Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: R1-127/2024-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Goranu Jokiću, u izvanparničnom predmetu po prijedlogu 1. predlagatelja DV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. predlagateljice DVI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Stjepku Medvedu, odvjetniku iz Valpova, protiv protustranke VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Darku Šuperu, odvjetniku iz Osijeka, radi osnivanja nužnog prolaza puta, 28. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

l. Odbija se u cijelosti kao neosnovan prijedlog 1. predlagatelja DV i 2. predlagatelja DVI za osnivanje nužnog prolaza kao prava služnosti prolaza i provoza koji je predlagatelj konačno specificirao podneskom zaprimljenim 18. lipnja 2025., a koji glasi:

" 1. U korist nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (330825), k. č. br. [katastarska čestica], oranice “Gajić” ukupne površine 231025 m2, uknjižene kao suvlasništvo na jednake dijelove predlagatelja DV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DVI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao povlasne nekretnine, osniva se nužni prolaz kao pravo služnosti prolaza i provoza preko dijela i na teret nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (330825), k. č. br. [katastarska čestica], oranica „Gajić“ ukupne površine 178847 m2, kao poslužne nekretnine, u vlasništvu protustranke VV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da se povlasnoj nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (330825), k. č. br. [katastarska čestica], oranice “Gajić” ukupne površine 231025 m2 pristupa preko dijela poslužne nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (330825), k. č. br. [katastarska čestica], oranica „Gajić“ ukupne površine 178847 m2 kroz koridor u širini od 3 (tri) metra koji se pruža preko poslužne nekretnine na udaljenosti od 5 (pet) metara od ruba kanala - nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (330825), k. č. br. [katastarska čestica], u naravi „kanal Selci“, ukupne površine 9601 m2

2. Nalaže se predlagateljima DV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DVI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da protustranci VV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po osnovi naknade za osnovani nužni prolaz isplate, na jednake dijelove, novčani iznos od 510,00 eur (petstodeseteura), a u roku od 15 dana, jer se osnivanje nužnog prolaza uvjetuje isplatom utvrđene naknade.

Nalaže se predlagateljima da nakon svakog prolaska preko nužnog prolaza iz točke 1, ovog rješenja dovedu u prvobitno stanje dio jarka iskopanog na poslužnoj nekretnini, a koji dio jarka se pruža preko ovog nužnog prolaza.

3. Predlagatelji DV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DVI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ovlašteni su na temelju ovog Rješenja, nakon njegove pravomoćnosti, izvršiti upis postojanja stvarne služnosti nužnog prolaza kako je utvrđeno u točki I. ovog rješenja, u korist povlasne nekretnine, a na teret poslužne nekretnine.."

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog 1. predlagatelja UV i 2. predlagatelja DVI za određivanje privremene/prethodne mjere kojom bi se naložilo protustranci da do 15-og dana po ovršnosti rješenja o uspostavljanju nužnog prolaza donesenog u ovom postupku, trpi prolaz 1. predlagatelja DV i provoz poljoprivredne mehanizacije preko dijela nekretnine protustranke upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], oranica Gajić, ukupne površine 178847 m2, kao poslužne nekretnine, a sve za korist nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], oranica Gajić ukupne površine 231025 m2, kao povlasne nekretnine, trasom preko poslužene nekretnine koja u sadržajnom smislu odgovara koridoru opisanom u točki I. izreke ovog Rješenja, kojom je odbijen prijedlog za osnivanje nužnog prolaza.

III. Nalaže se 1. predlagatelju DV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. predlagateljici DVI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknade troškove ovog postupka protustranci VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 1.312,50 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

IV. U preostalom dijelu iznad priznatog iznosa od 1.312,50 eura do zatraženog iznosa od 1.937,50 eura, kao i u djelu za zatražene troškove sudskih pristojbi, odbija se prijedlog protustranke VV za naknadu troškova ovog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su 19. srpnja 2024. podnijeli prijedlog u kojem traže osnivanje nužnog prolaza kao prava služnosti prolaza i provoza preko dijela i na teret nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], oranica Gajić, ukupne površine 178847 m2, kao poslužne nekretnine, a sve za korist nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], oranica Gajić ukupne površine 231025 m2, kao povlasne nekretnine. Osnivanje nužnog prolaza traže uz kanal Selci koji je upisan u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr [katastarska čestica] u širini 3 m ili drugim prikladnim koridorom koji će utvrditi u svome nalazu vještak geodetske struke. Prijedlog obrazlažu u bitnome činjenicama da do svoje katastarske čestice nemaju pristup preko javnog puta. Ranije su za pristup svojoj nekretnini koristili isti prolaz uz kanal Selci za koji sad predlažu osnivanje nužnog prolaza, s tim da je protustranka u međuvremenu predlagateljima zabranila da taj prolaz koriste za pristup svojoj nekretnini. Upravo prolaz uz kanal Selci preko nekretnine kč. br. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu protustranke smatraju najprikladnijim jer je najkraći mogući put do njihove nekretnine kč. br. [katastarska čestica] dugačak svega 80 metara. Ujedno su predložili da sud donese privremenu mjeru kojom će naložiti protustranci da trpi prijevoz mehanizacije 1.predlagatelja DV preko svoje nekretnine trasom za koju je i predloženo osnivanje nužnog prolaza, i to sa trajanjem do 30 studenog 2024.

