Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P-1731/2021-32.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivanu Matančeviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nada Magdić, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika Erste&Steiermarkische bank d.d. iz Rijeke, Jadranski trg 3 A, OIB: 23057039320, kojeg zastupa Odvjetničko društvo Metelko, Knežević i partneri, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 17. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, dana 29. kolovoza 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB 23057039320, da tužiteljici ŠL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati 19.489,63 EUR, zajedno sa zateznim kamatama i to:

    - na iznos od 0,44 EUR od dana 02.06.2006. do isplate,

    - na iznos od 1,05 EUR od dana 02.09.2006. do isplate,

    - na iznos od 0,27 EUR od dana 02.10.2006. do isplate,

    - na iznos od 16,63 EUR od dana 02.11.2008. do isplate,

    - na iznos od 20,09 EUR od dana 02.01.2009. do isplate,

    - na iznos od 21,50 EUR od dana 02.02.2009. do isplate,

    - na iznos od 22,93 EUR od dana 02.03.2009. do isplate,

    - na iznos od 18,68 EUR od dana 02.04.2009. do isplate,

    - na iznos od 19,07 EUR od dana 02.05.2009. do isplate,

    - na iznos od 14,25 EUR od dana 02.06.2009. do isplate,

    - na iznos od 8,60 EUR od dana 02.07.2009. do isplate,

    - na iznos od 10,93 EUR od dana 02.08.2009. do isplate,

    - na iznos od 15,02 EUR od dana 02.09.2009. do isplate,

    - na iznos od 11,03 EUR od dana 02.10.2009. do isplate,

    - na iznos od 10,64 EUR od dana 02.11.2009. do isplate,

    - na iznos od 15,38 EUR od dana 02.12.2009. do isplate,

    - na iznos od 19,18 EUR od dana 02.01.2010. do isplate,

    - na iznos od 24,15 EUR od dana 02.02.2010. do isplate,

    - na iznos od 22,95 EUR od dana 02.03.2010. do isplate,

    - na iznos od 31,50 EUR od dana 02.04.2010. do isplate,

    - na iznos od 29,65 EUR od dana 02.05.2010. do isplate,

    - na iznos od 31,68 EUR od dana 02.06.2010. do isplate,

    - na iznos od 54,43 EUR od dana 02.07.2010. do isplate,

    - na iznos od 49,39 EUR od dana 02.08.2010. do isplate,

    - na iznos od 67,91 EUR od dana 02.09.2010. do isplate,

    - na iznos od 58,73 EUR od dana 02.10.2010. do isplate,

    - na iznos od 49,54 EUR od dana 02.11.2010. do isplate,

    - na iznos od 72,62 EUR od dana 02.12.2010. do isplate,

    - na iznos od 84,40 EUR od dana 02.01.2011. do isplate,

    - na iznos od 75,59 EUR od dana 02.02.2011. do isplate,

    - na iznos od 78,30 EUR od dana 02.03.2011. do isplate,

    - na iznos od 70,93 EUR od dana 02.04.2011. do isplate,

    - na iznos od 71,75 EUR od dana 02.05.2011. do isplate,

    - na iznos od 92,31 EUR od dana 02.06.2011. do isplate,

    - na iznos od 96,06 EUR od dana 02.07.2011. do isplate,

    - na iznos od 121,91 EUR od dana 02.08.2011. do isplate,

    - na iznos od 118,25 EUR od dana 02.09.2011. do isplate,

    - na iznos od 97,96 EUR od dana 02.10.2011. do isplate,

    - na iznos od 94,07 EUR od dana 02.11.2011. do isplate,

    - na iznos od 92,70 EUR od dana 02.12.2011. do isplate,

    - na iznos od 97,76 EUR od dana 02.01.2012. do isplate,

    - na iznos od 103,42 EUR od dana 02.02.2012. do isplate,

    - na iznos od 103,55 EUR od dana 02.03.2012. do isplate,

    - na iznos od 100,02 EUR od dana 02.04.2012. do isplate,

    - na iznos od 101,18 EUR od dana 02.05.2012. do isplate,

    - na iznos od 103,36 EUR od dana 02.06.2012. do isplate,

    - na iznos od 101,29 EUR od dana 02.07.2012. do isplate,

    - na iznos od 101,44 EUR od dana 02.08.2012. do isplate,

    - na iznos od 99,45 EUR od dana 02.09.2012. do isplate,

    - na iznos od 95,51 EUR od dana 02.10.2012. do isplate i

    - na iznos od 16.670,18 EUR od dana 01.11.2012. do isplate, po stopi koja je za razdoblje do 31. prosinca 2007. propisana Uredbom o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. određuje se, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB 23057039320, da tužiteljici ŠL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak u iznosu od 4.969,22 EUR sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    III. Utvrđuje se da ne postoji potraživanje tuženika Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB 23057039320, prema tužiteljici ŠL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 225,75 EUR sa zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

    - 0,25 EUR od 02.05.2006. pa do isplate,

    - 0,93 EUR od 02.07.2006. pa do isplate,

    - 1,35 EUR od 02.08.2006. pa do isplate,

    - 0,13 EUR od 02.11.2006. pa do isplate,

    - 0,71 EUR od 02.12.2006. pa do isplate,

    - 3,88 EUR od 02.01.2007. pa do isplate,

    - 6,00 EUR od 02.02.2007. pa do isplate,

    - 5,02 EUR od 02.03.2007. pa do isplate,

    - 5,99 EUR od 02.04.2007. pa do isplate,

    - 10,98 EUR od 02.05.2007. pa do isplate,

    - 12,31 EUR od 02.06.2007. pa do isplate,

    - 14,06 EUR od 02.07.2007. pa do isplate,

    - 14,04 EUR od 02.08.2007. pa do isplate,

    - 11,65 EUR od 02.09.2007. pa do isplate,

    - 15,21 EUR od 02.10.2007. pa do isplate,

    - 15,30 EUR od 02.11.2007. pa do isplate,

    - 12,80 EUR od 02.12.2007. pa do isplate,

    - 13,07 EUR od 02.01.2008. pa do isplate,

    - 8,21 EUR od 02.02.2008. pa do isplate,

    - 4,44 EUR od 02.03.2008. pa do isplate,

    - 0,71 EUR od 02.04.2008. pa do isplate,

    - 9,45 EUR od 02.05.2008. pa do isplate,

    - 11,88 EUR od 02.06.2008. pa do isplate,

    - 9,23 EUR od 02.07.2008. pa do isplate,

    - 14,52 EUR od 02.08.2008. pa do isplate,

    - 13,33 EUR od 02.09.2008. pa do isplate,

    - 8,11 EUR od 02.10.2008. pa do isplate,

    - 2,19 EUR od 02.12.2008. pa do isplate.

    Obrazloženje

    I. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 14. ožujka 2006. s tuženikom sklopila Ugovor o kreditu broj 2402006-1031262160/51400607-5102861681 kojim je tuženik tužiteljici odobrio kredit u kunskoj protuvrijednosti od 89.600,00 CHF obračunato po srednjem tečaju banke na dan puštanja kredita uz rok otplate od 300 mjeseci. Dalje navodi da je među strankama ugovorena valutna klauzula, odnosno da je obveza vraćanja kredita i plaćanja pripadajućih kamata, naknada i eventualnih troškova bila vezana za valutu CHF. Tvrdi da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli nepoštena i ništetna jer banka kao trgovac nije informirala tužiteljicu kao potrošača o svim potrebnim parametrima, a zbog toga je povrijeđeno načelo ravnopravnosti ugovornih strana. Ističe da je radi isplate iznosa koji su preplaćeni zbog povećanja stope redovne kamate podnijela zasebnu tužbu. Tužiteljica traži da joj tuženik vrati ono što je stekao temeljem ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli, a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu traži isplatu iznosa od 19.489,63 EUR sa zateznim kamatama od dospijeća svakog preplaćenog anuiteta pa do isplate.

    2. Tuženik u cijelosti osporava osnovanost tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare, navodi kako su stranke sklopile Aneks Ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija kredita iz CHF u EUR, smatra da je odredba o valutnoj klauzuli isključena od ispitivanja poštenosti iz razloga što je valutna klauzula izričito dopuštena odredbom čl. 22. Zakona o obveznim odnosima, navodi kako je zakonodavac uspostavio ravnotežu između prava i obveza potrošača i trgovca u pogledu valutne klauzule, tvrdi da su tužiteljici prilikom i za vrijeme sklapanja predmetnog ugovora bile dostupne sve informacije na temelju kojih je mogla shvatiti ekonomske posljedice ugovaranja kredita vezano za valutu CHF, navodi kako banka ugovornom odredbom o valutnoj klauzuli nije ostvarila ekstra profit, ističe da je institut valutne klauzule bio opće prihvaćen i da su ugovorne strane dobrovoljno temeljem procjene vlastitih interesa pristale na rizik promjenjivosti tečaja. Slijedom svega navedenog, predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan te da tužiteljici naloži da tuženiku nadoknadi prouzročeni parnični trošak. Tuženik je izjavio prigovor radi prebijanja svoje tražbine s osnove potplaćenih anuiteta u ukupnom iznosu od 225,75 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama

    3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave, provedeno je financijsko vještačenje te je saslušana tužiteljica i svjedokinja KL. Tuženik je odustao od dokaznog prijedloga da se kao svjedok sasluša BL. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti, dok je tuženikov prigovor radi prebijanja neosnovan.

    4. Među strankama nije sporno da su ugovorile kredit s valutnom klauzulom u CHF kojim su iznosi mjesečnih anuiteta vezani za tečaj CHF prema HRK. Također, nije sporno da je izvršena konverzija kredita iz valute CHF u EUR.

    5. Sporno je jesu li ugovorne odredbe kojima je otplata kredita vezana uz tečaj CHF (valutna klauzula) protivna prisilnim propisima Republike Hrvatske, odnosno jesu li iste nepoštene i ništetne. Posljedično tome sporno je ima li tužiteljica pravo na povrat iznosa koje je tuženik stekao temeljem ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli zbog rasta tečaja CHF prema HRK u odnosu na tečaj na dan isplate kredita. Nije sporan sadržaj presuda donesenih u sporovima radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača korisnika kredita, međutim, sporan je njihov učinak i značaj za ovaj parnični postupak. Također, sporan je protek rokova zastare i osnovanost tuženikovog prigovora radi prebijanja.

    6. Presudama Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (VTSRH) poslovni broj Pž- 7129/13 EUR od 13. lipnja 2014. i Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-249/14-2 od 9. travnja 2015. kojima je odlučeno o kolektivnoj tužbi (tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv više banaka, pravomoćno je utvrđeno da je ovdje tuženik u razdoblju od 1. travnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapajući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju, na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica CHF, a da prije sklapanja i u vrijeme sklapanja predmetnih ugovora kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi sklapanja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa je time naznačena banka postupila suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj: 96/03. - ZZP 03) u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 6. kolovoza 2007. i to člancima 81., 82. i 90., a od 7. kolovoza 2007. do 31. prosinca 2008. protivno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj: 79/07., 125/07., 79/09., 89/09. i 133/09. - dalje: ZZP) i to člancima 96. i 97. te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima.

    7. Iz sadržaja navedenih presuda jasno proizlazi da ugovorne odredbe kojima su iznos kredita i iznosi mjesečnih anuiteta vezani uz valutu švicarski franak, a da prije sklapanja i u vrijeme sklapanja tih ugovora banka nije potrošače u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti i to tijekom pregovora i u vrijeme sklapanja tih ugovora o kreditu, uzrokuju neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača korisnika kredita.

    8. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je kredit ugovorila radi kupnje stana u kojem je do smrti živio njezin otac, da je s obzirom na svoja primanja ispunjavala uvjete samo za kredit u CHF, da prije potpisivanja ugovora s bankom nije posebno pregovarala o valutnoj klauzuli, da nije dobila nikakve dodatne informacije o valuti i tečaju CHF, da joj je bankarica rekla samo to da kamata i valutni tečaj ovise o uvjetima na tržištu i da joj ne može reći kako će se ti uvjeti mijenjati u budućnosti, da joj je bilo jasno da će se tečaj mijenjati, ali nije znala i očekivala da bi moglo doći do tako značajnog rasta tečaja CHF. Iskazala je i to da je na konverziju pristala zbog strana da će tečaj CHF dalje rasti te da nije znala kako je konverzija koju je ugovorila različita od konverzije koja je vršena temeljem zakona.

    9. Iz iskaze KL koja je sudjelovala u sklapanju predmetnog ugovora kao financijska savjetnica banke proizlazi da je banka imala ugovorenu suradnju s trgovačkim društvom koje je gradilo nekretninu, da je kredit 2012. konvertiran iz CHF u EUR, da se nije radilo o zakonskoj konverziji, da je o predmetnom kreditu osobno pregovarala s tužiteljicom, da je sam ugovor izrađen u suradnji s pravnom službom banke, da su u reklamnim materijalima bili navedeni svi uvjeti kredita u različitima valutama, a klijent bi sam izabrao vrstu kredita koja mu najviše odgovara, iskazala je kako se ne sjeća je li s tužiteljicom razgovarala o uvjetima drugih kredita, kako nitko nije mogao znati kako će se u budućnosti kretati tečaj CHF, kako klijenti o ponuđenim uvjetima i pojedinim odredbama ugovora nisu mogli pregovarati, odnosno nisu iste mogli mijenjati, kako je konverzija izvršena na način da se partija kredita u CHF zatvorila te bi se potom otvorila nova partija u valuti, a otplata se nastavljala prema ranije ugovorenoj kamatnoj stopi, što je postupak različit od konverzije koja je vršena po zakonu.

    10. Sud je prihvatio iskaze tužiteljice i svjedokinje kao vjerodostojne i istinite jer su iskazivale uvjerljivo i životno logično, njihovi su iskazi u bitnome međusobno podudarni i nisu dovedeni u sumnju drugim izvedenim dokazima.

    11. Imajući u vidu sadržaj predmetnog ugovora o kreditu, kao i činjenicu da je tužiteljica kredit ugovorila radi kupnje nekretnine za osobne potrebe, a u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora tužiteljica nije obavljala samostalnu poslovnu djelatnost, sud je utvrdio da je predmetni ugovor potrošački.

    12. Suprotno tvrdnjama tuženika, ovaj sud je sukladno odredbi čl. 502.c ZPP vezan za utvrđenja sudova u sporovima povodom kolektivne tužbe potrošača korisnika kredita. Takav zaključak proizlazi i iz odredbe čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 41/14) kojom je propisano da odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača iz čl. 106. st. 1. istog Zakona, obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika.

    13. Budući da je presudama koje su sudovi donijeli povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača korisnika kredita utvrđeno da su sporne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli nepoštene, a tuženik u ovom postupku nije dokazao suprotno, sukladno odredbi čl. 87. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 96/03) te su ugovorne odredbe ništetne. S obzirom na to da ništetnost navedenih ugovornih odredaba u konkretnom slučaju ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora, predmetni ugovor je djelomično nišetan u smislu čl. 324. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO) te isti nema učinak u tom dijelu. Slijedom svega navedenog, tuženik je sukladno čl. 1111. ZOO dužan vrati tužiteljici ono što je stekao temeljem ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli.

    14. Stalna sudska vještakinja za financije, računovodstvo i poreze IL (Centar za financijska vještačenja d.o.o.) na temelju raspoložive dokumentacije izračunala je da pod pretpostavkom da se tijekom razdoblja otplate kredita u CHF nije mogao mijenjati tečaj na štetu tužiteljice, visina potraživanja koja proizlazi iz razlike između tečaja za valutu CHF primijenjenog kod otplate (na dan plaćanja anuiteta) i tečaja za valutu CHF na dan isplate kredita u razdoblju od početka otplate kredita do konverzije kredita, iznosi ukupno 21.243,34 kn, a pod pretpostavkom da se za izračun vrijednosti nedospjele glavnice na dan konverzije kredita iz CHF u EUR 31. listopada 2012. također trebao koristiti tečaj na dan isplate kredita po osnovnom ugovoru, umjesto prilikom konverzije korištenog tečaja na dan 31. listopada 2012., tužiteljici je više obračunat iznos glavnice za 125.601,45 HRK. Slijedom navedenog, vještakinja je utvrdila da ukupno potraživanje tužiteljice zbog porasta tečaja za vrijeme otplate kredita u CHF i više obračunatog iznosa glavnice koja se konvertirala u EUR iznosi 146.844,79 HRK. U očitovanju na primjedbe tuženika vještakinja je izračunala da tzv. negativne razlike, odnosno razlike u anuitetima koji su plaćeni po tečaju CHF prema HRK nižem od tečaja na dan isplate kredita, iznose ukupno -225,75 EUR.

    15. Mišljenje vještakinje prihvaćeno je kao stručno i objektivno jer je nalaz detaljno obrazložen, svi izračuni su pregledni i jasni, a tuženik nakon dopune nalaza (izračun negativnih tečajnih razlika) nije imao daljnjih primjedbi. Sud je uzeo kao mjerodavan izračun bez tzv. negativnih razlika, odnosno isključivo razlike nastale zbog rasta tečaja u odnosu na tečaj koji se primjenjivao na dan isplate kredita.

    16. Nakon provedenog financijskog vještačenja tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev, tako da u konačnici traži isplatu iznosa od 19.489,63 EUR. Sud je dopustio preinaku tužbe temeljem čl. 190. st. 3. ZPP jer je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama.

    17. Prigovor radi prebijanja nije osnovan. Plaćanjem anuiteta prema ugovoru o kreditu tužiteljica nije od tuženika ništa primila pa se stoga u odnosu na tuženikov zahtjev ne mogu primijeniti pravila o stjecanju bez osnove. Tužiteljica je vraćala kredit u mjesečnim anuitetima koje je plaćala sukladno otplatnom planu, odnosno obračunu banke, a tuženik ne tvrdi niti dokazuje da je od tužiteljice tražio isplatu tzv. negativnih razlika. Također, valja istaknuti da tuženik nije potrošač i da se u odnosu na njega ne primjenjuje zaštita koja je potrošačima pružena u kolektivnom sporu. Plaćanje anuiteta po obračunu samog kreditora (trgovca) primjenom nižeg tečaja ne dovodi do ništetnosti ugovora pa stoga sporna ugovorna odredba o valutnoj klauzuli nije nedopuštena niti nepoštena u odnosu na tuženika (tako i Županijski sud u Puli u presudi broj Gž-299/2020-2 od 6. travnja 2020. u sličnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji). Slijedom svega navedenog, sud je zaključio da ne postoji potraživanje tuženika prema tužiteljici s osnova plaćanja anuiteta po tečaju CHF prema HRK nižem od onog koji je vrijedio u trenutku isplate kredita pa je stoga odlučeno kao u izreci pod točkom III.

    18. Sukladno odredbi čl. 241. ZOO zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Temeljem odredbi čl. 502.a - 502.h ZPP kojima je reguliran procesno-pravni institut podnošenja tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava, zastara restitucijskog zahtjeva bila je prekinuta podnošenjem kolektivne tužbe te je počela ponovno teći od dana pravomoćnosti odluka povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava, odluka Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetu poslovni broj P-1401/2012, u dijelu kojim je utvrđena nepoštenost i ništetnost ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli, presuda postala pravomoćna 14. lipnja 2018. te je rok zastare počeo ponovno teći od navedenog datuma. Takav pravni stav iznio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom pravnom shvaćanju od 15. studenog 2021. (Su-IV-16/2021-19). Budući da za povrat stečenog bez osnove nije propisan posebni rok zastare, u konkretnom slučaju primjenjuje se opći petogodišnji rok iz članka 225. ZOO. Dakle, u konkretnom slučaju nije nastupila zastara.

    19. Slijedom svega iznesenog, tuženiku je naloženo da tužiteljici vrati iznose isplaćene temeljem ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli, odnosno razlike nastale uslijed rasta tečaja CHF u odnosu na tečaj koji se primjenjivao na dan isplate kredita, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana plaćanja svakog pojedinog anuiteta. Sukladno čl. 1115. ZOO, kada se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate od dana stjecanja kada je stjecatelj nepošten. Tuženik je bio nepošten već u trenutku sklapanja ugovora jer se radi o ugovoru kakve tuženik kao banka uobičajeno sklapa u okviru svoje djelatnosti te je stoga morao znati da su sporne ugovorne odredbe protivne prisilnim propisima. Stopa zatezne kamate propisana je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

    20. U konkretnom slučaju konverzija kredita nije izvršena na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15, dalje: ZID ZPK). Sklapanjem Aneksa ugovora o kojim je izvršena konverzija predmetnog kredita, nije otklonjena posljedica ništetnosti spornih ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli u CHF, a iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi se tužiteljica sklapanjem Aneksa odrekla prava zahtijevati potpuno obeštećenje na temelju ništetnih ugovornih odredbi. Osim toga, tuženik ne tvrdi niti dokazuje da su prilikom konverzije obračunate preplate koje su nastale zbog rasta početnog tečaja CHF.

    21. Odluka o naknadi parničnih troškova temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 155. ZPP. Trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23). Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 29. ožujka 2023. i 24. siječnja 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8/1 u vezi sa Tbr. 7/1), trošak sastava podneska od 7. travnja 2022. u traženom iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 8/3 u vezi sa Tbr. 7/1) te trošak zastupanja na ročištima 25. studenog 2021., 30. ožujka 2023., 13. lipnja 2024. i 17. srpnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 u vezi sa Tbr. 7/1), što uvećano za porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46) ukupno iznosi 4.531,25 EUR. Tužiteljici je priznat i trošak financijskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 118,21 EUR i na presudu u iznosu od 120,68 EUR. Tužiteljici nije priznat trošak izračuna uz tužbu u iznosu od 132,72 EUR jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. ZPP.

    U Zagrebu 29. kolovoza 2025.

    Sudac

    Ivan Matačević

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u roku od 15 dana od dana objave presude, a za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

    Dostaviti:

    1. Tužiteljici po punomoćnici

    2. Tuženiku po punomoćniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.