjesta prebivalište u iznosu 115,12 eura (867,38 kuna) i drugu od mjesta prebivališta do ovlaštenog servisa u iznosu 170,05 eura (1.281,25 kuna).

Stoga je tužitelj predložio donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti mu iznos 5.210,24 eura (39.256,59 kuna) sa zateznim kamatama koje na iznos od 4.925,04 eura (37.107,71 kunu) teku od 25. studenog 2020. do isplate, na iznos 115,12 eura (867,38 kuna) od 25. studenog 2020. do isplate te na iznos 170,05 eura (1.281,25 kuna) od 21. siječnja 2021. do isplate, uz naknadu parničnog troška s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovanost zahtjeva u cijelosti. Osporio je svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja navodeći da on odgovara po načelu krivnje, i to u situacijama kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja autoceste, smatrajući da je u konkretnom slučaju došlo do iznenadnog dolaska divljači (divlje mačke) na ograđeni prostor autoceste. Osporio je i uzročno- posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, navodeći da je ophodarska služba tuženika postupila sukladno Pravilniku o održavanju cesta i Pravilniku o ophodnji javnih cesta. Autocesta je čitavom dužinom ograđena zaštitnom žičanom ogradom te se ista redovito pregledava, po potrebi popravlja ili zamjenjuje. Prilikom ophodnje dionice autoceste gdje se dogodila prometna nesreća nisu postojala, niti su primijećena ikakva oštećenja, pa tako niti oštećenja zaštitne ograde. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da se s obje strane autoceste nalazi lovište. Osporio je visinu tužbenog zahtjeva. Stoga je predložio odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška s pripadajućim zateznim kamatama.

3. U podnesku od 17. svibnja 2022. tužitelj je predložio donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti mu iznos 39.256,59 kuna sa zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate (list 183 spisa).

4. U podnesku od 6. svibnja 2025. tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti mu iznos 5.210,21 eura (iako je očitom pogreškom napisan iznos 5.210,24 eura) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos 4.925,04 eura od 25. studenog 2020. do isplate, na iznos 115,12 eura od 25. studenog 2020. do isplate, na iznos 170,05 eura od 21. siječnja 2021. do isplate te uz naknadu parničnog troška s pripadajućim zateznim kamatama (list 276 spisa).

4.1. Na ročištu održanom 7. svibnja 2025. tuženik se protivio preinaci tužbe iz podneska od 6. svibnja 2025. u pogledu tijeka zateznih kamata (list 277 spisa).

4.2. U podnesku od 6. svibnja 2025. tužitelj je promijenio svoj zahtjev u pogledu tijeka zateznih kamata na način da je tražio isplatu zateznih kamata počevši od ranijih datuma, nego u podnesku od 17. svibnja 2022., jer je u zahtjevu, kako je bio postavljen do zaključenja prethodnog postupka (17. veljače 2023.), tražio isplatu zateznih kamata za razdoblje od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate. Prema ocjeni ovog suda, u tom dijelu, radi se o preinaci tužbe u smislu odredbe čl. 191. ZPP-a pa kako preinaka tužbe nije dopuštena nakon zaključenja prethodnog postupka (čl. 190. st. 1. ZPP- a), a ne radi se o situaciji da tužitelj nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka bez svoje krivnje (čl. 191. st. 2. ZPP-a), odlučeno je kao u izreci rješenja.

4.3. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 24. lipnja 2025. tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti mu iznos 3.676,59 eura (iako je očitom pogreškom naveden iznos 3.676,62 eura) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos 3.391,42 eura od 25. studenog 2020. do isplate, na iznos 115,12 eura od 25. studenog 2020. do isplate, na iznos 170,05 eura od 21. siječnja 2021. do isplate te uz naknadu parničnog troška s pripadajućim zateznim kamatama (list 294 spisa).

