Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-2/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Martini Budinski Modronja, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, te podnositelja prigovora Općine Selca, Selca, Trg Stjepana Radića 5, OIB: 75901612733, kojega zastupa Općinski načelnik JL i punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miro Boban i Gordan Lolić u Splitu, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi Općine Selca izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, zemljišnoknjižnog odjela Supetar, poslovni broj: Z-2575/2021 od 21. travnja 2022., 28. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba Općine Selca i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, zemljišnoknjižnog odjela Supetar, poslovni broj: Z-2575/2021 od 21. travnja 2022.
II. Odbija se zahtjev Općine Selca za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I/ Odbija se prigovor Općine Selca kao neosnovan, te se potvrđuje rješenje pod posl. br. Z-30892/18 od 19. listopada 2020.
II/ Određuje se upis zabilježbe odbijenog prigovora u k. o. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška].
III/ Nalaže se provedba toč. II/ rješenja u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina]."
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu izjavila je Općina Selca zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., nastavno: ZPP) u vezi s člankom 91. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13., 108/17., nastavno: ZZK), dakle zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da kultura predmetnih nekretnina ukazuje da nekretnine predstavljaju puteve, ceste, i da nije bilo mjesta primjeni odredbe 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., dalje: ZV), navodi da je trebalo primijeniti Zakon o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11., 23/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., dalje: ZC). Predlaže žalbu usvojiti i pobijano rješenje preinačiti na način da se prijedlog za uknjižbu odbije, podredno ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju sadržajem žalbe žaliteljica ukazuje jer je pobijano rješenje razumljivo, izreka nije proturječna razlozima koje je za svoju odluku dao prvostupanjski sud, ti razlozi nisu proturječni utvrđenom tijekom postupka i sadržaju spisa, te se ne nalaze razlozi zbog kojih se pobijano rješenje ne bi moglo ispitati.
5.1. Ne nalaze se ni druge bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 10., 13. i 14. ZPP na koje povrede temeljem članka 365. stavak 2. ZPP ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice (Republika Hrvatska) zemljišnoknjižnom sudu za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama iz z.k. 191 k. o. [katastarska općina] i to čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] u korist predlagatelja.
6.1. Svoj prijedlog predlagateljica temelji na činjenici da su predmetne nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao općenarodna imovina i da su se predmetne nekretnine na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama nalazile izvan građevinskog područja, kao i da djeluje zakonska predmnijeva iz odredbe članka 362. stavak 3. ZV.
7. Iz spisa proizlazi da je rješenjem zemljišnoknjižnog odjela poslovni broj Z- 30892/2018 od 19. listopada 2020. dopuštena uknjižba prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime Republike Hrvatske uz istovremenu uknjižbu brisanja toga prava s imena Općenarodna imovina.
7.1. Nadalje proizlazi da je na navedeno rješenje Općina Selca podnijela prigovor koji je pobijanim rješenjem odbijen.
8. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, odredbe ZZK i pravilno je postupio kada je prigovor žaliteljice protiv rješenja poslovni broj Z- 30892/2018 od 19. listopada 2020. odbio kao neosnovan.
9. Naime, sukladno članku 107. ZZK za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao u zemljišnoknjižnom sudu.
9.1. Sukladno članku 108. ZZK nakon što je pregledao prijedlog i priloge, sud će dopustiti upis ako iz zemljišne knjige ne proizlazi da postoji zapreka zatraženom upisu, ako nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtjeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena, ako utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i isprave imaju potreban oblik.
10. Iz spisa, odnosno zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da su u trenutku zaprimanja prijedloga, predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama doista bile upisane kao općenarodna imovina, međutim nije bio upisan i nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tim nekretninama. Nadalje, iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je čkbr. [katastarska čestica] bila označena, odnosno upisana kao štala, dok su ostale nekretnine bile upisane kao put.
11. U povezanosti s navedenim, a uz pravilnu primjenu navedenih odredbi ZZK, ali i odredbe članka 362. ZV, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je dopustio uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama u korist predlagateljice, jer i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nisu postojale zapreke traženom upisu. Naime, člankom 362. ZV propisano je da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (stavak 1.), da se smatra da je osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava korištenja neizrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog prava korištenja takvog zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (stavak 2.) i da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenog vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnijeva vlasništva iz stavka 1. i 2. toga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
11.1. Nedvojbeno je da se radi o nekretninama za koje u zemljišnim knjigama u trenutku zaprimanja prijedloga nije bio upisan nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, pa tako u tom svojstvu nije bila upisana ni žaliteljica, a ni njezin eventualni prednik.
12. Suprotno žalbenim navodima žaliteljice prvostupanjski sud nije trebao primijeniti odredbe ZC, a nije odlučno za ovaj zemljišnoknjižni postupak što je dio nekretnina u zemljišnim knjigama označen kao put, pa bi bile javno dobro u općoj uporabi. To stoga što u zemljišnim knjigama navedene nekretnine nisu bile upisane kao javno dobro u općoj uporabi, već kao općenarodna imovina, a zemljišnoknjižni sud u ovakvim predmetima (uknjižba vlasništva) postupa po pravilima ZZK, zapravo pravilima izvanparničnog postupka u kojem nije moguće provođenje rasprave i izvođenje dokaza radi dokazivanje činjenica koje u žalbi navodi žaliteljica, a koje činjenice je navodila i u prigovoru protiv rješenja od 19. listopada 2020. poslovni broj Z-30892/2018 kako su predmetne nekretnine predstavljaju puteve, odnosno ceste. Te navode žaliteljica može isticati i dokazivati u drugačijem postupku, ako ga radi zaštite svojih prava pokrene, a sukladno članku 102. i 131. ZC.
13. Slijedom svega navedenog, obzirom žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, temeljem članka 128. stavak 1. ZZK žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i pobijano rješenje potvrditi.
14. Temeljem članka 166. ZPP odbijen je zahtjev žaliteljice za naknadu troškova žalbenog postupka jer sa žalbom nije uspjela.
U Sisku 28. kolovoza 2025.
Sutkinja
Martina Budinski Modronja
