P-3627/2022-31

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna Služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari tužitelja PF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., kojeg zastupa punomoćnik Gordan Lolić odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Boban & Lolić, Split, protiv I. tuženika EF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., i II. tuženice SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., koje zastupa punomoćnik PFS, odvjetnik u [adresa], radi zabrane uznemiravanja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. srpnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Gordana Lolića, odvjetnika u Zajedničkom odvjetničkom uredu Boban & Lolić, Split te I. i II. tuženiak te punomoćnika I. i II. tuženika, PFS, odvjetnika u [adresa], na ročištu radi objave presude 29. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Zabranjuje tuženicima EF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. i SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] svako uznemiravanje vlasničkih prava tužitelja JF, iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], u pogledu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], put 340 m2, zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to baš dijela iste nekretnine u Geodetskom vještvu za spis suda P-2234/18, U Solinu, rujan 2019.g., izrađenom od strane ŠF, dipl.ing. geod., Stalnog sudskog vještaka za geodeziju, a koje Geodetsko vještvo je sastavni dio ove presude, označenim točkama A-B-C-D-E-X-A, a koje uznemiravanje podrazumijeva prolaz, provoz, pješice, biciklom, motornim vozilom, kao i bio kakvo zadržavanje ili korištenje naznačenog dijela nekretnine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelj u dijelu kojim zahtijeva da se zabrani tuženicima EF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] na moru, [adresa]. i SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] svako uznemiravanje vlasničkih prava tužitelja PF, iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], u pogledu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], put 340 m2, zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to baš dijela iste nekretnine u Geodetskom vještvu za spis suda P-2234/18, U Solinu, rujan 2019.g., izrađenom od strane ŠF, dipl.ing. geod., Stalnog sudskog vještaka za geodeziju, a koje Geodetsko vještvo je sastavni dio ove presude, označenim točkama E-F-G-H-I-J-K-L- M-N-D-P-Q-R-S-T-U-V-W-X, a koje uznemiravanje podrazumijeva prolaz, provoz, pješice, biciklom, motornim vozilom, kao i bilo kakvo zadržavanje ili korištenje naznačenog dijela nekretnine.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je 3. svibnja 2018. zaprimljena tužba tužitelja protiv I. i II. tuženika, radi zabrane uznemiravanja nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], put 340 m2, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji postupak se povodom navedene tužbe vodio pod poslovnim brojem P-2234/2018.

2. U tužbi tužitelj navodi da je vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], put 340 m2, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za 5/6 dijela cjeline, dok je kao suvlasnik iste upisano i društvo Solaris Villae d.o.o., Split, za 1/6 dijela cjeline. Tuženici da su suvlasnici svaki za po ½ dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te da tuženici bez ikakvog pravnog osnova koriste nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], put 340 m2, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao pristup svojoj nekretnini, da je isti putem svog punomoćnika uputio tuženicima Dopis kojim izričito zabranjuje bilo kakvo korištenje navedenom nekretninom, a koji dopis su tuženici uredno zaprimili 21. ožujka 2018., međutim tuženici da su u potpunosti izignorirali izrečenu zabranu te nastavili sa svakodnevnim uznemiravanjem vlasnički prava tužitelja glede označene nekretnine, zbog čega pozivom na odredbu čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima traži da se tuženicima naloži zabrana takvog uznemiravanja, odnosno predlaže kao u tužbenom zahtjevu.

3. Tužba je dostavljena tuženicima na odgovor, te su se isti u svom odgovoru zaprimljenom kod ovog suda 21. svibnja 2018. usprotivili tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predložili odbijanje istoga. Ističu kako predmetna nekretnina temeljem Zakona o cestama predstavlja nerazvrstanu cestu u vlasništvu Općine Milna, te ista u naravi da predstavlja jedini pristupni put do većeg broja nekretnina u vlasništvu različitih vlasnika. Navode kako su neistiniti navodi tužitelja da tuženici uznemiravaju tužitelja u njegovim vlasničkim pravima na predmetnoj nekretnini, a koje uznemiravanje da bi podrazumijevalo prolaz, provoz pješice, biciklom, motornim vozilom kao i bilo kakvo zadržavanje ili korištenje navedenom nekretninom. Tuženici da su svoju nekretninu kupili od istog vlasnika od kojih je svoju nekretninu, pa i predmetnu kupio tužitelj, međutim tuženici da su prije tužitelja kupili svoju nekretninu od istog vlasnika te da je istima uz ugovor i pristanak prodavatelja omogućen jedini pristupni put, kao i drugim vlasnicima, baš preko dijela navedene nekretnine koja u naravi da predstavlja dio nerazvrstane ceste u javnoj uporabi, a koja vodi do njihove nekretnine na kojoj su na osnovi valjane građevinske dozvole izgradili kuću. Tužitelj da je u vrijeme kupnje bio upoznat s navedenim pravima tuženika te pravima brojnih drugih vlasnika.