2. Očitujući se o prijedlogu, protustranka se u cijelosti istom usprotivila jer isti smatra neosnovanim. U bitnom navodi da je između stranaka ranije vođen parnični postupak u kojemu je 1. predlagatelj DV u svojstvu tužitelja tražio da sud utvrdi da je dosjelošću stekao stvarnu služnost prolaska i provoza identičnom trasom preko nekretnine ovdje protustranke kč. br. [katastarska čestica], kao poslužne, sve u korist nekretnine 1756/1 kao povlasne. Pri tom je naglasio da je taj parnični postupak pravomoćno okončan presudom ovog suda broj Psp-7/2024-20 od 3. srpnja 2024. na način da je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje da je ovdje 1. predlagatelj, tamo tužitelj, stekao dosjelošću navedenu stvarnu služnost. Nadalje je naglasio da su predlagatelji sami sebi uskratili pristup na svoju nekretninu kad su razvrgavali suvlasničku zajednicu sa suvlasnikom ĆV na kč. br. [katastarska čestica], koja je nekad bila jedinstvena čestica, a sada je podijeljena na kč. br. [katastarska čestica] tako što prilikom razvrgnuća nisu vodili računa da si osiguraju pristup sa javnog puta koji je vodio do nekad jedinstvene čestice 1756/1, a koji i dan danas vodi do novoformirane čestice 1756/9, niti su na teret novoformirane čestice 1756/9 zasnovali služnost puta u korist čestice 1756/1. Stoga se zbog sveg navedenog protivi da se nužni prolaz zasnuje preko njegove kč. br. [katastarska čestica].

3. Tijekom postupka stranke su u bitnom ostale kod svojih prvobitnih navoda s tim da su dostavljale dokumentaciju kojom te navode potkrjepljuju. Predlagatelji su konačno uredili svoj prijedlog po provedenom geodetskom i građevinskom vještačenju te nakon očitovanja Hrvatskih voda o pravnom režimu i mogućnosti osnivanja nužnog prolaza puta uz kanal Selci, podneskom zaprimljenim 18. lipnja 2025. (str. 285-287 spisa). U konačno specificiranom prijedlogu isti sad predlažu da se nužni prolaz odredi uz isti kanal Selci kč. br. [katastarska čestica], preko nekretnine protustranke kč. br. [katastarska čestica], ali na način da se trasa prolaza po cijeloj dužini odmakne 5 metara od ruba kanala te da se i dalje proteže u širini od 3 metra paralelno s kanalom preko nekretnine protustranke kč. br. [katastarska čestica]. Ujedno su se obvezali da će svaki put prilikom prelaska navedenom trasom dovesti u prvobitno stanje jarak iskopan na nekretnini protustranke kč. br. [katastarska čestica], a koji moraju prijeći prilikom silaska s javnog puta kako bi uopće mogli pristupiti na nekretninu protustranke. Navedeni jarak na nekretnini protustranke iskopan je u cijeloj dužini kč. br. [katastarska čestica] te se proteže od ruba kanala Selci kč. br. [katastarska čestica] uz javni put kč. br. [katastarska čestica], koji javni put s te strane u cijeloj dužini graniči sa nekretninom protustranke, a sve kako bi protustranka ostvarila pravo na državne potpore kod Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u okviru Intervencije za plaćanje pod oznakom 31.03 intenzivno održavanje ekološki značajnih površina. Smatraju da protustranka neće na taj način trpjeti štetu, odnosno da neće izgubiti pravo na ostvarivanje navedenih potpora. Ujedno su u konačno specificiranom prijedlogu specificirali i zahtjev za privremenu/ prethodnu mjeru u kojem traže da sud navedenu mjeru odredi u vremenskom trajanju od donošenja odluke pa do najkasnije 30 dana od nastupanja ovršnosti odluke kojom će osnovati nužni prolaz u ovom predmetu. Smatraju da su tijekom postupka učinili vjerojatnim da je određivanje privremene mjere nužno jer za pristup svojoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica] nemaju prikladni put. Stoga kako ne bi trpjeli daljnju štetu, koja nastaje zbog nemogućnosti obrađivanja nekretnine kč. br. [katastarska čestica], predlažu da sud istu odredi. Pritom treba naglasiti da su kao trasu po kojoj bi trebao ići put za vrijeme trajanja privremene mjere, predložili istu trasu za koju su konačnim prijedlogom predložili da bude trasa nužnog prolaza.

4. Uvidom u dokumentaciju koju su stranke priložile utvrđeno je kako slijedi:

-da je otac predlagatelja BV zajedno sa PV dana 09. veljače 2009. uknjižen kao suvlasnik, svatko 1/2 djela, na nekretnini kčbr. [katastarska čestica], a što je razvidno iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige (str. 32-37 spisa),

-da su 1. predlagatelj DV i 2. predlagateljica DVI uknjiženi kao suvlasnici na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] dana 08. lipnja 2017. temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog oca BV, broj O-1913/17 donesenog po javnom bilježniku Jeleni Grgić iz Valpova 02. lipnja 2017., a što također proizlazi iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige (str. 32-37 spisa),

-da je u međuvremenu PV raspolagala svojim suvlasničkim dijelom nekretnine kčbr. [katastarska čestica] na način da je isti kupoprodajom otuđila ĆV, zatim je CV taj dio nekretnine darovao ŠV, a nakon toga je FV taj dio nekretnine darovao NV (str. 32-37 spisa),

-da je 02. studenog 2023. sačinjen prijavni list za zemljišne knjige o cijepanju kčbr. [katastarska čestica] te je temeljem tog prijavnog lista, obavijesti za ZK i kopije katastarskog plana, provedena parcelizacija na način da je dotadašnja kčbr. [katastarska čestica] koja je bila površine 462127 m2 (46,21 hektara) cijepana na dvije čestice 1756/1 površine 231025 m2 (23,10 hektara) i 1756/9 površine 231024 m2 (23,10 hektara), a što je provedeno u zemljišnim knjigama odgovarajućim upisima 22. prosinca 2023. pod brojem Z- 21360/2023 (str. 32-37 spisa),