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu MUP-a, PU zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb od 24. studenog 2020. (listovi 8-9, 15-16 spisa), zahtjev za dostavu dokumentacije s povratnicom (listovi 10-12 spisa), dopis (list 13 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 17 spisa), fotografije (listovi 18-91 spisa), račune (listovi 92-94, 95-97, 98, 99 spisa), obavijest o otklonu zahtjeva za naknadu štete (list 100 spisa), ispis e-mail korespondencije (listovi 101-102, 187 spisa), dopis (list 103 spisa), putni radni list (listovi 129-130, 131-132 spisa), dnevnik rada (list 133 spisa), ophodarski dnevnik (list 134 spisa), zapisnik o prometnoj nesreći (list 135-137 spisa), izvještaj o putovanjima i vožnjama (listovi 138-139 spisa), dnevnik rada referenta – operatera za praćenje prometa (listovi 140-141, 142-146 spisa), kartu lovišta broj: I-134 Buševec (list 147 spisa), izvid štete (listovi 185-186 spisa), zahtjev za naknadni izvid štete (list 188 spisa), presliku cjelokupnog spisa MUP-a, Policijska uprava zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb uz CD medij s fotografijama (listovi 206-208 spisa), saslušani su tužitelj (list 225 spisa), svjedoci VJ (listovi 224-225 spisa), OJG (list 225 spisa), LJ (listovi 304-305 spisa) i UJ (listovi 305-306 spisa) te je izveden dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl.ing. Nevenu Erešu (listovi 339-343 i 278 spisa).

5.1. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade imovinske štete na vozilu i imovinske štete zbog prijevoza oštećenog vozila, koju tvrdi da je pretrpio u vezi štetnog događaja od 24. studenog 2020., kada je vozilom udario divlju životinju na kolniku autoceste.

6.1. Između parničnih stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja.

6.2. Između stranaka su sporni odgovornost za nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija te visina tužbenog zahtjeva.

7. Radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja, svjedoka VJ i OJG te prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl.ing. Nevenu Erešu.

7.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Nevena Ereša proizlazi da je vozilo tužitelja svojim prednjim dijelom naletjelo na divljač koja je prelazila kolnik dolazeći vozilu tužitelja s lijeve strane. Mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila tužitelja, nalazilo se na središnjem dijelu desne prometne trake. Brzina vozila tužitelja neposredno prije naleta tehnički je mogla iznositi oko iskazanih 100 km/h. Provedena analiza pokazuje da se u trenutku ulaska divljači u vidno polje tužitelja njegovo vozilo nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 12,5 m pa da je tužitelj tada čak i reagirao intenzivnim kočenjem, ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo jer mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 74,6 m dok je na raspolaganju imao put od samo 12,5 m. Na mjestu štetnog događaja brzina kretanja vozila ograničena je prometnim znakom na 100 km/h. Visina štete na vozilu tužitelja s uključenim PDV-om iznosi ukupno 25.552,64 kn ili preračunato 3.391,42 EUR.

7.2. Nalazu i mišljenju vještaka tužitelj je prigovorio u podnesku od 7. listopada 2024. (listovi 248-249 spisa), dok tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka (listovi 250-251 spisa).

7.3. Na ročištu održanom 7. svibnja 2025. vještak dipl. ing. Neven Ereš očitovao se na prigovore tužitelja navodeći da je svoj pisani nalaz i mišljenje dao na temelju podataka u spisu pri čemu je zaključio da oštećenje prednje lijeve svjetiljke vozila tužitelja nije utvrđeno prilikom izvida štete, a niti je prema njegovom mišljenju obzirom na utvrđeni nalet i položaj moglo biti oštećeno u predmetnom štetnom događaju. Naime, kao posljedica naleta na divljač na vozilu tužitelja nastala su oštećenja praktički središnjeg prednjeg donjeg dijela vozila ispod prednje registarske oznake, a što je razvidno iz fotografija koje se nalaze u nalazu. Takav položaj nastalih oštećenja kao i njihov intenzitet prema njegovom mišljenju ne bi mogli dovesti do oštećenja prednje lijeve svjetiljke vozila tužitelja. U pravilu ne postoje nevidljiva oštećenja te ne može odgovoriti na pitanje iz kojih razloga je obavljena zamjena prednje lijeve svjetiljke te koja oštećenja je eventualno prednja lijeva svjetiljka imala da bi ista morala biti zamijenjena. U teoretskim razmatranjima zamagljivanje prednjih svjetiljki općenito kod vozila može biti posljedica i starosti same svjetiljke te izvedenih spojeva na svjetiljci koji vremenom mogu propuštati zrak, pa tako i tekućinu, a što u konačnici dovodi do potrebe popravka ili ponovnog lijepljenja i spajanja pojedinih dijelova svjetiljki, pri čemu opet takvo oštećenje ne bi bilo posljedica predmetnog štetnog događaja (listovi 277-278 spisa).