4. Na ročištu održanom 3. listopada 2018. tuženici su postavili protutužbeni zahtjev radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti prolaza i postavljanja komunalne infrastrukture vrhom čest. zem. [katastarska čestica], a u korist čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koja protutužba je zavedena pod novi poslovni broj predmeta P-5085/18.

5. Tužitelj je sukladno rezultatima očevida provedenog na licu mjesta te vještvu vještaka geodeta Petra Garmaza od 2. listopada 2019. uredio tužbenim zahtjev podneskom od 25. listopada 2019., a koji tužbeni zahtjev je nakon provedenog dokaznog postupka ovaj sud u cijelosti usvojio presudom pod poslovnim brojem P- 2234/2018.

6. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž-685/2020-5 od 20. rujna 2022. ukinuta je navedena prvostupanjska presuda te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak. U ukidnom rješenju drugostupanjski sud navodi se kako je činjenično stanje u konkretnom predmetu ostalo nepotpuno utvrđeno imajući u vidu sadržaj odredbe čl. 100., 101., i čl. 13. Zakona o cestama, kao i dokazni prijedlog tuženika da sud službenim putem od Općine Milna zatraži podatak o tome koji je to dio čest. zem. [katastarska čestica] obuhvaćen Odlukom Općinskog vijeća Općine [adresa] od 27. lipnja 2019. te da po dobivanju traženih podataka vještak geodetske struke izradi dopunu nalaza i mišljenja. Naime, drugostupanjski sud ukazuje da su stupanjem snagu ZOC- a dana 28. srpnja 2011. jedinice lokalne samouprave stekle pravo vlasništva na nekretninama koje imaju status nerazvrstanih cesta ex lege (originarno) i to na temelju odredbe čl. 131. st. Z. ZOC-a na koju okolnost nije od utjecaja činjenica da li su iste provele upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama jer akt upisa u zemljišne knjige kod stjecanja prava vlasništva na temelju ZOC-a nema konstitutivni učinak. Drugostupanjski sud ističe da za pravni status nerazvrstane ceste nije bitno da li se nekretnine na kojima se ista nalazi i dalje vode upisane kao vlasništvo neke fizičke ili pravne osobe, već je za utvrđivanje tog statusa bitno utvrditi da li se zaista radi o cesti koja se na dan stupanja na snagu tog zakona koristi za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika, a koja nije razvrstana kao javna cesta.

7. Sud je u ponovljenom postupku pod poslovnim brojem P-3627/2022 izveo dokaze pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dopisa zajedničkog odvjetničkog ureda Mira Boban i Gordan Lolić od 16. ožujka 2018., povratnica na ime EF i SF, izvoda iz detaljnog plana uređenja " [adresa] n/m Klasa:

350-07/04-01/00132, od 27. srpnja 2004., građevinske dozovole Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-prave poslove Klasa: UP/I-361-03/05-01/005 od 31. svibnja 2005., email korespondencije između PF i SF, Ugovora o prodaji s od 11. ožujak 2005. između BF i EF, rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pod poslovnim brojem Z-1056/16 od 31. listopada 2016., Kupoprodajnog ugovora od 18. ožujka 2016. između DF i PF, rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pod poslovnim brojem Z-18240/16 od 25. travnja 2017., Tabularne izjave od 10. kolovoza 2016., Potvrde o kućnom broju Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Supetar Klasa: 015-08/14-03/975 od 16. prosinca 2014., Građevinske dozvole Ureda državne uprave u Splitsko- dalmatinskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-prave poslove, Ispostave Supetar Klasa: UP/I-361-03/05-01/0050 od 31. svibnja 2005., Potvrde o kućnom broju Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Supetar Klasa: 015-08/19-04/33 od 11. veljače 2019, Klasa: 015-08/19-04/34 od 11. veljače 2019., 015-08/19-04/35 od 11. veljače 2019., 015-08/19-04/36 od 11. veljače 2019., 015-08/19-04/37 od 11. veljače 2019., 015-08/19-04/38 od 11. veljače 2019., Odluke o zahtjevu građana SF i EF [adresa] Klasa: 340-03/19-01/08 od 26. kolovoza 2019., očitovanja Općine Milna Kasa: 740-08/23-01/006 od 6. studenog 2023., Odluke o I. izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi općine Milna i njezinom pravnom statusu Općine Milna Klasa: 350- 07/21-01/01 od 19. ožujka 2021., Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi općine [adresa] i njezinom pravno statusu Općine Milna Klasa: 350-07/20-01/06 od 2. listopada 2020. Evidencije komunalne infrastrukture Općine Milna od 2. listopada 2020., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Petra Garmaza i to dana 16. rujna 2019. i 3. rujna 2024., čitanjem Geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza "U Solinu, rujan 2019., usmenim saslušanjem istoga, te dopunskim očitovanjem istoga od 16. ožujka 2024., saslušanjem svjedoka ČF, ŽF, NF, te saslušanjem I. i II. tuženika.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