-da su predlagatelji i NV, kao suvlasnici na novoformiranim kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], Diobnim ugovorom na kojem su ovjereni potpisi kod javnog bilježnika Pavla Gagro 17. svibnja 2024. pod brojem OV-4137/2024, sporazumno razvrgnuli suvlasničku zajednicu na način da su predlagatelji ostali suvlasnici u jednakim dijelovima na kčbr. [katastarska čestica], dok je NV stekla u samovlasništvo kčbr. [katastarska čestica], s tim da je NV u međuvremenu česticu 1756/9 prodala pravnoj osobi Agro Hahne

– D (str. 32-37 i str. 163,165,188,189 spisa),

-da je 23.svibnja 2023. Općina Bizovac odbila zamolbu 1. predlagatelja DV da se formira put preko kčbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu protustranke, jer je utvrdila da na taj dan 1. predlagatelj DV ima mogućnost pristupa na svoju nekretninu kč. br. [katastarska čestica] preko javnog puta koji je nosio oznake kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (str. 58-59 spisa),

-da je pred ovim sudom pravomoćno okončan parniči postupak u predmetu Psp- 7/2024 te je donesena 3. srpnja 2024. presuda Psp-7/2024-20 kojom je u cijelosti odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev ovdje 1. predlagatelja DV, tamo tužitelja, kojim je isti tražio da se utvrdi da je dosjelošću stekao stvarnu služnost prolaska i provoza koja sadržano odgovara prijedlogu i trasi za osnivanje nužnog prolaza u ovom predmetu, s tim da je presuda postala pravomoćna 30. siječnja 2025., jer je u cijelosti potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku broj: Gž-1131/24-3, a što je utvrđeno uvidom u presudu (str. 41-50 spisa) te uvidom u potvrdu pravomoćnosti, kao i u drugostupanjsku presudu kroz sustav e Spis, otvaranjem predmeta ovog suda br. Psp-7/24,

-da je u parničnom postupku Psp-7/2024, između ostaloga, utvrđeno da je otac predlagatelja dobio temeljem usmene zamolbe do opoziva od ovdje protustranke dopuštenje da prelazi poljoprivrednom mehanizacijom preko nekretnine prostustranke kčbr. [katastarska čestica] uz rub kanala Selci kčbr. [katastarska čestica] te da je protustranka nakon što je umro otac predlagatelja opozvala zamolbu o čemu je i obavijestila predlagatelje jasno im zabranivši da dalje koriste sporni prolaz preko njegove nekretnine, zbog čega su i nastali svi daljnji sporovi pa tako i ovaj postupak,

-da predlagatelj do novoformirane čestice kčbr. [katastarska čestica], koja je nastala nakon parcelarizacije i razvrgnuća suvlasništva sa V, više nemaju izravan pristup svojoj novoformiranoj čestici, niti preko javnog puta koji nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica], niti preko javnog puta oznake kč. br. [katastarska čestica], jer navedeni putovi omeđuju nekretninu protustranke na način se put kč. br. [katastarska čestica] proteže od sela po cijeloj dužini nekretnine protustranke te se s toga puta prelazi na put 2027 koji se na stražnjem dijelu nekretnine protustranke proteže uz istu te direktno vodi do kčbr. [katastarska čestica], koja je nakon parcelarizacije i razvrgnuća suvlasništva pripala V, s tim da su isti nastavno tu nekretninu prodali pravnoj osobi Agro Hahne – Dolle d.o.o.,

-da su predlagatelji prije parcelarizacije imali pristup na svoju nekretninu preko javnih puteve kčbr. [katastarska čestica], ali su si parcelarizacijom i razvrgnućem suvlasništva na način koji je proveden sami uskratili daljnji pristup na svoju nekretninu preko tih javnih puteva, jer je parcelarizacija napravljena na način da je nekad jedinstvena kčbr. [katastarska čestica] podijeljena na dvije podjednake zemljišne čestice, ali tako da nakon podjele pristup preko javnog puta neposredno ima samo kčbr. [katastarska čestica], dok se na nekretninu predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] sada može pristupiti preko oba navedena javna puta jedino uz dodatni prelazak i provoz ili preko kčbr. [katastarska čestica] ili preko kčbr. [katastarska čestica] i to zbog toga što je nekretnina predlagatelja sa svih drugih stranka omeđena kanalima, a što je razvidno iz Izvoda iz katastarskog plana (str. 12-13, 28-29 spisa), a što je i nesporno među strankama,

-da iz očitovanja Hrvatskih voda od 22. listopada 2024. proizlazi da nije moguće osnovati nužni prolaz uz kanal Selci kčbr. [katastarska čestica] na način kako su to prvobitno predlagali predlagatelji, iz razloga što su čl. 139. Zakona o vodama propisana ograničenja koja se odnose na održavanje kanala te radi zaštite same statike kanala pa je tako zabranjeno na bankini kanala koja predstavlja zaštitni pojas od 1 metra od vanjskog ruba kanala prolaziti poljoprivrednom i drugom teškom mehanizacijom, s tim da se može zaključiti da se odmakom od navedene bankine može nesmetano prolaziti, ali je potrebno u svakom slučaju ostaviti prostor od 3 metra od ruba kanala slobodnim radi održavanja kanala (str. 73-74 spisa),

