Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Velikoj Gorici

    Poslovni broj Gž R-45/2025-2

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Kos, predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Merica Miše, odvjetnica u Trogiru, Mornarska 8, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-100/2024-42 od 10. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 28. kolovoza 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika Republike Hrvatske i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-100/2024-42 od 10. veljače 2025. pod toč. I. izreke te pod toč. II. izreke u dijelu kojem je naloženo tuženiku Republici Hrvatskoj naknaditi tužitelju UK trošak parničnog postupka u iznosu od 4.250,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 10. veljače 2025. pa do isplate.

    II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-100/2024-42 od 10. veljače 2025. pod toč. II. izreke u dijelu kojem je naloženo tuženiku Republici Hrvatskoj naknaditi tužitelju UK trošak parničnog postupka u iznosu od 100,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama i sudi:

    Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja UK za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 100,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

    III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Republike Hrvatske za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 625,00 eura.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju bruto iznos od 15.979,16 eura s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate (toč. I. izreke) te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 4.350,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 10. veljače 2025. pa do isplate, sve u roku 15 dana (toč. II. izreke).

    2. Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) te bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Ukazuje i da je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koje je sačinjeno isključivo na temelju personalnih dokaza. Ističe i da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 27. st. 5. Zakona o humanitarnom razminiranju jer da je tužitelj pirotehničar tehničke struke te da isti nikada nije obavljao poslove razminiranja, već da je bio angažiran na sanaciji i čišćenju terena vojno skladišnog kompleksa "Pađene" Knin, za koji oblik rada i ostvarene prekovremene mu je omogućeno korištenje slobodnih dana. Stoga, smatra da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07), Pravilnik o dodatku na plaću i načinu ispate plaće („Narodne novine” broj 50/08, 142/08, 58/02, 175/03, 136/04 i 76/07) te Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog ranog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika („Narodne novine” broj 118/09), u kojem dijelu je sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Također, ističe i da se nije radilo o minski sumnjivom području, a što da je utvrđeno i u drugim presudama drugostupanjskih sudova koje dostavlja u privitku. Ukazuje i da sud samo citira iskaze svjedoka, u cijelosti propuštajući obrazložiti kako je iste cijenio. Osporava i odluku o trošku u dijelu kojem je tužitelju priznato pravo na trošak u punom iznosu za pristup na ročišta održana 20. studenog 2015., 4. prosinca 2015., 22. veljače 2017. i 23. ožujka 2022. te ističe da se o glavnoj stvari raspravljalo samo na tri ročišta glavne rasprave (od priznatih pet), zbog čega da je sud trebao iste cijeniti primjenom Tbr. 9. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u visini od 50 % nagrade (dakle, osporava dosuđeni iznos u visini od 600,00 eura). Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu, na način da se u cijelosti odbije tužbeni zahtjev. Potražuje trošak žalbenog postupka u visini od 312,50 bodova.

    3. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

    4. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

    5. Međutim, donoseći pobijanu presudu, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju osnovano upire tuženik u žalbi. Naime, prvostupanjski sud utvrđuje da je vojno skladišni kompleks "Pađene" Knin minski sumnjivo područje te da je tužitelj obavljao poslove iz čl. 27. st. 5. Zakona o humanitarnom razminiranju ("Narodne novine" 153/05, 63/07 i 152/08, dalje u tekstu: ZHR) u trajanju dužem od pet sati, dok presuda ne sadrži razloge o tim odlučnim činjenicama, niti prvostupanjski sud daje razloge prilikom ocjene dokaza. Međutim, navedenu je povredu ovaj drugostupanjski sud otklonio na temelju ovlaštenja iz čl. 373.a st. 1. toč. 2. i st. 3. ZPP-a.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 15.979,16 eura s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do isplate, na ime razlike neisplaćenih prekovremenih sati primjenom čl. 27. st. 5. i 6. ZHR-a, za razdoblje od 14. rujna 2011. do 22. srpnja 2015.