7.4. Nakon usmenog očitovanja vještaka tužitelj više nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

7.5. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dipl. ing. Nevena Ereša budući da je isti sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima te se nije pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja, a vještak je prilikom usmenog očitovanja otklonio sve primjedbe tužitelja na njegov nalaz i mišljenje.

8. S tim u vezi sud je prihvatio kao istinit iskaz tužitelja i svjedokinje koji su naveli da su vozili autocestom desnom prometnom trakom te da je tužitelj kočio, ali nije uspio zaustaviti vozilo zbog čega je udario divlju mačku koja je od udarca uginula. Sud je prihvatio kao istinit i iskaz svjedoka TJ koji je također naveo da je uginula životinja bila divlja mačka, malo veća od domaće mačke.

8.1. Stoga je sud utvrdio:

-da je vozilo tužitelja svojim prednjim dijelom naletjelo na divljač koja je prelazila kolnik dolazeći vozilu tužitelja s lijeve strane

-da se mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila tužitelja, nalazilo na središnjem dijelu desne prometne trake

-da je brzina vozila tužitelja neposredno prije naleta tehnički mogla iznositi oko iskazanih 100 km/h

-da je tužitelj reagirao intenzivnim kočenjem u trenutku ulaska divljači u vidno polje tužitelja, ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi došlo

-da su kao posljedica naleta na divljač na vozilu tužitelja nastala oštećenja središnjeg prednjeg donjeg dijela vozila ispod prednje registarske oznake,

-da oštećenje prednje lijeve svjetiljke vozila tužitelja nije utvrđeno prilikom izvida štete

-da položaj nastalih oštećenja kao i njihov intenzitet nisu mogli dovesti do oštećenja prednje lijeve svjetiljke vozila tužitelja

-da visina štete na vozilu tužitelja s uključenim PDV-om iznosi ukupno 25.552,64 kn ili preračunato 3.391,42 EUR.

8.2. Dakle, tuženik nije dokazao da bi se tužitelj kretao protivno prometnoj regulaciji na navedenoj dionici. Također, radilo se o nenadanom događaju koji tužitelj nije mogao izbjeći, jer prema mišljenju vještaka nije mogao izbjeći nalet na divlju životinju zbog čega tužitelj nije doprinio nastanku štetnog događaja.

8.3. Obzirom da oštećenje prednje lijeve svjetiljke vozila tužitelja nije utvrđeno prilikom izvida štete te da položaj nastalih oštećenja kao i njihov intenzitet nisu mogli dovesti do oštećenja prednje lijeve svjetiljke vozila tužitelja sud utvrđuje da je tužitelju u štetnom događaju nastala šteta na vozilu u visini 3.391,42 eura.

8.4. Također, sud je prihvatio iskaze svjedokinje i tužitelja u dijelu u kojem su iskazivali da je bio uništen cijeli prednji dio vozila te da vozilo nije bilo u voznom stanju.

8.5. Uvidom u račun ORYX asistencije utvrđeno je da je tužitelju izdan račun 24. studenog 2020. za uslugu prijevoza te utovar, istovar vozila i cestarinu u ukupnom iznosu 115,12 eura (867,38 kuna), koji je plaćen gotovinom.

