Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-225/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sutkinja Martine Budinski Modronja, predsjednice vijeća, Zlatane Bihar, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Kristine Devčić Merzel, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Silvije Petrović, odvjetnik u Gospiću, protiv tuženika Like ceste d.o.o. Gospić, Smiljanska 41, OIB: 92953194406, kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju LH, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Marijana Tokić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika i umješača na strani tuženika izjavljenoj protiv međupresude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj: Pn-18/2024-16 od 13. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se međupresuda Općinskog suda u Gospiću poslovni broj: Pn-18/2024- 16 od 13. veljače 2025. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Međupresudom prvostupanjskog suda utvrđeno je da je tuženik odgovoran za naknadu štete koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju 2. prosinca 2023. u [adresa] kod kbr. [osobni identifikacijski broj] u [adresa] na osobnom automobilu marke Dacia, registracijske oznake [registarska oznaka] (točka I. izreke); odlučeno je da se zastaje s raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva do pravomoćnosti međupresude (točka II. izreke); a odluka o troškovima postupka ostavljena je za kasniju presudu (točka III. izreke).
2. Protiv prvostupanjske međupresude žalbu su podnijeli tuženik i umješač na njegovoj strani, oba zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP). Predložili su da ovaj sud pobijanu međuresudu preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Potražuju troškove žalbenog postupka.
3. Na žalbe tuženika i umješača nije odgovoreno.
4. Žalbe su osnovane.
5. Polazeći od toga da je šteta na osobnom vozilu tužitelja u štetnom događaju od 2. prosinca 2023. uzrokovana prometnim znakom promjera 60 cm nekontrolirano nošenim jakim južnim vjetrom, prvostupanjski je sud pobijanom međupresudom utvrdio odštetnu odgovornost tuženika, kao imaoca opasne stvari u smislu odredbe članka 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje: ZOO).
6. U ovom stupnju postupka nije sporno da je 2. prosinca 2023. u [adresa] u [adresa] zbog rekonstrukcije slivničke rešetke bila uspostavljena privremena regulacija prometa, u okviru koje su bila postavljena tri prometna znaka: znak opasnosti na cesti, ograničenja brzine od 30 km/h te upozorenja na radove na cesti. Nesporno je da je tuženik vlasnik tih znakova, ali i da je isti te znakove postavljao.
7. Sporno je i dalje predstavlja li prometni znak kojim je tužitelju uzrokovana šteta na vozilu opasnu stvar, a s tim u vezi i kriterij odgovornosti tuženika za istu.
8. I tuženik i umješač osporavaju zaključak prvostupanjskog suda o tome da je šteta u konkretnom slučaju uzrokovana opasnom stvari, navodeći kako je sud u odnosu na tu (odlučnu) činjenicu počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP budući da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane međupresude navodi o sadržaju potvrde Državnog Hidrometeorološkog zavoda od 25. srpnja 2024. i same potvrde, kao i između onoga što se navodi o sadržaju zapisnika o saslušanju svjedoka EH, PH i GH i samih zapisnika o njihovom saslušanju.
8.1. Umješač pritom ukazuje i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 6. ZPP, s obzirom na to da mu je prvostupanjski sud nezakonitim postupanjem, zanemarivši njegov dokazni prijedlog da se radi utvrđenja ispravnosti postavljanja znaka i dinamike nastanka predmetne prometne nezgode provede prometno vještačenje, onemogućio raspravljanje i dokazivanje činjenice da šteta nije uzrokovana opasnom stvari.
8.2. Tuženik s druge strane ukazuje na to da mu je donošenjem pobijane međupresude, čak i da je šteta uzrokovana opasnom stvari, bez provođenja svih predloženih dokaza, onemogućeno dokazivanje postojanja razloga za ekskulpaciju od odštetne odgovornosti.
9. Prema shvaćanju ovog suda, što ni žalitelji ne spore, neka stvar, da bi se smatrala opasnom za okolinu, ne mora biti po svojim svojstvima i djelovanju takva, već je opasnom može učiniti njezin položaj, mjesto i način na koji je u konkretnom slučaju ona upotrijebljena, kao i neke posebne okolnosti zbog kojih bi ona predstavljala povećanu opasnost štete za okolinu.
