Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska ulica 26d

Poslovni broj: Gž Zk-19/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Amaliji Švegović kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Dijani Vulić, odvjetnici iz Splita, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-6770/2022 od 12. studenoga 2024., dana 28. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba predlagateljice djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se uvažava te se rješenje Općinskog suda u Splitu broj Z-6770/2022 od 12. studenoga 2024.:

- potvrđuje u dijelu kojim je odbijen kao neosnovan prigovor predlagateljice izjavljen protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-14904/2019 od 28. siječnja 2022. u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica],

- ukida u preostalom dijelu kojim je odbijen kao neosnovan prigovor predlagateljice izjavljen protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-14904/2019 od 28. siječnja 2022. u odnosu na nekretnine u k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] i u tom ukinutom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice izjavljen protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-14904/2019 od 28. siječnja 2022. Pod točkom II. izreke naložena je zabilježba odbijanja prigovora broj Z-6770/2022 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je pod točkom III. izreke određeno da nema mjesta zabilježbi odbijanja prigovora u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Točkom IV. izreke naložena je provedba tog rješenja.

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija predlagateljica ne navodeći zakonske žalbene razloge, predlažući drugostupanjskom sudu da usvoji žalbu i u cijelosti dozvoli upis uknjižbe prava vlasništva.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio kao neosnovan prigovor predlagateljice podnesen protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-14904/2009 od 28. siječnja 2022. kojim je odbijen prijedlog predlagateljice za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime za 3/6 dijela, na ime mlljt. JM za 1/6 dijela i za PM za 1/6 dijela, a sve na temelju presude Općinskog suda u Splitu broj Pst-1094/13 od 26. siječnja 2018., presude na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu broj Pst-1094/13 od 1. prosinca 2017. i presude na temelju priznanja i rješenja Općinskog suda u Splitu broj Pst-1094/13 od 8. studenoga 2017., pozivajući se na čl. 45. , čl. 46. i čl. 117. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama (zemljišnoknjižni sud u pobijanom rješenju nije izričito naznačio koji zakon primjenjuje, ali imajući u vidu sadržaj odredbi na koje se poziva, očito je primijenio Zakona o zemljišnim knjigama, ''Narodne novine'' 63/2019, 128/2022, 155/2023, iako je u ovom konkretnom slučaju temeljem čl. 241. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama, ''Narodne novine'' broj 63/2019, trebalo primijeniti Zakona o zemljišnim knjigama, ''Narodne novine'' broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004, 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013, 60/2013, 108/2017 – dalje: ZZK/96, obzirom je prijedlog za uknjižbu podnesen 25. travnja 2019.), a koje odredbe sadržajno odgovaraju čl. 40., čl. 41. i čl. 108. st. 1. ZZK/96, ocijenivši da je zemljišnoknjižni referent pravilno primijenio te odredbe materijalnog prava kada je odbio prijedlog predlagateljice za uknjižbu prava vlasništva.

5.1. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da se usporedbom isprava na temelju kojih je predložena uknjižba sa zemljišnoknjižnim stanjem u vrijeme zaprimanja prijedloga utvrdio da za nekretninu čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] osobe uknjižene kao vlasnici nekretnine nisu utužene niti jednom od presuda niti je u odnosu na iste dostavljen neprekinut niz vanknjižnih stjecanja; da za nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] osobe uknjižene kao vlasnici nisu obuhvaćene izrekama presuda broj Pst-1094/13 od 1. prosinca 2017. i 8. studenoga 2017., dok presuda od 26. siječnja 2018. nije provediva jer nalaže nejasan upis (u dijelu i za cijelo), pri čemu posebno ističe da prijedlog nije sastavljen sukladno odredbi čl. 109. st. 1. ZZK/19, a koji sadržajno odgovara odredbi čl. 99. st. 1. ZZK/96 jer u istome predlagateljica nije naznačila čije brisanje traži i za koliki idealni udio.