-iz pisanog očitovanja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dalje Agencija i priloga dostavljenih uz isto (str. 262-268 spisa), utvrđeno je da je protustranka preko svoje supruge ZV, koja je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, prijavio nekretninu kčbr. [katastarska čestica] radi ostvarivanja državnih potpora za 2024. na način da je kčbr. [katastarska čestica] prijavio za ostvarivanje dodatne potpora u okviru ekološki značajnih površina te da za ostvarivanje uvjeta da bi mogao dobiti takvu potporu, koja je propisana kroz Intervenciju 31.03 intenzivirano održavanje ekološki značajne površine, treba ispuniti uvjete da minimalno 10% od ukupno obradivih poljoprivrednih površina koje je prijavio čini ekološko značajne površine, s tim da se ekološki značajne površine dobivaju na način da se rubni pojasevi obradivih površina na kojima se obavlja proizvodnja, minimalne širine 5 metara ostave neobrađenima, ti rubni pojasevi koji se ostavljaju neobrađenima moraju biti naslonjeni uz rubne pojaseve vodotoka (kanala), pojaseve prihvatljivih hektara duž rubova šume ili uz pojaseve koji čine obilježja krajobraza i naslanjaju se na granične poljoprivredne površine te ne smiju biti presijecani nikakvim putevima, s tim da je u 2024. po toj dodatnoj potpori OPG-u Mara Radić isplaćeno ukupno 2.006,83 eura,

-da je protustranka 26. svibnja 2025. podnijela List zahtjeva za intervenciju Agenciji, str. 278-282 spisa, putem nositelja OPG-a ZV te da je i u potporama za 2025. također zatražio potpore po mjeri 31.03, uz navođenje predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], površine 18,12 ha, te je za tu mjeru označio rubne dijelove kč. br. [katastarska čestica], a što proizlazi iz stupca 15 lista A (str. 270-282 spisa) gdje su ti rubni dijelovi označeni kao jarak (uz put kč. br. [katastarska čestica]) i granični pojasevi uz vodotoke (kanal Selci kčbr. [katastarska čestica]).

5. Iz Nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodetske struke Mirka Živkovića od 5. veljače 2025. (str. 121-190 spisa) i dodatnih očitovanja, utvrđene su dijelom činjenice koje proizlaze iz naprijed navedene dokumentacije, a koje se odnose na razvrgnuće suvlasničke zajednice te na to da su si sami predlagatelji razvrgnućem i parcelarizacijom uskratili direktan pristup na svoju novoformiranu nekretninu, a što je podrobnije obrazloženo u prethodnoj točki obrazloženja pa sud isto ne smatra bitnim ponavljati. Nadalje je utvrđeno da je vještak utvrdio četiri moguće trase preko kojih je sada moguće pristupiti na nekretninu predlagatelja. Prva trasa vodi od sela [adresa] prema nekretninama stranaka javnim putom izgrađen na kčbr. [katastarska čestica] u duljini od oko 900 m, na taj se put nastavlja drugi javni put kčbr. [katastarska čestica]. Na zapadnom početku javnog puta kčbr. [katastarska čestica] pristup nekretnini predlagatelja bio bi moguć preko nekretnine protustranke kčbr. [katastarska čestica] uz kanal Selci kčbr. [katastarska čestica], s tim da bi duljina trase bila 173 m, a površina zahvaćenog zemljišta protustranke 517 m2. Međutim, i opisanim prolazom preko nekretnine protustranke dolazi se do kanala kčbr. [katastarska čestica] koji razdvaja nekretninu protustranke kčbr. [katastarska čestica] i nekretninu predlagatelja kč. br. [katastarska čestica] pa je potreban i prolaz preko kanala na kojem postoji izgrađen prijelaz u duljini od 10 metara, površine 30 m2, s tim da je vještak naglasio u svom zaključku da su se i Hrvatske vode izjasnile da nije moguće zasnivanje služnosti neposredno uz same kanale kčbr. [katastarska čestica]. Tom prvom trasom ukupna duljina između sela i nekretnine predlagatelja bila bi oko 1080 m. Druga trasa odnosi se na pristup preko kčbr. [katastarska čestica], koja je formirana nakon razvrgnuća suvlasništva, a sada je u vlasništvu Agro Hahne – Dolle d.o.o, i to na način da se sa javnog puta kčbr. [katastarska čestica] siđe na nekretninu 1756/9 te da se prođe trasa po nekretnini kčbr. [katastarska čestica] uz kanal izgrađen na kčbr. [katastarska čestica] u dužini od 428 metara, s tim da bi zahvatom te trase bila obuhvaćena površina 1277 m2 na kčbr. [katastarska čestica]. Ukupna duljina između sela i nekretnine predlagatelja tom trasom iznosila bi oko 2560 metara. Treća trasa obuhvaća pristup preko javnih puteva do kojih se dolazi izlaskom iz sela [adresa] prema Brođancima koji nosi oznake kč. br. [katastarska čestica], a koji se nalaze u k. o. [katastarska općina] , jer isti putovi omogućavaju nesmetani pristup do kanala izgrađenog na kč. br. [katastarska čestica] te dalje zapadnom stranom kanala vode do kanala kč. br. [katastarska čestica] koji graniči sa nekretninom predlagatelja. U tom slučaju trebalo bi napraviti most preko kanala kč. br. [katastarska čestica], a s obzirom da je riječ o širokom i dugom kanalu, izgradnja mosta bi bila zahtjevnija, s tim da je cjelokupna trasa od sela pa do nekretnine predlagatelja oko 1600 metara. Četvrta trasa odnosi se na mogućnost prolaska do istog kanala kč. br. [katastarska čestica] putem koji vlasnici okućnica (među kojima se nalazi i okućnica 1. predlagatelja DV) na kućnim brojevima 63-105 u [adresa] u [adresa] koriste prema dogovoru provozom preko stražnjeg ruba vlastitih okućnica, ali je isto tako potrebna gradnja prijelaza preko kanala kčbr. [katastarska čestica], s tim da je tom trasom ukupna dužina između sela i nekretnina predlagatelja oko 1200 m.