9. Sud je radi odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrdio u nastavku navedene odlučne činjenice.

10. Čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], put, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik iste upisan tužitelj za sveukupno 5/6 dijela, a društvo Solaris Vilae d.o.o. za 1/6 dijela, dok je čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] utvrđeno da su kao vlasnici iste upisani tuženici svaki za ½ dijela.

11. Iz Potvrda Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Supetar, Klasa: 015-08/19-04/33, Urbroj: 541-26-02/5-19-2, Klasa: 015-08/19-04/34, Urbroj: 541-26-02/5-19-2, Klasa: 015-08/19-04/35, Urbroj:

541-26-02/5-19-2, Klasa: 015-08/19-04/35, Urbroj: 541-26-02/5-19-2, Klasa: 015- 08/19-04/36, Urbroj: 541-26-02/5-19-2, Klasa: 015-08/19-04/37, Urbroj: 541-26-02/5- 19-2, Klasa: 015-08/19-04/38, Urbroj: 541-26-02/5-19-2, sve potvrde od 11. veljače 2019., utvrđeno je da je u naselju Bobovišća na moru, u ulici Mihoj Dolac u kojoj se nalazi i predmetna nekretnina položeno više nekretnina s različitim kućnim brojevima.

12. Iz Odluke Općine [adresa] Klasa: 340-03/19-01/08, Urboj: 2104/03-03/1-19-6 od 26. kolovoza 2019. u članku 2. navedeno je da se ispravlja kartografski prikaz na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te se iste dodaju popisu nerazvrstanih cesta.

13. Očevidom provedenim na licu mjesta 16. rujna 2019. utvrđeno je da predmet spora predstavljaju stepenice položene u smjeru sjeveroistok-jugozapad uz južni ogradni zid čestice 2010/8, kao i prostor zapadno uz zapadni ogradni zid čest. zem. [katastarska čestica], a što je stalni sudski vještak za geodeziju Petar Garmaz prikazo u svom geodetskom vještvu dostavljenom u spis predmeta 2. listopada 2019., i to slovnim oznakama od A do X, uz zaključak kako predmet spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 170 m2. Navedeno je vještak prikazao i u skici mjesta spora i fotografijama istog koje prileže vještvu.

14. Tuženik je na vještvo vještaka geodetske struke iznio prigovore u svom podnesku od 6. studenog 2019. navodeći kako vještak nije dao podataka koji dio nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu, kao i da je vještak pogrešno prikazao da zidovi tužene ulaze u druge nekretnine jer da iste predstavljaju međe, pa time i granice nekretnina. Sud je saslušao vještaka za geodeziju Petar Garmaza usmeno na ročištu od 2. prosinca 2019. te je isti u svom usmenom izlaganju odgovarajući na prigovore tuženika naveo da u svom vještvu nije mogao navesti koji dio predmetne nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu jer je Odluka Općine [adresa] koju su tuženici dostavili u spis donesena 26. kolovoza 2019., međutim da je u službene evidencije koje bi bile dostupne puštena znatno kasnije, odnosno dosta vremena nakon izrade vještva. Što se tiče prigovora tuženika da zidovi tuženika ulaze u druge nekretnine vještak je naveo da isto predstavlja nepobitnu činjenicu jer da je na dotičnom području vršena parcelacija zemljišta te ujedno ispravljanje podataka katastarskog plana u odnosu na stvarno stanje terena te da postoje izuzetno dobro slaganje katastarske mape i stanja terena kojom se ustanovljava da stvarno pojedini segmenti zidova posjeda tuženika ulaze u ostale nekretnine, a da bi bilo kakvo izbjegavanje prikazivanja takvog „ulaženja“ predstavljalo laž i kršenje pravila struke. Vještak je posebno upitan naveo kako je na južnoj odnosno jugozapadnoj strani nekretnine riječ o stepeništu, a u donjem dijelu uz zapadnu granicu čest. zem. [katastarska čestica] ispod zida tuženika da se radi o neuređenom makadamu.