9.1. Drugim riječima, prometni znak promjera 60 cm i veće težine nekontrolirano nošen jakim/olujnim vjetrom mogao bi predstavljati povećanu opasnost štete za okolinu i time predstavljati opasnu stvar, za koju štetu bi, prema odredbi članka 1064. ZOO, odgovarao njezin vlasnik.
10. Iako iz same tužbe nije bilo jasno bazira li tužitelj svoj tužbeni zahtjev prema tuženiku, kao imaocu opasne stvari, iz sadržaja njegove tužbe i u njoj predloženih dokaza, usmjerenih isključivo na utvrđenje činjenice nastanka štete i njezine visine, moglo bi se zaključiti da je tužbeni zahtjev postavljen u smislu odredbe članka 1064. ZOO.
10.1. To stoga što oštećenik u tom slučaju mora dokazati samo činjenicu nastanka štete i njezinu visinu, dok se smatra da uzrok štete leži u svojstvima opasne stvari.
10.2. Međutim, i u tom slučaju se imaoc opasne stvari, iako iznimno, može osloboditi od (objektivne) odgovornosti za štetu, ako je šteta nastala uslijed više sile, radnje oštećenika ili radnje treće osobe (članak 1067. ZOO).
11. Prije svega valja reći da iz zapisnika o očevidu proizlazi da je na dan štetnog događaja bilo oblačno vrijeme, a kolnik mokar, što odgovara podacima iz potvrde DHMZ-a od 25. srpnja 2024., prema kojoj je 2. prosinca 2023. bilo oblačno vrijeme s kišom koja je padala u kratkim intervalima.
11.1. Nadalje, iz citirane potvrde proizlazi da je u prijepodnevnim satima puhao južni i jugozapadni vjetar jačine 4 Bf, što prema Beaufortovoj ljestvici za procjenu jačine vjetra na kopnu predstavlja umjereni vjetar (5.5-7.9 m/s odnosno 11- 16 čvorova).
11.2. S obzirom na to da tek vjetar jačine 5 Bf predstavlja umjereno jaki vjetar, a onaj jačine 6 Bf jaki, osnovano umješač ukazuje da je proturječan sadržaju citirane potvrde DHMZ zaključak prvostupanjskog suda da je sporni prometni znak bio nošen jakim južnim vjetrom, bez obzira na sam opis vremena naznačen u citiranoj potvrdi. Kada je jačina vjetra iskazana sa 4 Bf, prema ljestvici za procjenu jačine vjetra na kopnu, radi se o umjerenom vjetru. Od jakog vjera oznake 6 Bf dijeli ga umjereno jaki vjetar oznake 5 Bf.
12. Nadalje, da je predmetni znak nekontrolirano nošen jakim južnim vjetrom udario u tužiteljevo vozilo i oštetio ga prvostupanjski sud zaključuje na temelju iskaza svjedoka EH i PH.
12.1. Osim što PH nije očevidac predmetnog štetnog događaja, pa mu sama dinamika nastanka štetnog događaja nije poznata, iz njegovog iskaza ne proizlazi da je sporni prometni znak podignut uslijed jakog vjetra. Ovaj svjedok se sjeća da je spornog dana bilo vjetrovito vrijeme, ali o intenzitetu samog vjetra nije iskazivao. Osim što nije mogao iskazivati o samom nastanku štetnog događaja (jer je na lice mjesta izašao nakon samog štetnog događaja), nije se mogao sjetiti na kojoj je strani bio polegnut prometni znak i je li u blizini tužiteljeva vozila zatekao samo prometni znak ili i konstrukciju na kojoj je isti bio postavljen.
12.2. Iako je svjedok EH iskazivao o tome da je spornog dana puhao jak vjetar, iz njegovog iskaza ne proizlazi, kako to pogrešno interpretira prvostupanjski sud, da bi prometni znak podigao vjetar, jer je ovaj svjedok, odgovarajući na pitanje punomoćnika umješača, iskazao „....znam da je vjetar podigao prometni znak, jer nije bilo nikog drugoga tko bi ga prenio do automobila...“ Ovaj svjedok je, prema njegovom iskazu, bio na ogradi svoje kuće kad je čuo udarac i kad je ugledao vozilo tužitelja, ono je od spornog zNaka već bilo udaljeno oko 10 metara. Dakle, ovaj svjedok nije vidio kako (jaki) vjetar obara znak i baca ga na vozilo.