5.1. Iz Nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Struga-gradnja j.d.o.o. danog po ovlaštenoj osobi OV (str. 216-218 spisa), kao i iz pisanih dopuna (str. 228-230 spisa, 253-254 spisa), te iz usmeno iznesenog nalaza danog pred sudom, proizlazi da je vještak utvrdio, u konačnici, da je tržišna cijena zemljišta koje je zahvaćeno obuhvatom prve trase koju je u svome nalazu spomenuo vještak Živković, a koja prelazi preko kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranka, ukupno 62,04 eura. Tržišna vrijednost zemljišta zahvaćenog drugom trasom preko nekretnine kčbr. [katastarska čestica] iznosi 153,24 eura, dok izrada prijelaza preko kanala kčbr. [katastarska čestica], koji predstavlja treću i četvrtu trasu iznosi 1.500,00 eura.

6. Iz iskaza stranaka saslušanih na ročištu održanom 11. lipnja 2025. (str. 269- 274 spisa), u bitnom proizlaze činjenice koje su utvrđene iz materijalne dokumentacije, kao i Nalaza sudskih vještaka, s tim da je prvo predlagatelj DV naglasio da određivanje nužnog prolaza na način kako je predložio smatra najprikladnijim, jer je to najkraća veza između javnog puta i njegove nekretnine, a koja je ujedno i najkraća veza između sela i nekretnine, što mu znatno smanjuje troškove obrađivanja nekretnine, kao i utrošeno vrijeme. Također je utvrđeno iz iskaza DV da je isti sklopio dogovor sa vlasnicima kčbr. [katastarska čestica] Agro Hahne- Dolle d.o.o. da do okončanja ovog postupka koristi prolazak do svoje nekretnine preko njihove nekretnine kčbr. [katastarska čestica] uz naknadu od 500,00 eur sezonski.

7. Materijalnu dokumentaciju iz koje su utvrđene činjenice pobliže opisane pod točkom 4. Obrazloženja ovog rješenja, sud u cijelosti smatra istinitom i vjerodostojnom, jer je ista izrađena od strane nadležnih tijela. Istu su dostavile stranke u cilju dokazivanja svojih činjenica, s tim da niti jedna stranka nije osporavala istinitost i valjanost dokumentacije koju je dostavila suprotna strana, pa u takvim okolnostima ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi sud posumnjao u njenu vjerodostojnost. Osim toga, navedena dokumentacija u cijelosti je u skladu i sa navodima iz Nalaza i zaključka sudskog vještaka geodetske struke Mirka Živkovića, čiji nalaz sud u cijelosti cijeni kao objektivan i vjerodostojan, jer je izrađen u skladu s pravilima struke te i same stranke u bitnome nisu imale primjedbi na isti. Nalaz sudskog vještaka Struga-gradnja j.d.o.o., kao i dopune tog Nalaza, sud također smatra objektivnim, jer je vještak prema mišljenju ovog suda pojedine nejasnoće otklonio tijekom usmenog iznošenja Nalaza pred ovim sudom kroz pitanja koja su mu postavljali sudac i stranke postupka, bilo osobno, bilo putem punomoćnika.

8. Odredbom čl. 224. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012 i 152/2014, dalje ZVDSP) propisano je da će sud nužni prolaz preko neke nekretnine, kao poslužne, osnovati svojom odlukom na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako on do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a sve to uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Odredbom st. 4. istog članka i zakona propisano je to da će sud svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će na njoj trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manje od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako se stranke naknade glede naknade nisu drugačije sporazumjele. U postupku osnivanja nužnog prolaza primjenjuju se podredno i pravila sadržana u Zakonu o nuždnim prolazima ("Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju" br. 8/1906.), temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" br. 73/91), kao i Zakon o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23). Iz članka 4.st. 1. Zakona o nuždnim prolazima proizlazi da ako su nekretnine izgubile putnu vezu uslijed diobe nekretnina, ima se nužni prolaz bez obzira na stege, dozvoliti u prvom redu preko nekretnina, koje su s njima prvobitne sačinjavale jednu cjelinu.

9. Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja te primjenom naprijed citiranih odredbi, sud je izveo zaključak da je prijedlog predlagatelja, kako u pogledu osnivanja nužnog prolaza, tako i u pogledu privremene/prethodne mjere, u cijelosti neosnovan.