6. U žalbi predlagateljica ističe da je rješenje u cijelosti neosnovano i protivno pozitivnim zakonskim propisima, te navodi da su, a protivno navodima prvostupanjskog suda u obrazloženju pobijanog rješenja, tuženici u presudama označeni kao suvlasnici ili kao vlasnici naznačeni u uvodu ili izreci presude. Navodi da zemljišnoknjižni sud, u situaciji kada je pravomoćna presuda donesena u odnosu na osobe koje su označene kao pravni sljednici upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, nije ovlašten utvrđivati suprotno niti preispitivati presudu donesenu u odnosu na pravne slijednike upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, a u prilog svojih navoda poziva se na pravni stav izražen u odluci Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Zk-630/2021-2 od 21. rujna 2021. Ukazuje da niti jednom odredbom materijalnog prava nije propisano da predlagatelj upisa treba izračunati preostale udjele upisanih suvlasnika, te da je prvostupanjski sud pozivajući se na odredbu čl. 109. Zakona o zemljišnim knjigama nepravilno i samovoljno zaključio da predmetna odredba sadrži i obvezu označavanja idealnog dijela koji se briše. Zaključno navodi da je u izrekama priloženih presuda jasno navedeno i naloženo brisanje suvlasnika za onoliko za koliko se tužitelji utvrđuju vlasnicima, pa je zahtjev određen te je zemljišnoknjižni sud trebao samo suvlasničke udjele umanjiti za udio za koliko se predlagatelji upisuju.

7. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju nije izričito naznačio koji je ZZK primijenio, no međutim iz sadržaja odredbi na koje se pozvao proizlazi da je primijenio odredbe čl. 45., 46., 109. st. 1. i 117. st. 1. ZZK/19, koje su sadržajno identične odredbama čl. 40., 41., 99. st. 1. i 108. st. 1. ZZK/96, koji je pravilno trebao primijeniti obzirom na vrijeme podnošenja prijedloga.

8. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica u prijedlogu za uknjižbu od 25. travnja 2019. u historijatu istog opisala način stjecanja prava vlasništva mlljt. JM, PM i ĆM na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina] i suvlasničke omjeru u kojima su iste stekle pravo vlasništva, te kao dokaz priložila presudu istog suda poslovni broj Pst-1094/2013 od 26. siječnja 2018., presudu na temelju priznanja poslovni broj Pst-1094/2013 od 1. prosinca 2017. te presudu na temelju priznanja i rješenje poslovni broj Pst-1094/2013 od 8. studenoga 2017., te predložila sudu da na temelju citiranih tabularnih isprava dopusti uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama u korist predlagateljice, mlljt. JM i PM uz istovremeni upis brisanja prava suvlasništva s imena upisanih suvlasnika za cijelo.

9. Kako iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da su na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnice upisane OM rođ. GM i HM, svaka u 1/2 dijela, a koje u presudi istog suda poslovni broj Pst-1094/2013 od 26. siječnja 2018., presudi na temelju priznanja poslovni broj Pst- 1094/2013 od 1. prosinca 2017. te presudi na temelju priznanja i rješenje poslovni broj Pst-1094/2013 od 8. studenoga 2017. nisu naznačene ni kao stranke, niti u izreci kao pravne prednice stranaka, to je u odnosu na tu nekretninu pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagateljice za uknjižbu prava vlasništva jer nije ispunjena pretpostavka o pravnom predniku iz čl. 40. ZZK/96.

10. Međutim, u odnosu na ostale nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj:

53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP) , a koji se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 91. st. 1. ZZK/96, a na koju povredu sadržajem žalbe upućuje predlagateljica, jer prvostupanjsko rješenje u odnosu na te nekretnine ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati pravilnost i zakonitost jer su razlozi navedeni u obrazloženju proturječni stanju spisa.

11. Naime, Uvidom u presudu na temelju priznanja i rješenje poslovni broj Pst- 1094/2013 od 8. studenoga 2017. proizlazi da je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike pod 1. EM, pod 2. ŠM, pod 3. LM i pod 4. ĆMŠ na način da se utvrđuje prema svim tuženicima, a posebno u odnosu na tuženike od 1-4 kao isključivim nasljednicima TM, CM, RM pok. NM, ĐM ž. NM, IM. TM i NM pok. RM, da su tužiteljice suvlasnice nekretnina čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i to predlagateljica u 3/6 dijela cijelog, mldb. JM u 1/6 dijela cijelog i PM u 1/6 dijela cijelo te su tužiteljice ovlaštene zatražiti uknjižbu prava vlasništva nekretnina na način kako je navedeno u izreci te presude uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva s imena i vlasništva tuženika EM, ŠM, LM i ĆMŠ odnosno njihovih pravnih prednika za dio za koliko su tužiteljice utvrđene suvlasnicama.