    7. Prvostupanjski je sud utvrdio:

    - da je tužitelj kao skupnik, odlukom Ministarstva obrane, Oružanih snage Republike Hrvatske, Zapovjedništva za potporu, Središnjice za upravljanje osobljem, Klasa:

    805-03/14-01/5, Urbroj: 3522-0505-14-476 od 1. siječnja 2014., raspoređen u ustrojstvenu jedinicu Zapovjedništva za potporu, Bojna za opskrbu, Podsredište za skladištenje MI-SLUNJ, Desetina za održavanje klasičnog UbS, a na ustrojstveno mjesto pirotehničara tehničke službe, ustrojbeni čin desetnika vojnog specijalista, ustrojbena VSSp: 31CS21, na mjesto službe Slunj;

    - da je vojno skladišni kompleks "Pađene" Knin, odnosno područje na kojem je tužitelj radio dok je bio raspoređen u postrojbenoj jedinici Slunj, minski sumnjivo područje u smislu odredbe čl. 2. alineje 10. Pravilnika o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja ("Narodne novine" broj 53/07, 111/07 i 141/11, dalje u tekstu: Pravilnik);

    - da je tužitelj u utuženom razdoblju od 14. rujna 2011. do 22. srpnja 2015. proveo ukupno 1866 prekovremenih sati na poslovima iz čl. 27. st. 5. ZHR-a, u vrijednosti od 15.979,16 eura bruto s dospijećem svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa od 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

    8. Odredbom čl. 27. st. 5. i 6. ZHR-a propisano je da pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana. Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 5. toga članka smatra se punim radnim vremenom.

    8.1. Stoga, za predmetni je postupak prvenstveno potrebno utvrditi je li tužitelj u utuženom razdoblju od 14. rujna 2011. do 22. srpnja 2015. proveo radeći na poslovima tehničkog izvida, pretraživanja ili neposrednog razminiranja (čl. 27. st. 5. ZHR-), a prije toga definirati i konkretizirati sadržaj tih poslova.

    8.2. Tehnički izvid je postupak kojim se ulazeći u minski sumnjivo područje utvrđuje točnost podataka prikupljenih općim izvidom, prikupljaju podaci o značajkama područja te provjerava postojanje zagađenosti dijela minski sumnjivog područja i/ili građevine od minski eksplozivnih sredstva (dalje u tekstu: MES-a) ili neeksplodiranih ubojnim sredstvima (dalje u tekstu: NUS), a kako je to propisano čl. 18. st. 1. ZHR-A. Pretraživanje je postupak kojim se utvrđuje točnost podataka prikupljenih općim i tehničkim izvidom te utvrđuje postojanje zagađenosti cijelog projektom određenog minski sumnjivog područja i/ili građevine MES-om te uklanja sav NUS koji pronađe. Razminiranje je postupak pronalaženja i obilježavanja te onesposobljavanje i uništavanje MES-a i NUS-a na radilištu (čl. 24. ZHR-a). Obilježavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja kojom se pronađeno eksplozivno sredstvo obilježava na mjestu pronalaska, onesposobljavanje MES-a i NUS-a i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se eksplozivno sredstvo onesposobljava odnosno inicijalno sredstvo odvaja od eksplozivnog punjenja, dok je uništavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova radnja pri kojoj se MES, NUS i njihovi dijelovi spaljivanjem ili detonacijom dovode u stanje trajne i potpune bezopasnosti (čl. 2. alineja 2., 3. i 4. Pravilnika).

    8.3. Nadalje, odredba čl. 2. alineja 10. Pravilnika definira minski sumnjivo područje kao područje za koje postoji sumnja da je zagađeno MES-om i NUS-om i koje je kao takvo definirano od strane Hrvatskog centra za razminiranje (dalje u tekstu: HCR).

    9. Iako je u konkretnom slučaju izostala takva službena klasifikacija od strane HCR- a, prema pravnom stavu ovog suda utvrđenje određenog prostora kao "minski sumnjivog područja" moguće je dokazivati i izvođenjem drugih dokaza iz kojih bi se moglo utvrditi je li određeno područje u naravi minski sumnjivo područje, odnosno područje koje je zagađeno MES-om i NUS-om.

    10. Stoga, prvenstveno je bilo potrebno utvrditi značenje pojma MES i NUS. Odredbom čl. 2. alinejom 11. i 12. Pravilnika propisano da su MES protupješačke mine, protuoklopne mine, sredstva za iniciranje i rušenje te eksplozivne naprave iznenađenja, dok NUS predstavljaju eksplozivna sredstva koja prije ili nakon ispaljenja sadrže eksplozivnu tvar, čiji kalibar je definiran idejnim projektom.