10. Za osnivanje nužnog prolaza nije dostatno da ne postoji nikakva ili prikladna putna veza sa javnim putem, koja pretpostavka je u predmetnom slučaju ispunjena, već je nužno kumulativno ispunjenje i druge pretpostavke - da je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete koja otvaranjem nužnog prolaza nastaje na nekretnini preko koje se taj prolaz otvara. U konkretnom slučaju, protustranka je dokazala da bi osnivanjem nužnog prolaza na način i u obliku trase iz prijedloga preko njegove nekretnine kčbr. [katastarska čestica], za protustranku nastala veća šteta od koristi koju bi prvo predlagatelj DV imao u gospodarskom smislu za svoju nekretninu kčbr. [katastarska čestica]. To stoga što je iz očitovanja Agencije (str.262-268 spisa), proizlazi da bi osnivanjem nužnog prolaza na opisan način, protustranka izgubila uvjete za ostvarivanje potpora po mjeri 31.03 intenzivno održavanje ekološki značajne površine. Naime, prema pojašnjenju Agencije, uvjeti za ostvarivanje tih potpora su upravo da korisnik potpora ostavi za godinu za koju je prijavio potpore 10% svojih površina koje obrađuje neobrađenima uz daljnji uvjet da se te površine nalaze uz rubove vodotoka, pojasove duž rubova šuma ili uz određena područja koja predstavljaju obilježja krajobraza koje se nalazi na poljoprivrednom zemljištu, a koje graniči sa poljoprivrednim površinama. Iz Zahtjeva za intervenciju za 2025. OPG-a Radić Mara, u okviru kojeg se i obrađuje kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke, te iz pisanog očitovanja Agencije, proizlazi da navedena nekretnina odgovara Arkod parceli ID: 1512775. Nadalje, iz iste dokumentacije proizlazi da je upravo na toj nekretnini kčbr. [katastarska čestica], s obzirom na njezinu veličinu, OPG Mara Radić, ostvario uvjet od 10% neobradivih površina, što je navedenom OPG-u omogućilo da zadovolji uvjete da ostvari dodatnu potporu kroz mjeru 31.03 intenzivno održavanje ekološki značajnih površina. OPG Mara Radić nije u mogućnosti ostvariti tu dodatnu potporu ako bi se osnovala služnost nužnog prolaza na predmetnoj nekretnini, jer će put preko trase nužnog prolaza presjeći zaštitni pojas između obradive površine i vodotoka (kanala Selci) po cijeloj širini njive, a koju površinu navedeni OPG ne može nadoknaditi niti na jednoj drugoj obradivoj površini koju je prijavio u Zahtjevu za intervenciju, jer su sve druge površine manje oranice. Da je tome tako, proizlazi iz matematičkog izračuna, jer je npr. za 2025., str. 278 spisa, zatražena osnovana potpora za 40,84 ha, što predstavlja ukupnu površinu obradivih površina OPG-a. Veličina sporne čestice preko koje bi trebao ići nužni prolaz iznosi 18,19 ha. Dakle, gotovo polovicu ukupno obradivih površina koje je OPG prijavio Agenciji čini sporna čestica. Slijedom toga proizlazi da 10% površina koje moraju ostati u obuhvatu neobrađenog zemljišta uz vodotoke ili druga propisana područja, u konkretnom slučaju iznosi 4,84 ha uz manje korekcije koje su propisane posebnim pravilnicima. Stoga, gubitkom uvjeta za ostvarivanje tih dodatnih potpora na kč. br. [katastarska čestica], jasno je da navedeni OPG niti na jednoj drugoj čestici ne može uspostaviti 4,84 ha neobradivog zemljišta uz rubove vodotoka, šuma… S obzirom da je Agencija u svom očitovanju navela da po toj posebnoj mjeri OPG Mara Radić ostvaruje godišnju potporu u iznosu od 2.006,83 eura (str. 265 spisa), jasno je da bi ista izgubila na godišnjoj razini upravo taj iznos samo po osnovi državnih potpora. S druge strane, gubitak vremena i financijskih sredstva koji prvo predlagatelj DV ima zbog tog što trenutno do svoje kč. br. [katastarska čestica] pristupa preko kč. br. [katastarska čestica], zbog dužine puta koja je dvostruko veća i iznosi 2.560 metara za pristup od sela, umjesto 1.080 metara ako bi pristupao preko čestice protustranke, nije u razmjeru sa gubitkom koji bi imala protustranka. To stoga što ni u kom slučaju 1. predlagatelj DV ne može tvrditi da će ostvariti značajne uštede i koristi za svoju nekretninu ako bi prolazio kraćim putem, jer isti za obradu navedenih relativno velikih površina zasigurno treba veću mehanizaciju koja podrazumijeva i veći učinak, pa u takvim okolnostima vožnja svaki put putem koji je u oba smjera duži svega oko 3 km, ne može stvoriti za istoga trošak na godišnjem nivou koji bi bio veći od štete koju bi osnivanjem prolaza na predloženi način pretrpjela protustranka kao vlasnik nekretnine, odnosno OPG Mara Radić kao korisnik te nekretnine. Opće je poznato da poljoprivredna mehanizacija (traktori, kombajni…) troši veće količine goriva isključivo u uvjetima kad je opterećena radom na poljoprivrednoj površini. Međutim, kad se ista kreće bilo cestom, bilo poljskim putevima ista ne može potrošiti na udaljenosti koja je oko 3 km duža znatnije količine goriva, kao što niti 1. predlagatelj DV upravljajući tom mehanizacijom ne može uštedjeti na tako kratkoj relaciji vrijeme koje bi za njega i njegovu nekretninu stvorilo nekakvu značajniju korist. Također treba naglasiti da je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ( OPG) prema čl. 3. st. 4. Zakona o poljoprivredi ("Narodne novine", broj 149/09 - dalje: ZOP) samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkog kućanstava, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje (čl. 3. st. 6. ZOP). U takvim okolnostima je protustranka, ne samo kao vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] već i kao suprug ZV (nositeljice OPG-a), član zajedničkog kućanstva i član OPG-a ovlašten isticati naprijed navedene činjenice vezane za štetu koja bi mogla nastati osnivanjem nužnog prolaza jer je to ne samo šteta koja bi mogla nastati OPG-u Mara Radić već i njemu osobno kao članu tog OPG-a. Stoga zbog svega navedenoga, kumulativno nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 224. ZVDSP-a za osnivanje nužnog prolaza u trasi i na način kako je to predlagatelj predložio konačno specificiranim prijedlogom, preko nekretnine protustranke pa je zbog toga njegov prijedlog i odbijen.