11.1. Presudom na temelju priznanja broj Pst-1094/2013 od 1. prosinca 2017. prihvaćen je tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike pod 5. ŽM, pod 6. NM, pod 7. ČM. TM i pod 8. ZM na način da se utvrđuje prema svim tuženicima, a posebno u odnosu na tuženike od 1-4 kao isključivim nasljednicima TM, CM, RM pok. NM, ĐM ž. NM, IM. TM i NM pok. RM, da su tužiteljice suvlasnice nekretnina čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i to predlagateljica u 3/6 dijela cijelog, mldb. JM u 1/6 dijela cijelog i PM u 1/6 dijela cijelo te su tužiteljice ovlaštene zatražiti uknjižbu prava vlasništva nekretnina na način kako je navedeno u izreci te presude uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva s imena i vlasništva tuženika EM, ŠM, LM i ĆMŠ odnosno njihovih pravnih prednika za dio za koliko su tužiteljice utvrđene suvlasnicama.

11.2. Presudom broj Pst-1094/2013 od 26. siječnja 2018. utvrđeno je prema svim tuženicima, a posebno prema tuženicima pod 10-12 (u uvodu presude su kao tuženici naznačeni pod 9. JMŠ, pod 10. FM, pod 11. AM, pod 12. BM, pod 19. GM, pod 20. UM, pod 21. PMŠ i pod 22. VM) kao isključivim nasljednicima TM pok. VM, CM pok. VM, RM pok. VM, ĐM ž. VM, IM pok. TM i NM pok. RM, da su tužiteljice suvlasnice nekretnina čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i to predlagateljica u 3/6 dijela cijelog, mldb. JM u 1/6 dijela cijelog i PM u 1/6 dijela cijelog te su tužiteljice ovlaštene zatražiti uknjižbu prava vlasništva na način kako je navedeno u izreci te presude uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva s imena i vlasništva tuženika odnosno prednika za dio i za cijelo.

12. Dakle, iz citiranih presuda proizlazi da su iste podobne za upis prava suvlasništva predlagateljica u smislu odredbe čl. 60. st. 1. toč. B) ZZK-a jer je u njihovim izrekama određeno naveden suvlasnički dio na kojem bi predlagateljice bile ovlaštene zatražiti uknjižbu prava vlasništva u odnosu na tuženike navedene u uvodu i izrekama tih presuda, kako to osnovano ukazuju i predlagateljice u svojoj žalbi navodeći da je u izrekama citiranih presuda jasno navedeno i naloženo brisanje suvlasnika za onoliko za koliko su predlagateljice kao tužiteljice utvrđene suvlasnicama te je zemljišnoknjižni sud trebao samo suvlasničke udjele tuženika umanjiti za udio za koliko se predlagateljice upisuju.

13. Slijedom navedenih razloga, valjalo je žalbu predlagateljica djelomično odbiti kao neosnovanu i primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi 91. st. 1. ZZK-a potvrditi rješenje Općinskog suda u Splitu broj Z-7193/2022 od 12. studenoga 2024. u dijelu kojim je odbijen kao neosnovan prigovor predlagateljica izjavljen protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-14904/2019 od 28. siječnja 2022. u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], dok je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 91. st. 1. ZZK-a žalbu predlagateljica valjalo djelomično uvažiti te ukinuti prvostupanjsko rješenje u preostalom dijelu kojim je odbijen kao neosnovan prigovor predlagateljice izjavljen protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj Z-14904/2019 od 28. siječnja 2022. u odnosu na nekretnine u k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] i u tom ukinutom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, vodeći računa o navodima prigovora predlagateljica, kao i žalbenim navodima predlagateljica, te cijeneći sadržaj svih isprava, ponovno odlučiti o osnovanosti prigovora i prijepornom prijedlogu za upis prava vlasništva, te donijeti novu odluku, koju će obrazložiti jasnim i valjanim razlozima, kako bi se ista povodom eventualne žalbe mogla ispitati.

U Varaždinu, 28. kolovoza 2025.

Sutkinja

Amalija Švegović