8.6. Uvidom u račun ORYX asistencije utvrđeno je da je tužitelju izdan račun 20. siječnja 2021. za uslugu prijevoza te utovar i istovar vozila u ukupnom iznosu 170,05 eura (1.281,25 kuna), koji je plaćen gotovinom.

8.7. Stoga sud utvrđuje da je tužitelju nastala šteta i na ima troška prijevoza vozila u ukupnom iznosu 285,17 eura.

9. Međutim, između stranaka je sporno je li tuženik odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju.

9.1. Prilikom odlučivanja o postojanju odgovornosti tuženika za štetu nastalu tužitelju treba poći od odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) te s tim u vezi utvrditi je li u konkretnom slučaju tuženik postupao sukladno odredbama Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 80/13, 148/13, 92/14 i 110/19, dalje ZC), Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" broj 90/14, dalje Pravilnik o održavanju) i Pravilnika o ophodnji javnih cesti ("Narodne novine" broj 75/14, dalje Pravilnik o ophodnji).

9.2. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

9.3. Prema odredbi čl. 50. st. 1. ZC za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Prema st. 2. istog članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz čl. 1. ovog članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

9.4. S obzirom da je navedenom odredbom propisana odgovornost po osnovi krivnje potrebno je utvrditi, u svakom pojedinom slučaju, jesu li doista poduzete sve potrebne mjere i radnje koje omogućuju odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa na cesti, posebice u vidu postavljanja i održavanja zaštitne ograde uz cestu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev 1272/2021 od 24. svibnja 2023., Rev 340/2023 od 29. kolovoza 2023.).

9.5. Polazeći od činjenice da se divlja mačka nalazila na kolniku autoceste, prema shvaćanju ovoga suda, došlo je do propusta tuženika, a u smislu citiranih odredbi mjerodavnog materijalnog prava to znači da postoji propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom, odnosno njegova krivnja.

9.6. Prema odredbi čl. 81. st. 1. ZC-a Hrvatske autoceste, društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u [adresa], upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, dok je prema st. 3. istog članka, između ostalog, predmet poslovanja Hrvatskih autocesta i obavljanje poslova održavanja iz članka 26. ovoga Zakona autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama.

9.7. Prema odredbi čl. 14. Pravilnika o održavanju nadzor nad stanjem cesta obavlja upravitelj ceste, putem redovitih i izvanrednih pregleda putem ophodarske službe.

9.8. Prema odredbi čl. 3. Pravilnika o ophodnji na autocestama se ophodnja obavlja najmanje tri puta dnevno s time da se prema odredbi čl. 12. istog Pravilnika ophodnja smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati.

9.9. Uvidom u putni radni list, dnevnik rada i ophodarski dnevnik utvrđeno je da je ophodnja na autocesti obavljena te da su ophodari mjesto prometne nesreće obišli dva sata prije štetnog događaja, kojom prilikom nije uočena divljač na kolniku autoceste, niti oštećenje zaštitne žičane ograde. Također je utvrđeno da je 24. studenog 2020. ophodarska služba Tehničke jedinice održavanja "Buševec" u redovitim ophodnjama obilazila predmetnu dionicu autoceste te istu pregledavala, kojom prilikom nisu uočene nikakve okolnosti koje bi ugrožavale sigurnost prometa.

9.10. Iz iskaza saslušanog svjedoka LJ, kojeg je sud prihvatio kao istinit, utvrđeno je da su nakon štetnog događaja on i kolega u dužini od cca 500 m oko mjesta štetnog događaja pregledali zaštitnu žičanu ogradu te da nisu naišli na oštećenja.

9.11. Nadalje, iz iskaza saslušanih svjedoka LJ i UJ proizlazi da je dionica na kojoj se dogodio štetni događaj ograđena zaštitnom ogradom s obje strane ceste. Ophodnja se vrši na način da se vozilo kreće zaustavnom trakom, brzinom 60-80 km/h pri čemu suvozač gleda desnu ogradu i desnu prometnu traku, a vozač lijevu prometnu traku i centralni pojas. Zaštitna žičana ograda visine je otprilike 2 metra te je udaljena od ceste 5 do 20 ili čak 30 metara. Na mjestu štetnog događaja zaštitna žičana ograda udaljena je nekih 15-ak metara od ceste.