11. Prijedlog za osnivanje nužnog prolaza na opisani način neosnovan je i zbog citirane odredbe čl. 4. st. 2. Zakonu o nuždnim prolazima, jer si je pr1. predlagatelj DV razvrgnućem suvlasničke zajednice koja je provedena geometrijskom diobom, uskratio mogućnost pristupa na svoju novoformiranu česticu zasnivanjem služnosti puta na nekretnini koja je istom zgodom pripala drugom suvlasniku, kao novoformirana čestica 1756/9, do koje postoji javni put i dan-danas, a koji nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica]. Sud smatra neosnovanim dio iskaza prvo predlagatelja DV u dijelu koji se odnosi na to da je prilikom razvrgnuća suvlasništva i cijepanja nekad jedinstvene kčbr. [katastarska čestica], on izgubio pristup na svoju nekretninu, zbog toga što je takva parcelarizacija bila svrhovita u pogledu obrađivanja novonastalih zemljišnih čestica. To stoga što je riječ o velikim zemljišnim česticama koje su nakon razvrgnuća svaka površine 23,10 ha, a što je i razvidno iz čl. 3. i 4. Diobnog ugovora (str. 38 spisa) pa je u takvim okolnostima nekad jedinstvenu kčbr. [katastarska čestica] koja je prije diobe bila 46,20 ha, sasvim sigurno bilo moguće podijeliti na drugačiji način koji bi omogućavao da obje novoformirane čestice nakon diobe zadrže pristup na javni put. Čak i da je to bilo nemoguće, predlagatelji kao suvlasnici kčbr. [katastarska čestica], tijekom provedbe diobe trebali su sa drugim suvlasnicima dogovoriti osnivanje služnosti prolaza te su u tu svrhu predlagatelji mogli, s obzirom na izrazito veliku površinu čestice, osigurati prikladnu putnu vezu ili trasu kojom će dolaziti na svoju novoformiranu česticu. S tim u vezi, kao naknadu su mogli predložiti NV (suvlasnik u vrijeme diobe), kojem je pripala kčbr. [katastarska čestica] prilikom parcelarizacije nešto veću površinu koju bi trebala imati kčbr. [katastarska čestica], a što bi bila naknada za to da sebi ostave služnost prolaza do svoje nekretnine, a preko nekretnine NV. Isti to nisu učinili, već su svjesno išli u razvrgnuće suvlasničke zajednice, ne ostavljajući si nikakvu prikladnu putnu vezu do svoje nekretnine. Da je tome tako, proizlazi iz dopisa Općine Bizovac (str. 59 spisa), koja je 23. svibnja 2023. odbila prvo predlagatelja DV sa zamolbom da Općina formira javni put preko nekretnine protustranke. Nadalje, to proizlazi i iz činjenica koje su utvrđene u parničnom postupku koji je pred ovim sudom okončan u predmetu Psp-7/2024, a koji je postupak pokrenut tužbom ovdje prvo predlagatelja dana 5. ožujka 2024. (str. 42 spisa), dok je Diobni ugovor kojim je postignut sporazum o razvrgnuću zaključen tek 15. travnja 2024.. Dakle, u trenutku zaključenja Diobnog ugovora prvo predlagatelj DV već je znao da ga je Općina Bizovac odbila sa njegovim zahtjevom za formiranje javnog puta preko nekretnine protustranke, a znao je i da mu protustranka brani daljnji prolazak preko njegove nekretnine. Međutim, unatoč svim tim saznanjima isti je potpisao Diobni ugovor ne tražeći da se tim Ugovorom ili drugim aktom osnuje služnost puta koja bi mu omogućavala pristup na njegovu kč. br. [katastarska čestica].

12. Zbog svega navedenoga, bilo bi i protivno načelu pravičnosti u konačnici osnovati nužni prolaz na način i u obliku kako to predlažu predlagatelji. Pritom treba naglasiti da je sudski vještak u svom nalazu utvrdio i alternativne trase od kojih dvije podrazumijevaju gradnju mosta preko kanala kčbr. [katastarska čestica], kojom bi gradnjom predlagatelj mogao direktno pristupiti na svoju nekretninu, bez potrebe osnivanja nužnog prolaza. Pritom bi isti trebao takvu gradnju mosta, koja bi prema procjeni građevinskog vještaka koštala oko 1.500,00 eura, dogovoriti i provesti pod nadzorom Hrvatskih voda te ako ispoštuje sve navedeno, ostvarit će si direktnu vezu s javnog puta na svoju nekretninu koja će ga znatno manje koštati od daljnjeg inzistiranja na osnivanje nužnog prolaza. Ako isti i dalje inzistira na nužnom prolazu, tad bi eventualno to pravo mogao ostvarivati isključivo preko kčbr. [katastarska čestica], ali u tome slučaju u obzir treba uzeti sve navedene uvjete, kao i alternativnu trasu gradnje mosta preko kanala. S obzirom da prijedlog nije bio usmjeren u alternativnom smislu na kčbr. [katastarska čestica], sud o takvom prijedlogu u ovom postupku ne može ni odlučivati.

13. Predlagatelji (osiguranja) odbijeni su sa prijedlogom za određivanje privremene/ prethodne mjere, koji su prijedlog konačno postavili u podnesku od 18. lipnja 2025., jer po ocjeni ovog suda nisu ispunjeni uvjeti za određivanje iste. Naime, čl. 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 131/20, 114/22 i 6/24; dalje OZ) propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti pod pretpostavkama ako predlagatelji osiguranja učine vjerojatnim postojanje opasnosti koja će bez takve mjere iste spriječiti ili im znatno otežati ostvarenje njihove tražbine, ili ako učine vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U konkretnome slučaju, sam je 1. predlagatelj DV na ročištu na kojem je saslušan pred ovim sudom, dana 11. lipnja 2025., naglasio da sadašnjim vlasnicima nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] (Agro Hahne Dolle d.o.o.) plaća sezonski 500,00 eura, zbog tog što preko dijela njihove nekretnine prolazi do svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica]. Također je naglasio da je dogovor bio da za navedenu naknadu preko njihove nekretnine prelazi do nove godine, ali su se kasnije dogovorili da može preko iste prelaziti dok se ne riješi ovaj spor. U takvim okolnostima nedvojbeno proizlazi da 1. predlagatelj DV za obradu svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ima pristup preko nekretnine kčbr. [katastarska čestica], sve dok se ne riješi ovaj spor, pa stoga nisu ostvareni uvjeti za određivanje privremene mjere. Nisu ostvareni uvjeti niti za određivanje prethodne mjere iz čl. 332. OZ-a jer predlagatelji nisu naznačili kakvu točno novčanu tražbinu imaju prema protustranci kao protivniku osiguranja.

14. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem čl. 32. st. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku, uz odgovarajuću primjenu odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP). Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23, dalje Tarifa), primjenom vrijednosti predmeta spora od 1.500,00 eur, budući je prilikom podnošenja prijedloga tu vrijednost predmeta spora naznačio predlagatelj, a protustranka se tijekom postupka tako postavljenoj vrijednosti predmeta spora nije protivila. S tim u vezi treba naglasiti da je i pun. predlagatelja u svom troškovniku (str. 317 spisa) troškove računao prema navedenoj vrijednosti predmeta spora pa u takvim okolnostima sud smatra da ne postoji niti jedan razlog temeljem kojeg ne bi prihvatio naznačenu vrijednost kao pravno relevantnu u ovom sporu. Protustranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, jer je osporila prijedloge 1. i 2. predlagatelja, odmjereni su troškovi koji su po ocjeni ovog suda bili nužni za uspjeh u postupku, i to kako slijedi:

-trošak sastava po punomoćniku odvjetniku podneska od 1. kolovoza 2024. u iznosu od 100,00 eur, što je u skladu s Tbr. 16. 3. Tarife, jer je tim podneskom protustranka odgovorila na prijedlog,

-zastupanje na ročištu održanom 3. listopada 2024. u iznosu od 150,00 eur, što je u skladu s Tbr. 17. Tarife,

-sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 28. listopada 2024. u iznosu od 50,00 eur, temeljem Tbr. 16. 4. Tarife,

-zastupanje na ročištu na kojem je provedeno vještačenje, održanom 17. siječnja 2025., u iznosu od 150,00 eur, što je u skladu s Tbr. 17. Tarife,

-sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 5. ožujka 2025. u iznosu od 50,00 eur, temeljem Tbr. 16. 4. Tarife, jer se tim podneskom očitovao na Nalaz vještaka geodetske struke,

-sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 18. ožujka 2025. u iznosu od 50,00 eura, temeljem Tbr. 16. 4. Tarife, jer se tim podneskom očitovao o podnesku 1. i 2. predlagatelja kojim su se oni očitovali na Nalaz vještaka geodetske struke,

-sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 1. travnja 2025. u iznosu od 50,00 eura, temeljem Tbr. 16. 4. Tarife, jer se tim podneskom očitovao na podnesak vještaka geodetske struke, koji je isti dostavio povodom primjedbi na njegov Nalaz,

- sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 15. travnja 2025. u iznosu od 50,00 eura, temeljem Tbr. 16. 4. Tarife, jer se tim podneskom očitovao o Nalazu vještaka građevinske struke,

-sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 22. travnja 2025. u iznosu od 50,00 eura, temeljem Tbr. 16. 4. Tarife, kojim se očitovao na dopunu Nalaza vještaka građevinske struke,

-sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 8. svibnja 2025. u iznosu od 50,00 eura, temeljem Tbr. 16. 4. Tarife, kojim se očitovao na navode 1. i 2. predlagatelja iz podneska od 7.svibnja 2025.,

-sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 12. lipnja 2025. u iznosu od 50,00 eura, temeljem Tbr. 16. 4. Tarife, jer se u tom podnesku očitovao o podnesku Agencije,

- zastupanje na ročištu održanom 11. lipnja 2025. u iznosu od 150,00 eura, temeljem Tbr. 17. Tarife,

-sastav podneska po punomoćniku odvjetniku od 27. lipnja 2025. u iznosu od 100,00 eura, temeljem Tbr. 16. 3. Tarife, jer se tim podneskom očitovao na prijedlog 1. i 2. predlagatelja u kojem je isti dodatno specificirao ( u bitnom izmijenio prvobitni prijedlog za osnivanje nužnog prolaza i privremenu mjeru).

Slijedom navedenoga, protustranci su priznati troškovi u ukupnom iznosu od 1.050,00 eura, na koje je pridodan zatraženi PDV po stopi od 25%, tako da troškovi ukupni iznose 1.312,50 eura.

15. Protustranka je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova sastava podnesaka po punomoćniku odvjetniku od 28. listopada 2024., 5. ožujka 2025., 18. ožujka 2025., 1.travnja 2025., 15. travnja 2025., 22. travnja 2025., 8.svibnja 2025., 12.lipnja 2025., iznad priznatog iznosa od 50,00 eura plus PDV, za svaki podnesak pa do zatraženog iznosa od 100,00 eur plus PDV, jer svi navedeni podnesci spadaju u kategoriju ostalih podnesaka za koje je prema Tbr. 16. 4. Tarife propisano da odvjetniku pripada nagrada od 25 %. S obzirom na vrijednost predmeta spora poizlazi da 25% od 100 bodova iznosi 25 bodova. Kako je vrijednost boda 2,00 eura, proizlazi da protustranci za svaki od navedenih podnesaka pripada iznos od 50,00 eur plus PDV pa je zbog toga istog bilo potrebno odbiti iznad tog iznosa, jer je zahtjev zbog svega navedenoga postavljen previsoko. Isti je odbijen i sa zahtjevom za naknadu troškova sudskih pristojbi jer iz spisa proizlazi da isti nije pozivan na plaćanje, niti je prema pozitivnim propisima sudske pristojbe za do sad poduzete radnje dužan platiti.

16. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

Valpovo, 28. kolovoza 2025.

Sudac

Goran Jokić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1.Prvo i drugo predlagatelju po punomoćniku

2.Protustranci po punomoćniku.