REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-1057/2025

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Damiru Pleše, uz sudjelovanje Vlaste Janton Ferenčić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice VH, zbog prekršaja iz čl.112.st.14., uz primjenu čl. 293.st.2., Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora okrivljenice na obavezni prekršajni nalog PU zagrebačke I PPP Zagreb, klasa: 211-07/24-4/89720, od 16.10.2024. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 28.8.2025, godine,

presudio je

Temeljem čl.182.st.1.t.3. Prekršajnog zakona,

Okrivljenica: VH , OIB: [osobni identifikacijski broj], kći V i K, rođena **.**.1962. godine u [adresa], Republika BIH, državljanka RH, SSS, nezaposlena, uzdržava je obitelj, neudana, majka jednog djeteta, nekažnjavana, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak, sa prebivalištem u [adresa],

oslobađa se od optužbe

da bi dana 31.7.2024. godine u 08,52 sati, upravljala biciklom marke Devron broja okvira: 6116L13688, te se kretala u smjeru sjeverozapada, biciklističkom stazom iscrtanom na nogostupu sa istočne strane istočnog kolnika Avenije Marina Držića u Zagrebu, te dolaskom do raskrižaja s kolnikom Ulice kneza Branimir, gdje je promet upravljan semaforima koji su radili automatski i ispravno, nije se uvjerila da kolnik može prijeći na siguran način, te je ušla s biciklom u navedeno raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu za svoj smjer kretanja, te je tom prilikom na lijevi bočni dio njenog bicikla, prednjim desnim dijelom naletio teretni automobil reg. oznake [registarska oznaka], a koji se kretao sjevernim kolnikom Ulice kneza Branimira, prometnom trakom za desno, u smjeru sjeverozapada, te je dolaskom do raskrižja s kolnikom Avenije Marina Držića , na znak zelenog svjetla na semaforu skretao u desno, a uslijed čega je došlo do tjelesnih ozljeda,

te da bi time počinila djelo prekršaja iz čl.112. st.6. kažnjiv po čl.112. st.14., uz primjenu čl.293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 1. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

PU zagrebačka, I PPP Zagreb, izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenice radi prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

Obzirom je okrivljenica na obavezni prekršajni nalog pravodobno uložila prigovor, sud je obavezni prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo je žurni postupak.

Okrivljenica je u svojoj obrani navela da je dana 31. 7. 2024.g., u jutarnjim satima, upravljala biciklom i krenula je od kuće i to Avenijom Marina Držića u smjeru sjevera u Zagrebu. Sjeća se da je bicikl vozila desnom stranom, gledajući od kolnika Avenije Marina Držića u smjeru sjevera te je tako i došla do raskrižja ove Avenije i Ulice kneza Branimira, a misli da na ovom dijelu to zovu Novom Branimirovom. Može reći da se kretala označenom biciklističkom stazom koja je ofarbana crvenom bojom i kao takva označena na pločniku te ista na sebi nema iscrtanu bijelu prometnu traku koja bi je dijelila na dva dijela, već je ova biciklistička staza namijenjena za promet bicikla u oba smjera tj. prema sjeveru i prema jugu. Sada se ne može točno prisjetiti da li je ova bicilkistička staza povučena i preko raskrižja, a gdje se ista spušta na kolnik i prolazi zajedno sa obilježenim pješačkim prijelazom. Sjeća se da su dva bicikla iz pravca sjevera njoj dolazila u susret i procijenila je da se oni ovdje ne mogu mimoići zbog nedostatka prostora na biciklističkoj traci, pa je biciklom skrenula sa biciklističke staze malo u desno, kako bi propustila ove bicikle. Nakon toga spremala se biciklom prijeći preko kolnika na raskrižja Avenije Marina Držića i Nove Branimirove, ali je na ovom mjestu bio zaustavljen jedan kamion, pa je njega zaobišla u raskrižju sa desne strane, i dalje je krenula biciklom u smjeru sjevera preko raskrižja, a namjeravala je nakon prelaska raskrižja i dalje nastaviti vožnju biciklom obilježenom biciklističkom stazom u smjeru sjevera. Sjeća se da je biciklom već prošla navedeni kamion ali se tada dogodilo da je on udario u njen bicikl svojim zadnjim lijevim krajem, jer je očito krenuo sa pozicije koju je prethodno opisala i pala je s bicikla na kolnik. Sjeća se da kada je pala da je počela samo govoriti: "Dajte mi hitnu, moja noga", a ovdje se našao jedan policajac na motoru, koji joj je prišao i sjeća se da ju je pitao: "Da li ste vi išli na crveno", a ona mu je odgovorila da nije. Izašao je i vozač tog kamiona koji ju je udario i došao je do nje, te joj se obratio riječima: "Ali gospođo, vi ste meni došli iz mrtvog kuta, ja ovdje nisam trebao ići nego tu gore". Sjeća se još da ju je netko pomaknuo s mjesta gdje je pala, na nogostup, ali se ja ne sjeća tko je to bio. Potom je stigla hitna koja ju je odvezla u bolnicu. Dodaje još da kada je biciklom stupila sa nogostupa na kolnik navedenog raskrižja , ovdje je za njen smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu i to pješačkom semaforu koji ovdje postoji.Može još reći da joj je tada na licu mjesta prišao i jedan drugi čovjek koji je isto bio na motoru i tada joj je rekao: "Ja sam zvao i hitnu i policiju".