    11. U konkretnom slučaju, a što među stranka nije niti sporno, u vojno skladišnom kompleksu „Pađene“ Knin (dalje u tekstu: VSK "Pađene"), u kojem su se čuvala ubojna sredstva kojim su se koristile Oružane snage Republike Hrvatske, došlo je do eksplozije uzrokovane šumskim požarom, a što je dovelo do njihova odbacivanja i raspršivanja.

    11.1. Nadalje, iz dopisa Ministarstva obrane, Oružanih snaga Republike Hrvatske, Zapovjedništva za potporu "Nos Pađene" – Pađene, Klasa: 213-04/15-01/01, Urbroj: 3415-G3-15-11 od 16. siječnja 2015. proizlazi da se nakon eksplozije 13. rujna 2011. sukladno zapovijedima i Planu sanacije, kao i prioritetnim zahtjevima Križnog stožera pristupilo neposrednom prikupljanju i uklanjanju NUS-a i dijelova NUS-a i UBS-a, koje poslove su provodili pirotehničari tehničke službe Oružanih snaga Republike Hrvatske, a što je u suglasju i s iskazom svjedoka ZK, koji navodi da je prije eksplozije bilo 1700 tona ubojitih sredstva, a da je nakon eksplozije zbrinuto i uništeno 350 tona ubojitih sredstava te da se na terenu pronađena i ubojna sredstva iz II. svjetskog rata. Također, i iz iskaza svjedoka MK i svjedoka TK proizlazi da su se u razdoblju od 14. rujna 2011. obavljali poslovi tehničkog izvida terena, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja terena i onesposobljavanja i uništavanja mina i svih streljiva koja su pronađena, dok i iskaz svjedoka FK potvrđuje zagađenost predmetnog prostora NUS-om.

    11.2. Također, iz dopisa Ministarstva obrane, Oružanih snaga Republike Hrvatske, Zapovjedništva za potporu, Klasa: 562-01/13-01/01, Urbroj: 3520-S1-13 od 21. studenog 2013. proizlazi da je **.**.2013. OK (pirotehničar tehničke službe), stradao prilikom razminiranja terena u vojno-skladišnom kompleksu "Pađene", uslijed nekontrolirane eksplozije zaostalog MES-a.

    11.3. Jednako tako, zagađenost predmetnog prostora NUS-om i MES-om proizlazi i iz dnevnika radova na pregledu i sanaciji terena u VSK "Pađene" i dnevnika izvršenih radova na pregledu i čišćenju terena u tehničkom dijelu VSK "Pađene" (dalje u tekstu: dnevnik rada). Pritom, ovaj sud napominje da osim zagađenosti predmetnog prostora NUS-om i MES-om, kao posljedice eksplozije uzrokovane požarom 13. rujna 2011., iz dnevnika rada od 7. listopada 2011. proizlazi da je pronađena granata iz II. svjetskog rata, iz dnevnika rada od 11. svibnja 2012. raketa 9M22U zaostala iz Domovinskog rata, iz dnevnika rada od 27. veljače 2013. minobacačka mina iz II. svjetskog rata, iz dnevnika rada od 20. ožujka 2013. zaostala ubojna sredstva iz II. svjetskog rata, i to mina tromblonska kumulativna i granata 75 mm trenutna, iz dnevnika rada od 17. kolovoza 2013. mina minobacačka kalibra 2 (1 kom) i bomba ručna iz II. svjetskog rata (1 kom), iz dnevnika rada od 21. kolovoza 2013. granata kalibra 76 mm iz II. svjetskog rata, iz dnevnika rada od 22. kolovoza 2013. bomba ručna iz II. svjetskog rata, iz dnevnika rada od 28. studenog 2013. topnička granata iz II. svjetskog rata kalibra 75 mm, iz dnevnika rada od 15. srpnja 2014. MB mina 81 mm iz II. svjetskog rata, dakle od događaja različitog od eksplozije uzrokovane požarom.

    11.4. Stoga, prema utvrđenju ovog suda drugog stupnja iz svih priloženih dokaza u spisu proizlazi da bi VSK "Pađene" predstavljalo minski sumnjivo područja u smislu čl. 2. alineje 10. Pravilnika, a kako je to pravilno utvrdio i sud prvog stupnja.