15. U postupku je sud saslušao i svjedoke, pa je tako svjedok ČF u svom iskazu naveo kako su mu predmetne nekretnine dobro poznate, da kuću tužitelja i kuću tuženika dijeli samo zid, a ispred kuće da je put tj. nova cesta. S tuženicima da je prijatelj, dok tužitelja ne poznaje. Poznato mu je da tužitelj spori tuženicima put ispred kuće, a inače da se radi se o putu kojim se dolazi do kuća stranaka, a koji je napravljen pred petnaestak godina, da vodi od Sv. Martina te se strmo spušta prema kućama stranaka. On da je ovim putem više puta dolazio svojim kombijem te isti parkirao ispred kapije tuženika, oko čega da nikad ni sa kim nije imao problema. Put da je strm i loš, teško se s njime spustiti, ali da je jedini put kojim se do nekretnina može pristupiti vozilom. Posebno upitan je naveo da su i drugi ljudi drugi prolazili ovim putem kao i da su druga vozila ovdje parkirala. Tu da postoji jedan podest i trafostanica pa da je znao viđati u tom dijelu i drugih parkiranih vozila od HEP-a i od drugih radnika koji su radili na okolnim kućama, te da oko toga nije bilo nikakvih problema, osim što bi se znalo dogoditi da jedan drugome parkirano auto zagrade pa bi se onda moralo potražiti vozač da to auto pomakne.

16. Svjedok ŽF, stara 67 godina, u svom je iskazu navela da su mu predmetne nekretnine poznate još iz djetinjstva budući su njegovi roditelji u blizini imali svoje zemljište pa je još kao dijete s roditeljima dolazio brodicom u uvalu Mihoj Dolac gdje bi ukrcali ubrano grožđe i masline. Do tog zemljišta da se moglo doći i sa županijske ceste pa putem koji se onda spuštao prema uvali, te da je po njegovom mišljenju to javni put koji je tu oduvijek prolazio i kojim je ona još kao dijete s roditeljima išla. Taj put je nešto uređen, mislim nešto prije 2001. godine nakon jednog požara koji je ovdje poharao, tako da se taj put uređivao i poznato mi je da je ovim putem i moj brat išao s traktorom do zemljišta naših roditelja. Navela je da je put uređen negdje oko 2005. godine na način da se sada može proći i automobilom s time što ona svojim Golfom nije prolazila jer su po putu velike rupe, ali je prolazila terenskim autom koje je vlasništvo tuženika budući da je prošle godine u njihovoj kući provela dva mjeseca. Ni sa kim oko toga da nije imala problema, a ĐF ne poznaje, niti ga je ikad vidjela. Od tuženika je čula da s njim imaju problema i vezano za zid i vezano za put, ali detalje oko tih njihovih problema ne zna. Do kuće tuženika da se inače može pristupiti iz mjesta [adresa], ali samo pješice, uređenom šetnicom i uz more, a po njezinom mišljenju jedini način da se automobilom ovdje pristupi je upravo ovim putem koji je ranije opisala. Također, da postoji i iz smjera [adresa] još jedan put, ali taj put da je u jednom dijelu neprohodan, tako da se tim putem ne može doći sve do kuće tuženika. Put da je postojao i prije 2005. godine, a da su ga tuženici lani malo bolje uredili.