13. Osnovano umješač ukazuje da je proturječno sadržaju zapisnika o saslušanju svjedoka GH utvrđenje prvostupanjskog suda da je znao da vjetar ruši prometne znakove i da bi isti na taj način (nošeni vjetrom) mogli prouzročiti štetu.
13.1. Upravo suprotno, ovaj je svjedok iskazao da nije čuo da bi vjetar ikada podignuo prometni/e znak/ove, pa iako je znao viđati srušene znakove, ne zna zbog čega su isti bili porušeni.
13.2. S druge strane, iako su i osobine samog znaka (njegove dimenzije, težina, mehanizam cijele konstrukcije uključujući i tronožac na koji je znak pričvršćen) odlučne za ocjenu predstavlja li on povećanu opasnost štete za okolinu. prvostupanjski je sud propustio cijeniti iskaz svjedoka GH u dijelu u kojem je isti iskazivao da su prometni znakovi u okviru ovakve (privremene) prometne regulacije lagani, između ostaloga, i da se u slučaju sudara s automobilom jednostavno preklope, pa da je i predmetni znak napravljen od aluminija, dakle laganijeg metala i da teži možda do jednog kilograma. Drugim riječima, bez obzira na promjer prometnog znaka, prvostupanjski sud nije utvrdio sve osobine predmetnog znaka i je li isti zbog ljudskog faktora (načina na koji je postavljen) predstavljao povećanu opasnost za okolinu, a kako je proturječan sadržaju spisa njegov zaključak da bi isti, prije smog naleta na vozilo tužitelja, bio nekontrolirano nošen jakim južnim vjetrom, osnovano tuženik i umješač osporavaju zaključak suda da je tužitelju šteta nastala od opasne stvari.
14. Ako bi se, na temelju rezultata dokaznog postupka, utvrdilo da je do odvajanja prometnog znaka od njegovog tronošca došlo uslijed jakog vjetra, koji je onda nekontrolirano letio i udario u vozilo tužitelja i da prometni znak, uslijed takvih vremenskih neprilika, s obzirom na svoje ostale osobine (težinu, veličinu i dr.) predstavlja povećanu opasnost štete za okolinu, tuženik bi odgovarao tužitelju za štetu kao njegov vlasnik, ali bi on i u tom slučaju mogao isključiti svoju odgovornost ako dokaže da je do štete došlo neovisno o svojstvima (opasne) stvari zbog više sile (članak 1067. ZOO), na što tuženik svojom žalbom i ukazuje.
15. U protivnom, tuženik bi, ako je u odnosu na mjesto događaja nadležan za postavljanje i održavanje spornog znaka odnosno ceste, tužitelju odgovarao po načelu presumirane krivnje (članak 1054. stavak 1. ZOO), što znači da bi u tom slučaju tuženik bio dužan dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje.
16. Slijedom svega navedenoga, kako je u postupku pred sudom prvog stupnja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP, pobijanu međupresudu je valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
17. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti bitne postupovne povrede na koje mu je ovom odlukom ukazano, provesti po strankama predloženi dokaz prometnim vještačenjem te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, cijeneći ponovno iskaze saslušanih svjedoka, potpuno i pravilno utvrditi sve relevantne činjenice glede spornog prometnog znaka (svojstva, osobine, okolnosti njegovog odvajanja i letenja), vremenskih uvjeta na dan štetnog događaja (jačina i djelovanje vjetra takve jačine na okoliš i predmete) i dinamike nastanka štetnog događaja, te će nakon što utvrdi sve odlučne okolnosti za kriterij odštetne odgovornosti tuženika, donijeti novu na zakonu osnovanu odluku. Pritom nema zapreke da sud u ponovljenom postupku, ako se provedenim vještačenjem raspravi i pitanje visine štete, uz pitanje osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva riješi i pitanje njezine visine.
18. Na temelju odredbe članka 166. stavak 3. ZPP, o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.
U Sisku 28. kolovoza 2025.
Predsjednica vijeća
Martina Budinski Modronja