Na posebno postavljeno pitanje zamjenice braniteljice, da li je nju vozač tog kamiona vidio u trenutku kada je ona biciklom prelazila kolnik na spomenutom raskrižju, odgovara da ju je vozač morao vidjeti obzirom je biciklom prelazila kolnik ispred njega, odnosno kamiona.

Na posebno postavljeno pitanje zamjenice braniteljice, da li se ona služi biciklom kao prijevoznim sredstvom odgovara da se služi biciklom već pedeset godina i nikada nije imala nikakav prekršaj vezan uz korištenje bicikla.

Na posebno postavljeno pitanje pitanje zamjenice braniteljice da li je ona u ovoj prometnoj nezgodi pretrpjela tjelesne ozljede, odgovara da je ista pretrpjela lomove, da nije spavala i da je pretrpjela strah.

Svjedok KH je iskazao da je on bio službena osoba koja je dana 31. 7. 2024.g. vršila očevid na mjestu prometne nezgode koja se dogodila na raskrižju Avenije Marina Držića i Ulice kneza Branimira u Zagrebu. Sjeća se da je provodeći očevid tada utvrdio da je okrivljenica upravljala biciklom biciklističkom stazom iscrtanom na nogostupu sa istočne strane istočnog kolnika Avenije Marina Držića te je dolaskom do raskrižja sa kolnikom Ulice kneza Branimira nastavljala vožnju ravno u pravcu sjevera, s time da je ovdje sa nogostupa trebala biciklom spustiti se na kolnik navedenog raskrižja i ovdje po biciklističkoj stazi, koja je povučena preko raskrižja, nastaviti svoje kretanje u smjeru sjevera. To bi tako i bilo, no međutim, okrivljenica je prilikom ovog manevra a prije nego što je biciklom sišla sa nogostupa na kolnik, propustila poduzeti jednu bitnu radnju koju je ovdje u skladu sa zakonom trebala učiniti. Ona je naime propustila se uvjeriti da to može učiniti na siguran način, odnosno morala se uvjeriti da nema drugih vozila na cesti, a kako je to i propisano adekvatnim propisom i zbog toga je on vršeći očevid zaključio da je upravo okrivljenica kriva za predmetnu prometnu nezgodu. Utvrdio je da je okrivljenica vozeći bicikl samo nastavila sa vožnjom istoga u momentu kada je sa njime sa nogostupa spustila se na kolnik navedenog raskrižja i tu je ona pogriješila. Točno je da na ovom mjestu biciklisti mogu nastaviti vožnju sa nogostupa po obilježenoj biciklističkoj traci preko kolnika navedenog raskrižja u smjeru sjevera, ako je za njihov smjer kretanja upaljeno zeleno svjetlo na pješačkom semaforu koji ovdje postoji, jer se pored biciklističke staze nalazi i zebra, ali sve to samo pod uvjetom da se je tada okrivljenica uvjerila da to može učiniti na siguran način. U odnosu na mjesto kontakta između teretnog vozila sa kojim je okrivljenica predmetne zgode došla u kontakt i bicikla okrivljenice, može reći da je postupajući utvrdio da je primarni kontakt između teretnog vozila i bicikla okrivljenice bio u prednjem desnom dijelu teretnog vozila, odnosno radi se o gazištu ili stepenici za ulazak na mjestu suvozača. Može još reći da se ovdje radi o kamionu čija je kabina postavljena vrlo visoko i vozač takvog vozila jako teško može vidjeti biciklistu pod ovakvim uvjetima i zato je ovdje bilo bitno da okrivljenica poduzme prethodno navedenu radnju, a koju nije poduzela.