17. Svjedok NF u svom je iskazu naveo da su mu predmetne nekretnine dobro poznate budući je tamo svakodnevno. Do kuća stranaka da vode putevi koje je projektirao i ucrtao još HF, a put kojim se dolazi iz mjesta [adresa] da je položen uz samu morsku obalu i tim putem se bez ikakvih problema može doći pješice, a uz veliku pažnju i automobilom budući da je na taj put tužitelj postavio veliki betonski lonac za cvijeće tako da je sada tu pored tog lonca sa cvijećem širina otprilike koliki je njemu raspon ruku (visok 1,73 m ili 1,74 m), pa da se ovdje automobilom može proći uz veliku pažnju na način da sa svake strane automobila ostane po jedan pedalj. Sa druge strane još od vremena HF također da postoji put koji je prije bio pješački put i kojim su ljudi išli konjima, da se radilo o putu koji je bio širok možda i 3 m te omeđen gomilama, ali da se tu ranije automobilom nije moglo proći zbog toga što je put bio neravan. Prije nekih 20 godina on da je inicirao da se ovaj put uredi i u jednom dijelu je dozvolio da pređe i preko njegovog zemljišta tako da sada put ide prema moru i u pravcu jugoistoka te izlazi na javni put, i to da je put kojim se moglo doći automobilom, tu da su prolazili svi koji su gradili kuće i taj se put uvijek krpio te je po njegovom mišljenju danas u najgorem stanju ikad od zadnjih 20 godina. Navodi da se ovim putem automobilom moglo prolaziti zadnjih 20-tak godina. Svi koji su gradili kuće pa tako i tuženici, da su kamionima dolazili upravo ovim putem koji se uredio prije dvadeset godina, a ne iz smjera mjesta [adresa]. Naveo je da poznaje tužitelja i da njemu tužitelj nikada nije priječio prolaz i govorio da bi taj put bio njegov. Svjedok je naveo da je poznavao i ranijeg vlasnika tužiteljeve kuće TF te da su njih dvojica zajedno radili i uređivali put koji vodi od asfaltne ceste i na nju izlazi kod Sv. Martina pa prema predmetnim nekretninama, a da je to bilo pred dvadesetak godina. Ovim putem da prolaze svi, na istom da nema nikakve zapreke te da tim putem ljudi idu i na kupanje u uvalu.

18. I. tuženik EF u svom je iskazu naveo da je tužitelj uzurpirao sve nekretnine na ovom području pa tako na neki način i njihovu kuću te ih tuži zbog korištenja puta koji u naravi da predstavlja javni put tj. nerazvrstanu cestu za koju on tvrdi da je njegova. Ističe da je vlasnik svih nekretnina na ovome predjelu bio DF od kojega su i oni kupili njihove terene. Nije siguran kada je točno cesta napravljena, misli da je to bilo 2003. godine, ali navodi da zasigurno cesta postoji barem već deset, dvanaest godina. Gradnju ove ceste da je financirao DF, a da su mu pomagali svi koji su na ovom predjelu imali nekretnine, pa tako i oni. Navodi da su se cestom koristili svi koji su imali nekretnine na ovom predjelu pa tako i njegova obitelj. DF da se prilikom kupnje njihovog zemljišta u ugovoru obvezao da će mi imati pristup do njihove nekretnine, to da i u ugovoru stoji jer inače da ne bi mogli dobiti građevinsku dozvolu za gradnju kuće bez pristupnog puta. Naknadno da je DF drugi dio zemljišta prodao tužitelju, i u vrijeme kada se ta kupoprodaja dogovarala PF da je obećavao da će se to sve riješiti o čemu da postoji i njihova korespondencija preko email-a, međutim sada kad je PF otkupio sva zemljišta okolo da im spori prolazak ovim putem na ovaj način. Posebno upita naveo je da se osim njegove obitelji ovim putem služe svi koji u blizini imaju svoje nekretnine, pa tako da prolazi UF, te obitelji P i E, kao i jedna češka obitelj kojoj se ne sjeća prezimena te vlasnici maslinika na ovom predjelu, a ovim putem da se ide i do plaže. Svoju kuću da je izgradio prije petnaestak godina, a tada da su građevinski strojevi, kamioni, miješalice za beton prolazili upravo ovuda, od asfaltnog puta u duljini od nekih 3 kilometra do njegove kuće. Također je naveo da ovaj put počinje od asfaltnog puta od Sv. Martina te vodi do ulaza u njegovu i Runjinu kuću, a da se tim putem dalje može doći sve do uvale s manjim automobilom.

