REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-2333/2016-45

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Biserki Pavković Fućak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČOF, [adresa], Downey CA 90241, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi hipotekarne tužbe, dana 28. kolovoza 2025. godine

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena ovom sudu dana 06. travnja 2016. godine.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 06. travnja 2016. godine podnio ovom sudu tužbu navodeći da su tužitelj i tuženik dana 20.07.2009. godine sklopili Ugovor o zajmu broj 09C/ŠK0720 potvrđen od strane javnog bilježnika Igora Martinović pod posl.br. Ov- 1410/09, a temeljem kojeg je u korist tužitelja na zemljišnim knjigama pod posl.bro. Z-1088/19 upisana hipoteka na nekretnini tuženika i to za zk.č.br. 964/3 u naravi dvorište s kućom broj 86. površine 173 čhv, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženo pri Općinskim sudom u Bjelovaru, zk odjel Čazma, u visini od 32.747,36 eura s godišnjom kamatom od 6,52 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, rokom otplate 20.08.2018. godine te s eventualnim ovršnim troškovima. Do dana pisanja tužbe tuženik, tuženik je umjesto ugovorenih rata zajma ukupno uplatio iznose navedene u Izvodu iz otvorenih stavki. Čl. 12. Ugovora, tražbina tužitelja dospijeva u slučaju neplaćanja bilo koje rade za više od pet dana, dok je iz Izvatka vidljivo kako tuženik nije ispunio svoju obvezu prema tužitelju, te kako je tražbina dospjela u cijelosti. Stoga predlaže da sud donese presudu kojom je tuženik dužan trpjeti namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 309.031,86 kuna za zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbu pa do isplate, sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika i to zk.č.br. 964/3 u naravi dvorište s kućom broj 86. površine 173 čhv, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] l-o- Č uknjiženo pri Općinskim sudom u Bjelovaru, zk odjel Čazma te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene, te da se naloži tuženiku platiti tužitelju troškove parničnog postupka.

2. Tijekom postupka, i to podneskom od 20.02.2023. godine tužitelj je naveo da je nakon podnošenja tužbe pribavio ovršnu ispravu i to Ugovor o Zajmu 09C/ŠK0, te da nema više pravni interes za vođenje ovog postupka.

3. Uvidom u dostavljenu presliku Ugovora o zajmu utvrđeno je da je isti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave.

4. Članak 21 Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08; dalje u tekstu - OZ) određuje da je ovršna isprava, između ostalog, ovršna javnobilježnička isprava.

5. Članak 25. OZ-a propisuje da je javnobilježnička isprava ovršna isprava ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

6. Članak 54 Zakona o javnom bilježništvu određuje da je javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvršenje. Na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao.

7. Ugovor o zajmu sačinjen je između stranka u obliku javnobilježničkog akta sa klauzulom exequendi (članak 9 Ugovora o zajmu), slijedom čega nema mogućnosti vođenja parničnog postupka obzirom tužitelj ima ovršnu ispravu kojim je svoje pravo mogao i može ostvarivati u ovršnom postupku.

8. Obzirom su stranke sastavile ugovor u obliku javnobilježničkog akta koji sadrži klauzulu ovršnosti (klauzulu exequendi), tada nema mjesta vođenju parnice, već tužitelj može svoja prava ostvariti izravno u ovršnom postupku. Svrha omogućavanja sporazuma između stranaka o provođenju ovrhe o dospijeću tražbine upravo je izbjegavanje vođenja parničnog postupka i omogućavanje ostvarivanja svojih prava izravno u ovršnom postupku po dospijeću tražbine.

9. Dakle, kako je gore navedeno, tužitelj nema pravni interes za vođenje ove parnice a slijedom čega je sud temeljem čl. 288 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) odlučio kao u izreci rješenja.

10. Temeljem čl. 154.st.1. ZPP-a sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka.

U Zagrebu dana 28. kolovoza 2025.godine

Sudac:

Biserka Pavković Fućak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se predaje putem ovog suda.

DNA:

1. pun.tužitelja

2. pun.tuženik