    11.5. Stoga, tuženik tijekom postupka i sada u žalbi, pogrešno smatra da bi za utvrđenje određenog prostora kao minski sumnjivog područja bilo nužno potrebna klasifikacija od strane HCR-a, jer je prema pravnom stavu ovog suda drugog stupnja za utvrđenje predstavlja li određeno područje u naravi minski sumnjivo područje dostatna njegova zagađenost MES-om i NUS-om.

    12. U odnosu na odlučnu činjenicu je li tužitelj obavljao poslove iz čl. 27. st. 5. ZHR- a, ovaj sud ukazuje da zapisnici o iskazima svjedoka MK, TK, FK te ZK (koji su ovom spisu priklopljeni iz spisa istog suda poslovni broj Pr-79/2015, tužitelja EK), u tom dijelu nisu od odlučnog značaja, s obzirom na to da se tiču poslova koje je obavljao tamo tužitelj EK, a ne tužitelj UK.

    12.1. Međutim, iz dnevnika rada proizlazi da je tužitelj u predmetnom razdoblju, utvrđivao postojanje zagađenosti područja oko VSK "Pađene" NUS-om i MES-om te posao njihova uklanjanja, a što sukladno čl. 24. st. 1. ZHR-a predstavlja poslove pretraživanja. Također, iz dnevnika rada proizlazi da je tužitelj obavljao i poslove obilježavanja, delaboracije (onesposobljavanja) i uništavanja pronađenog NUS-a, a što spada pod poslove razminiranja u smislu odredbe čl. 24. st. 2. ZHR-a.

    13. Stoga, unatoč navedenoj bitnoj povredi odredaba postupka, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove iz čl. 27. st. 5. ZHR-a, i to na minski sumnjivom području, koji zaključak žalbenim navodima tuženika nije doveden u pitanje.

    13.1. Dakle, neosnovan je i žalbeni navod tuženika da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer u konkretnom slučaju ZHR-a predstavlja lex specialis u odnosu na pravne propise na koje se tuženik poziva u žalbi.

    13.2. U odnosu na dostavljenu sudsku praksu, u kojoj je zauzet drugačiji pravni stav, treba reći da sudska praksa domaćih sudova nije izvor prava u Republici Hrvatskoj pa ovaj sud prilikom donošenja svoje odluke nije vezan pravnim stajalištem izraženim u odluci nekog drugog suda.

    14. Suprotno žalbenom navodu tuženika, iz nalaza vještaka proizlazi da je isti prilikom njegove izrade, postupajući sukladno rješenju suda prvog stupnja poslovni broj Pr-14/2022-18 od 13. lipnja 2023., utvrdio broj dana provedenih na terenskom radu na poslovima razminiranja, koristeći mjesečno izvješće o ostvarenim satima rada za razdoblje od rujna 2011. do listopada 2014., mjesečno izvješće o ostvarenim satima posebnih dodataka (dnevni pirotehnički dodatak za razdoblje od rujna 2011. do listopada 2014.), popisa djelatnika angažiranih na zadaći sanacije terena u VSK "Pađene" za razdoblje od rujna 2011. do lipnja 2013., dnevnik radova na pregledu i sanaciji terena u VSK „Pađene” za razdoblje od rujna 2011. do lipnja 2013. te tako utvrdio da je tužitelj proveo 1866 prekovremenih sati na poslovima razminiranja. Stoga, neosnovan je žalbeni navod tuženika da bi nalaz bio sačinjen isključivo na temelju personalnih dokaza predloženih od strane tužitelja. Također, tuženik je na tako utvrđeni broj prekovremenih sati prigovarao samo u dijelu primjene ZHR-a, navodeći da je tužitelj pirotehničar tehničke službe, a što predstavlja pravno pitanje, kako je to pravilno ukazao i vještak u svojem očitovanju od 13. ožujka 2024., dok u pogledu broja utvrđenih prekovremenih i visine plaće nije imao prigovora. Stoga, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tužitelj u utuženom razdoblju od 14. rujna 2011. do 22. srpnja 2015. proveo ukupno 1866 prekovremenih sati na poslovima iz čl. 27. st. 5. ZHR-a te dosudio tužitelju iznos od 15.979,16 eura.