19. U postupku je saslušana i II. tuženica CF koja je u svom iskazu navela da je predmet spora čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] što u naravi da predstavlja dio puta koji vodi od sv. Maritna do Mihoj dolca u duljini od otprilike 3 km. Put da je izgrađen u prvoj polovici 2003. godine, a investitor ovog puta da je bio DF koji je put izgradio kako bi podigao vrijednost zemlje koju je imao namjeru prodati, a koji da je također investirao u donošenje DPU-a. Nakon što je put napravljen 2004. godine da je donesen i DPU te su se naknadno formirale parcele prijavnim listom, ali u tome trenutku prijavni list da nije bio proveden u katastru i zemljišniku. Njezin suprug da je od Želimira Ivankovića 2005. godine kupio zemljište na kojem su naknadno izgradili kuću, a zaključenim ugovorom DF da se obvezao osigurati im pristup do njihovog zemljišta i stvarnu služnost radi prolaza motornim vozilom. Također, da im je dao izjavu radi dobivanja građevinske dozvole, budući da je u tom trenutku on bio njihov susjed sa sjevera, istoka i juga, dok je sa zapada bio put. Spornim dijelom puta da se svakodnevno koriste već petnaestak godina, ali da se njime koriste i svi drugi stanovnici [adresa], ljudi koji u blizini imaju poljoprivredna zemljišta, radnici HEP-a koji dolaze u obližnju trafostanicu, turisti i kupaći, i u tome da ih nitko nije smetao sve do podnošenja ove tužbe.

20. U ponovljenom postupku sud je pribavio očitovanje Općine Milna o tome koji dio predmetne nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu, odnosno koji je to dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] obuhvaćen Odlukom Općine [adresa] od 27. lipnja 2019. Iz očitovanja Općine Milna, Klasa: 740-08/23-1/006, Urbroj: 2182-32-01/1-23-02 od 6. svibnja 2023. navedeno je kako je Odluka Općine [adresa] na koju se ovaj sud poziva donesena 30. rujna 2019. i objavljena na 11. stranici „Službenog glasnika Općine Milna“, broj 5/19, te da ista ne sadržava čestice zemljišta koje bi bile sastavni dio nerazvrstanih cesta na području Općine Milna, već da se vezuje na „Prometnu studiju“ koju je 2018. godine donijelo Općinsko vijeće Općine Milna. Temeljem prethodnog da je Općinsko vijeće Općine Milna dana 2. listopada 2020. donijelo Olduku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi Općine Milna i njezinom pravnom statusu (Službeni glasnik Općine Milna, broj 13/20) čiji sastavni prilog je i popis čestica zemljišta i kojom odlukom je obuhvaćena i predmetna čestica 2010/1, k. o. [katastarska općina] kao dio nerazvrstane ceste oznake Bnm08. Također, navodi se da je Općinsko vijeće Općine Milna 19. ožujka 2021. donijelo Odluku o I. izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi Općine Milna i njezinom pravnom statusu (Službeni glasnik Općine Milna, broj 2/21), u čanku 2. koje se navodi da se i čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] briše iz „Evidencije o komunalnoj infrastrukturi – NERAZVRSTANE CESTE“. Uz navedeno očitovanje Općina Milna dostavila je kao prilog Odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi Općine [adresa] i njezinom pravnom statusu (Službeni glasnik Općine Milna, broj 13/20) zajedno sa popisom čestica zemljišta, te Odluku o I. izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi Općine Milna i njezinom pravnom statusu (Službeni glasnik Općine Milna, broj 2/21).

21. Sukladno dostavljenom očitovanju Općine Milna, vještak geodetske struke u svom je očitovanju zaprimljenom u spis 16. ožujka 2024. naveo kako je iz dopisa Općine Milna kronološki gledano posljednjom odlukom Općine Milna od 19. oćujka 2021. obznanjeno da čest. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] briše iz evidencije o komunalnoj infrastrukturi – nerazvrstane ceste pa da posljedično ni predmet spora koji predstavlja dio te čestice ne bi predstavljao nerazvrstanu cestu.