10. Prema shvaćanju ovoga suda način kontrole funkcionalnosti zaštitne ograde sud ne nalazi odgovarajućim. Naime, a kako je to iskazao svjedok – ophodar na dionici na kojoj je došlo do štetnog događaja, njegov primarni zadatak kao dio njegovog posla je kontrola stanja ceste, a s tim u vezi i ograde uz cestu, no taj pregled se obavlja iz vozila u pokretu, bez zaustavljanja i detaljnijeg pregledavanja zaštitne ograde. Kad se uzme da se radi o cesti s velikom dozvoljenom brzinom kretanja, tada se kao logičan nameće zaključak da na način kako ogradu pregledava tuženik – s ceste iz vozila u pokretu – uopće nije ni moguće uočiti manjkavosti zaštitne ograde i eventualna oštećenja ograde u blizini tla kroz koja se manja divljač – divlja mačka, bez problema može provući.

10.1. Stoga sud utvrđuje da samim time što je ophodarska služba tuženika pregledavala zaštitnu ogradu, način na koji se taj pregled obavljao (iz vozila u pokretu, bez zaustavljanja) nije dovoljan za zaključak da je tuženik poduzeo sve potrebne radnje koje bi omogućile odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa na cesti, odnosno da je do nesreće došlo bez tuženikove krivnje.

10.2. Činjenica da se divljač našla na cesti, uz izostanka adekvatne kontrole funkcionalnosti ograde od strane tuženika, ukazuje upravo na postojanje propusta tuženika, u pogledu održavanja zaštitne ograde.

10.3. Valja reći još i to kako za odluku nije odlučno je li osoba koja gospodari lovištem zatražila da se cesta označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima, jer je utvrđen propust tuženika u pregledavanju funkcionalnosti zaštitne ograde pa činjenica je li osoba koja gospodari lovištem podnijela takav zahtjev i je li postupljeno po zahtjevu ne utječe na drugačiju odluku suda u ovoj pravnoj stvari. Uslijed toga, sud ne nalazi osnovanim istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

10.4. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama tuženik je odgovoran za štetu koja je nastala na vozilu tužitelja, krivnjom tuženika, a uslijed naleta divljači – divlje mačke na javnoj cesti za čije je održavanje nadležan tuženik sukladno odredbi čl. 2. Zakona o cestama.

10.5. Tužitelju su na dosuđeni iznos imovinske štete dosuđene i zatezne kamate od donošenja presude do isplate, temeljem odredbe čl. 1086. ZOO-a u vezi čl. 2. ZPP-a. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

11. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

12. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

12.1. Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podneska od 17. svibnja 2022. visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištu 17. veljače 2023. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 20. veljače 2023. u visini 25 bodova prema Tbr. 8/4 Tarife, zastupanja na ročištu 22. veljače 2024. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 7. listopada 2024. visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, sastava podneska od 7. srpnja 2024. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištu 7. svibnja 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 24. lipnja 2025. u visini 50 bodova prema Tbr. 8/3 Tarife i zastupanja na ročištu 17. srpnja 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

12.2 Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura te tužitelju pripada iznos 1.750,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 2.187,50 eura.

12.3. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 29. veljače 2024. i 18. listopada 2024., jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a.

12.4. Tužitelju je za sastav podneska od 25. lipnja 2025. nagrada odmjerena prema Tbr. 8/3 Tarife, jer se radi o podnesku izvan podnesaka iz Tbr. 8/1 Tarife.

12.5. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 49,28 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 98,55 eura te trošak prometnog vještačenja u iznosu 650,00 eura.

12.6. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo dosuditi parnični trošak u sveukupnom iznosu 2.985,33 eura.

12.7. Na tako određeni trošak tužitelju su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.).

13. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 29. kolovoza 2025.

Sutkinja

Ana Štimac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku