Poslovni broj R1 Ob-300/2023-18
Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Valeriji Baričević Frković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranaka: 1. FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 28. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] rođena **.**.1952. i pok. UA s posljednjim prebivalištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1942., živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja izvanbračna zajednica je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću pok. UA, **.**.2020.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je ovom sudu dostavila prijedlog radi utvrđivanja priznavanja izvanbračne zajednice s pok. UA, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
2. 1.,2. i 3. protustranka nisu se protivile navedenom prijedlogu, te su 1. i 2. protustranka priznale da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i njigova oca dok se 3. protustranka nije odazvala na ročišta, a uredno je pozvana.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Mirte Dremil Štefančić iz Rijeke, poslovni broj O-1341/2020 od 23. srpnja 2020., iza pok. UA. Sud saslušao predlagateljicu, 1. i 2. protustranku i svjedoka ĆA. Te izvršio vanjski uvid u podatke JRO MUP RH za adresu prebivališta predlagateljice i pokojnog UA
4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza utvrđeno je kako je prijedlog predlagateljice osnovan.
5. Uvidom rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Mirte Dremil Štefančić iz Rijeke, poslovni broj O-1341/2020 od 23. srpnja 2020., iza pok. RA je utvrdio da je pok. UA bio prijavljen na adresi [adresa] i da je umro **.**.2020. Da je njegovim nasljednicima na temelju zakona proglašena njegova djeca i to FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] svaki u 1/3 dijela.
6. Na ročištu od 16. listopada 2024., predlagateljica je navela da je prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. UA podnijela radi ostvarivanja dijela obiteljske mirovine, te je u spis priložila kopiju stare osobne iskaznice iz koje proizlazi da je bila prijavljena na adresi [adresa] od **.**.2013. S UA je u izvanbračnoj zajednici bila od 2012. zaključno sve do njegove smrti. Živjeli su zajedno na adresi u [adresa], to se radi o stanu koji je bio u njegovo vlasništvu i njegove pok. VA. Nisu se nikad vjenčali, iako je UA bio za to da se vjenčaju jer su protiv toga bile njegove kćeri. Ranije je bila u braku 24 godine sa ŽA, a razveli su se prije 26 godina. U tom braku je rođeno dvoje djece G i MA. Pok. UA je također bio u braku s VA i taj brak je prestao njezinom smrti, koliko se sjeća ona je umrla 2010. godine. Njihova životna zajednica financijski je funkcionirala na način da su zajednički prvotno iz njihovih zajedničkih primanja plaćali troškove režija i prehrane. Kredita nisu imali, niti su kupovali zajedničke nekretnine. U emotivnom smislu imali su odnos kao suprug i supruga, međusobno su se poštivali i voljeli. Četiri godine prije smrti UA je bio bolestan imao je ugruške i tri operacije, ona se za to vrijeme brinula o njemu s obzirom da je radila u bolnici nosila ga je od sobe do kupatila. Troškove sahrane pok. UA pokrili su od njegove ušteđevine koju je imao kod PBZ-a, a za vrijeme sahrane ona je kao član obitelji stajala uz obitelj kraj odra, to je bio skroman sprovod jer je bio u vrijeme korone i bilo je ograničeno svega na 5 ljudi.
6.1. Na istom ročištu je saslušan i svjedok ĆA koji je iskazao da jesusjed predlagateljice, a upoznali su se kada je ona zajedno s pok. UA došla živjeti u njihovo susjedstvo. Oni su kuća do kuće. On je u [adresa] počeo živjeti od 2011., s obzirom da je UA već tamo živio, gđa. GA se njemu doselila možda dvije ili tri godine poslije njega. Zajedno su živjeli sve do njegove smrti. Poznato mi je da je UA umro od moždanog udara, a prije toga da je imao dvije – tri operacije glave i da za to vrijeme dok je bio bolestan o njemu se brinula GA, s obzirom da ga je u više navrata znala pozvati da joj ga pomogne dignuti jer ima garažu gdje mu je ujedno i bravarija u kojoj radi odmah gdje i živi pa joj bio na raspolaganju. Oni su cijelo vrijeme bili skupa i znao je da su u izvanbračnoj zajednici. Često ih je viđao zajedno i ostavili su na njega dojam supruga i supruge. Mora priznati da je UA više cvjetao te je s obzirom da je GA još neko vrijeme radila išao po nju na posao. On je od UA znao u više navrata posudit auto kada je njegov bio pokvaren. Nije mu poznato kako je njihova zajednica financijski funkcionirala. Na sahrani mu nije bio.