22. Nadalje, sud je u ponovljenom postupku na prijedlog tuženika, a s obzirom na izmjene u osobi raspravnog suca, te potrebe načela neposrednosti, ponovno izvršio očevid na licu mjesta te je na istom konstatirano da je do lica mjesta sud pristupio automobilom preko makadamskog puta koji se svima dostupan, kao i da se na dijelu predmeta spora koji u naravi predstavlja makadamsku površinu u trenutku očevida nalaze parkirana dva automobila uz automobil stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza. Također, na očevidu je utvrđeno da predmetna makadamska površina na kojoj su u tom trenutku bili parkirani automobili se nastavlja u smjeru sjevera u obliku makadamskog puta koji vodi do drugih nekretnina. Na predmetnom očevidu sud je naložio stalnom sudskom vještaku za geodeziju Petru Garamazu da se u svom vještvu očituje je li predmetni dio nekretnine na dan 28. srpnja 2011. bio dostupan za promet vozila te pristupačan većem broju korisnika. U svom geodetskom vještvu dostavljenom u spis 13. svibnja 2025. vještak za geodeziju Petar Garmaza naveo je da je predmet očevida identičan kao pri očevidu dama 16. rujna 2019. u predmetu P-2234/18, predmet spora da predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] određen točkama A do X, površine 170 m2. Vještak je također naveo da je direktnim uvidom na terenu i nakon što je sam putem otišao prema sjeveru uvidio da se taj put nastavlja dalje prema sjeveru samo u manjoj širini (cca 2 m). Postupajući po nalogu suda vještak se očitovao u svom vještvu na način da je naveo da je prema njemu dostupnim podacima (DOF iz 2011. na javnom portalu ZIS OSS) vidljivo da se tada moglo pristupiti vozilima, odnosno da se jasno vidi da put dolazi sa istoka. Što se tiče pristupačnosti većem borju korisnika vještak je iznio da prema njegovom mišljenju i iskustvu iz više dolazaka na predmetnu lokaciju da je pristup na istu moguć terenskim i SUV vozilima, dok smatra da bi pristupanjem običnim automobilom postojao rizik od nastanka štete zbog neravnina i kvalitete vozne površine.

23. Odredbom članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje u tekstu: ZVDSP-a), propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, dok je u stavku 2. propisano da bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario to svoje pravo mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvar; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

24. Tužitelj tužbenim zahtjevom traži zaštitu od uznemiravanja nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], put, 340 m2, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to baš dijela nekretnine koja je u geodetskom vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garamaza "U Solinu, rujan 2019.g." izrađenom za potrebe ovog predmeta označenim slovima A-

B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-PQ-R-S-T-U-W-X-A, a koje uznemiravanje da se sastoji od u prolazu, provozu, pješice, biciklom, motornim vozilom kao i zadržavanje ili korištenje tog dijela nekretnine. Pri tome iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da predmet spora u naravi predstavlja dijelom stepenice položene u smjeru sjeveroistok-jugozapad uz južni ogradni zid čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, kao i prostor zapadno uz zapadni ogradni zid čest. zem. [katastarska čestica], odnosno sporni put. Tuženici ne spore da koriste predmetni dio nekretnine kao prilaz do svoje kuće, međutim tvrde da ista predstavlja javni put, odnosno nerazvrstanu cestu u vlasništvu Općine Milna.

25. U tom smislu je za navesti je da je odredbom članka 100. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 – dalje u tekstu: ZOC-a) propisano je da nerazvrstanu cestu čine: – cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično), – građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo), – zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, – prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa, – javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično). Također odredbom čl. 101. st.1. ZC-a propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Konačno odredbom čl. 131. st. 1. ZC-a propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

26. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i to baš onaj dio koji je u skici geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza "U Solinu , rujan 2019.g. "označen slovima E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-D-P-Q-R-S-T-U-V-W-X u naravi predstavlja put, nerazvrstanu cestu koja je kao takva javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Navedeno utvrđenje suda prvenstveno proizlazi iz rezultata očevida provedenog na licu mjesta, i to kako onog obavljenog 16. rujna 2019. tako i onog od 7. svibnja 2025. na kojem očevidu je nedvojbeno utvrđeno da se do nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika pristupa upravo preko predmetne nekretnine za koju se sud uvjerio da u naravi predstavlja makadamski put koji je kao takav dostupan svima, a zasigurno većem broju korisnika budući su upravo i u trenutku očevida na predmetnom dijelu nekretnine bila parkirana dva automobila u vlasništvu nepoznatih osoba. Osim toga, sud se na licu mjesta uvjerio i kako predmetni put kao takav u smjeru sjevera vodi do drugih nekretnina pa je zaključiti kako i vlasnici navedenih kuća, jednako kao i tuženici koriste predmetni put kako bi automobilom ili pješice pristupili do svojih nekretnina. Sve navedeno proizlazi i iz vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza "U Solinu , rujan 2019.g.", koji se dodatno očitovao kako je za predmetni dio nekretnine, prema njemu dostupnim podacima (vještak je koristio DOF iz 2011. godine s javnog portala ZIS OSS koji prileži njegovom vještvu) vidljivo da se tada moglo pristupiti vozilima preko predmetnog dijela nekretnine, odnosno kako put dolazi sa istoka. Da predmetni dio nekretnine kao put koristi veći broj ljudi, a ne samo tuženici, proizlazi iz iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku, koji su svi jednako iskazivali po pitanju pristupačnosti ovog dijela predmetne nekretnine, i to na način da se ista već dugi iz godina koristi kao put kojim prolaze automobili, a kojim se sa županijske ceste dolazilo do uvale Mihoj Dolac, kao i da taj put koriste svi ljudi, a čijim iskazima sud u cijelosti vjeruje jer su isti iskazivali vjerodostojno u skladu sa svojim saznanjima koja su očito neposredna jer se radi o svjedocima koji su često dolazili na to područje kako to proizlazi iz njihovih iskaza.