    15. Nadalje, iako je tužitelj odlukom Ministarstva obrane, Oružanih snaga Republike Hrvatske, Zapovjedništva za potporu, Središnjice za upravljanje osobljem, Klasa: 805-03/14-01/5, Urbroj: 3522-0505-14-476 od 1. siječnja 2014. raspoređen na ustrojstveno mjesto pirotehničara tehničke službe, isto nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke s obzirom na to da je u postupku utvrđeno da je tužitelj u naravi ipak obavljao poslove iz djelokruga pionira-pirotehničara, odnosno poslove iz čl. 27. st. 5. ZHR-a, zbog čega isti i ostvaruje pravo na plaćene prekovremene koji se redovito isplaćuje za jednaki rad (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-738/2024-2 od 29. svibnja 2024.).

    16. Slijedom svega navedenog, trebalo je na temelju čl. 373.a st. 1. toč. 2. i st. 3. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu pod točkom I. izreke (toč. I. izreke ove drugostupanjske presude).

    17. Nadalje, neosnovan je žalbeni navod tuženika da bi se na ročištima održanim 20. studenog 2015., 22. veljače 2017. te 23. ožujka 2022. raspravljalo samo o procesnim pitanjima. Naime, iz zapisnika o održanom ročištu od 20. studenog 2015. (list 9 spisa) i od 22. veljače 2017. (list 20 spisa) proizlazi da se raspravljalo o glavnoj stvari jer je tužitelj izlagao i predlagao kao u tužbi. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev-547/2023-2 od 23. rujna 2023., ako je na ročištu na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima tužitelj naveo da ostaje kod tužbe, a tuženik naveo da ostaje kod odgovora na tužbu, tada je riječ o ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari. Stoga, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je za prethodno navedena ročišta tužitelju priznao pravo na nagradu za rad primjenom Tbr. 9. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), a ne primjenom Tbr. 9. toč. 2. Tarife. Također, suprotno navodima tuženika na ročištu održanom 23. ožujka 2022. raspravljalo se također o glavnoj stvari, s obzirom na to da su tužitelj i tuženik naveli da ostaju kod svega dosad izloženog te predlagali izvođenje dokaza.

    17.1. Iako tuženik u žalbi paušalno navodi da se na samo tri od ukupno pet ročišta za glavnu raspravu raspravljalo o glavnoj stvari, ne konkretizirajući koja su to ročišta, ovaj sud ukazuje da je pravilno tužitelju priznato pravo na trošak za zastupanje na ročištima održanim 1. lipnja 2023., 24. siječnja 2024., 30. travnja 2024., 2. prosinca 2024. te 14. siječnja 2025. primjenom Tbr. 9. toč. 1. Tarife, jer se na svima njima raspravljalo o glavnoj stvari.

    17.2. Stoga, s obzirom na to da je tužbeni zahtjev osnovan, odluka o trošku je pravilna i zakonita za iznos od 4.250,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama u skladu s čl. 154. st. 1. ZPP-a, zbog čega je trebalo na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi toč. II. izreke prvostupanjske presude (toč. I. izreke ove drugostupanjske presude).

    18. Međutim, pravilno ukazuje tuženik u svojoj žalbi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je tužitelju za pristup na ročište održano 4. prosinca 2015. priznao pravo na trošak primjenom Tbr. 9. toč. 1. Tarife. Naime, iz zapisnika o održanom ročištu 4. prosinca 2015. proizlazi da je isto odgođeno na suglasan prijedlog stranaka, prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari. Stoga, tužitelj ostvaruje pravo na trošak primjenom Tbr. 9. toč. 5. Tarife, u kojem dijelu je trebalo na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a uvažiti žalbu i preinačiti prvostupanjsku presudu za iznos od 100,00 eura (toč. II. izreke ove drugostupanjske presude).

    19. Kako je tuženik uspio u žalbenom postupku samo u pogledu manjeg dijela sporednog zahtjeva (dio troška parničnog postupka), dok je odluka u glavnoj stvari ostala neizmijenjena, to je temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a odbijen njegov zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka (točka III. izreke ove drugostupanjske presude).

    U Velikoj Gorici 28. kolovoza 2025.

    Predsjednica vijeća

    Verica Kos

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.