7. Na ročištu od 3. ožujka 2025. 1. protustranka FA je iskazala da je istina je da je izvanračna zajednica mog pok. oca UA i ovdje prisutne GA započela 2 godine nakon smrti moje majke koja je umrla 2010. Ta zajednica je trajala sve do njegove smrti i oni su živjeli u njegovoj kući na adresi [adresa]. Koliko joj je poznato otac je imao svoju mirovinu i to dio iz Hrvatske, a dio iz Slovenije i dio iz Njemačke te je po osnovi obiteljske dio mirovine iz Njemačke za pok. majku. Otac je bio jednom u braku s mojom pok. mamom VA i isti je prestao njenom smrću i u tom braku smo rođeni ona, sestra ŠA i brat EA. Poznato joj je da je GA ranije bila u braku s gospodinom BA, ne zna kada je taj brak prestao, ali zna da nisu bili u braku kada je počela živjeti s njihovim ocem. U tom braku rođena su dva sina MA i G. GA je doprinosila navedenoj zajednici prvotno iz sredstava plaće, a kasnije iz mirovine. U rujnu 2020. nakon smrti oca išla sam u Hrv. poštansku banku i tamo je saznala da su otac i predlagateljica imali zajedničke račune. S obzirom da su otac i GA živjeli na katu, a brat je bio u prizemlju rijetko ih posjećivala, ali zna da je postojala izvanbračna zajednica. Istina je da je otac zadnje 2 godine prije smrti bio bolestan i o njemu je brigu vodila GA. Bila jee na sahrani ocu. GA je stajala na sahrani kraj njig, kao supruga i svi su joj izražavali sućut. Bilo nas je malo, sestra, ona i brat, jer je sahrana bila za vrijeme korone. Ne protivi se prijedlogu za utvrđivanje izvanbračne zajednice, ali s obzirom na sadržaj ranijeg zapisnika želim samo napomenuti da sestra i ona nisu ocu dozvoljavale da se oni žene jer je otac bio takav čovjek koji kad je nešto odlučio bi bilo tako kako je on htio, a ne kako bi on željela.
7.1. 2. protustranka, ŠA je na istom ročištu iskazala ne protivi se prijedlogu predlagateljice. Po njenim saznanjima izvanbračna zajednica između GA i mog pok. oca je započela 2012. dnosno dvije godine nakon smrti njene majke. Iskazuje kao i sestra, osim u dijelu gdje je ona išla u Hrv. poštansku banku jer je ona pak išla u Privrednu banku gdje su joj rekli da trebam biti sretna da je račun na pozitivnoj nuli. Nije joj poznato da li su oni imali zajedničkih kredita
8. Uvidom vanjskog uvid u podatke JRO MUP RH za adresu prebivališta proizlazi predlagateljice proizlazi da je prijavljena na adresi [adresa] od 12. rujna 2013., dok je uvidom u isti za pok. UA sud utvrdio da je isti bio prijavljen na navedenoj adresi od 9. rujna 1976. pa do svoje smrti 30. ožujka 2020.
9. Sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite izjave predlagateljice i prvo, drugo protustranke i svjedoka s obzirom na to da su u bitnome iskazivali istovjetno te u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.
10. Odredbom čl. 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona (Narodne Novine broj 103./2015., 98./2019., 47./2020. i 49/.2023. u daljnjem tekstu: ObZ propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
10.1.Stavak 2. ObZ-a istog članka propisuje da izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
11. Odredbom članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/2013., 151/2015., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022.) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji.
11.1. Stavkom 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz čl. 1. t. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
12. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. UA živjeli zajedno u istom kućanstvu na adresi [adresa] od 12. rujna 2013. do 30. ožujka 2020., odnosno do njegove smrti. Da su bili u emotivnoj vezi i da su zajedno privređivali. Dakle, utvrđeno je da je između pok. UA i predlagateljice postojala životna zajednica te da je to bila ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, koja je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću pok. UA (**.**.2020.)
15. Slijedom navedenog, temeljem citirani zakonski odredbi riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
Rijeka, 28. kolovoza 2025.
Sutkinja
Valerija Baričević Frković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se može podnijeti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u tri primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. predlagateljici u uz rješenje o pristojbi na rješenje iznosu od 19,98 eura
2. 1., 2. i 3. protustankama