27. Dakle, a kako je u postupku nedvojbeno utvrđeno da dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u dijelu koji je na skici lica mjesta vještaka za geodeziju Petra Garmaza "U Solinu, rujan 2019.g." označen slovima E-F-G-H-I-J- K-L-M-N-D-P-Q-R-S-T-U-V-W-X, u naravi predstavlja put koji se na dan stupanja na snagu ZOC-a koristio za promet vozila te dostupan većem broju ljudi, a na koji način se koristi i danas, to navedena nekretnina u tom dijelu predstavlja nerazvrstanu cestu kao takva, sukladno čl. 101.st.1. ZOC-a, predstavlja vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Pri tome je za navesti da za pravni status nerazvrstane ceste nije bitno je li se nekretnine na kojima se ista nalazi i dalje vode upisane kao vlasništvo neke fizičke ili pravne osobe već je za utvrđivanje tog statusa bitno utvrditi radi li se zaista o cesti koja se na dan stupanja na snagu ZOC-a koristi za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika, a koja nije razvrstana kao javna cesta, što je u konkretnom slučaju utvrđeno, pa sud nije posebno cijenio činjenicu da je Općinsko vijeće Općine Milna 19. ožujka 2021. donijelo Odluku o I. izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi Općine [adresa] i njezinom pravnom statusu (Službeni glasnik Općine Milna, broj 2/21), u kojoj se u čanku 2. navodi da se i čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] briše iz „Evidencije o komunalnoj infrastrukturi – NERAZVRSTANE CESTE“.

28. Stoga, a kako je u postupku utvrđeno da je vlasnik predmetne nekretnine, i to dijela koji predstavlja put, odnosno cestu, a koji dio je u vještvu vještaka Petar Garmaza "U

Solinu, rujan 2019.g." označen slovima E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-D-P-Q-R-S-T-U-V-W-X, jedinica lokalne samouprave, koja je vlasništvo iste stekla temeljem zakona, a ne tužitelj, unatoč tome što je isti u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik iste, to se kod tužitelj nisu ostvarile pretpostavke za podnošenje tužbe radi zaštite od uznemiravanja, pa je u tom dijelu njegov tužbeni zahtjev odbijen kao neosnvan, odnosno sud je odlučio kao pod točkom II. izreke presude.

29. Međutim, u odnosu na dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koji u naravi predstavlja stepenice položene u smjeru sjeveroistok- jugozapad uz južni ogradni zid predmetne nekretnine, a koje su u vještvu vještaka Petar Garmaza "U Solinu, rujan 2019.g." označen slovima A-B-C-D-E-X-A , iz rezultata provedenog dokaznog postupka, i to prvenstveno očevida provedenog na licu mjesta, kao i fotografija koje prileže vještvu vještaka za geodeziju, jasno proizlazi da taj dio nekretnine nije dostupan niti većem broju ljudi, pa zasigurno ne bi mogao imati status javnog dobra u općoj uporabi. Stoga, a kod nespornih činjenica da je tužitelj upisani suvlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te činjenice da tuženici u postupku nisu niti osporili da koriste navedene stepenice, to su se u odnosu na taj dio tužbenog zahtjev ostvarile pretpostavke iz čl. 167. ZVDSP- a pa je tužitelju u tom dijelu tužbenog zahtjeva sud pružio sudsku zaštitu te je njegov tužbeni zahtjev usvojen, odnosno odlučeno je kao pod tokom I. izreke presude.

30. U nastavku je sud odlučio o troškovima postupka.

31. O troškovima postupka sud je odlučio primjenom odredbi članka 154. st. 4. ZPP-a, budući je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen za dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok je za dio iste usvojen, pa je sud odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove.

32. Stoga je o troškovima postupka odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.

33. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude i rješenja.

U Supetru, 29. kolovoza 2025.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku,

- I. i II. tužencima po punomoćniku

- u spis