Svjedok UH je iskazao da je on kriminalističko-prometni tehničar koji je dana 31.7.2024.g. u prijepodnevnim satima zajedno sa kolegom KH vršio očevid na mjestu prometne nezgode koja se tada dogodila na raskrižju Avenije Marina Držića i Ulice kneza Branimira u Zagrebu, a u kojoj je sudjelovalo jedno teretno vozilo te ovdje okrivljenica, koja je tada upravljala biciklom. Može reći da su provođenjem očevida tada utvrdili da je okrivljenica upravljala biciklom nogostupom sa istočne strane kolnika Avenije Marina Držića u smjeru sjevera i tako je došla do raskrižja sa tzv. Novom Branimirovom ulicom, a namjerava je nastaviti kretanje ravno u smjeru sjevera, na način da je vozeći bicikl imala namjeru ovdje spustiti se sa pločinika na raskrižje i dalje vozeći bicikl. Mora reći da na navedenom pločniku postoji iscrtana biciklistička staza, a ista je iscrtana i na navedenom raskrižju i nije sporno da okrivljenica na ovome mjestu može upravljati vozeći bicikl preko ovog raskrižja u pravcu sjevera, a kada je na pješačkom semaforu ovdje upaljeno zeleno svjetlo, a što je predmetne zgode i bio slučaj. Međutim, okrivljenica je tada pogriješila u jednoj drugoj stvari, budući je ona kada se biciklom spuštala sa pločnika na kolnik raskrižja samo nastavila se jednako kretati biciklom, a prethodno se nije uvjerila da to može učiniti na siguran način, obzirom joj je sa njezine lijeve strane dolazilo teretno vozilo koje je visoko i čiji vozač iz kabine zbog toga nema dobru preglednost u odnosu na pješake i bicikliste, a poglavito ako mu dolaze sa njegove desne strane, dok u slučaju da mu isti dolaze sa lijeve strane on ih iz kabine može puno bolje primijetiti. Zbog navedenog su oni provođenjem očevida zaključili da je upravo okrivljenica kriva za ovu prometnu nezgodu, pa su je zato i prijavili. On je tijekom očevida tada i sačinio fotografije teretnog vozila i bicikla okrivljenice i sjeća se da se na tim fotografijama točno vidi da je kontakt između ovih vozila bio u predjelu prednjeg desnog dijela teretnog vozila, obzirom se po tragovima na ovom mjestu na teretnom vozilu lijepo vidjelo da je ovdje udarila guma od bickla i to dok se još okretala, a to govori zato jer se po takvim tragovima može vidjeti, odnosno on kao stručna osoba može zaključiti da se u trenutku kontakta guma na biciklu okretala. Nema nikakvih saznanja o tome da bi kontakt između teretnog vozila i bicikla predmetne zgode bio u poziciji zadnjeg lijevog dijela teretnog vozila, a ovaj utvrđeni kontakt koji je prethodno opisao je nedvojbeno bio baš na opisnom mjestu na vozilima.

U odnosu na saslušane svjeodke, okrivljenica I njezina braniteljica suglasno su navele da prigovaraju iskazima navedenih svjedoka, budući da isti nisu uzeli u obzir obvezu vozača kamiona, kao sudionika u prometu, a kojinje prelazio preko pješačkog prijelaza na kojem je bilo upaljeno zeleno svjetlo, niti su objasnili koje je on rdnje bio dužan poduzeti, a da bi se uvjerio da sigurno može izvesti radnju skretanja. Također, prigovorile su načinu opisivanja tragova na vozilu, budući da se fotografije iz fotoelaborata koji prileži pspisu, razlikuju od položaja udara koji proizlazi iz videosnimke. Osim prednjewg desnog kraja, u fotoelaboratu nema fotografija ostalih djelova vozila, a ponajprije zadnjeg desnog kraja, kako je u svom iskazu navela okrivljeica, a što proizlaziu iz videosnimke, gdje se dogodio kontakt.

U postupku je također reproducirana video snimka predmetnog događaja sa nadzorne kamere, a koju je snmku tužitelj izdvojio i dostavio u spis.

U daljnjem tijeku postupka provedeno je vještačenje po vještakinji prometne struke, dipl. ing. Ivani Višnić, Stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, prometne nezgode,tehniku i procjenu motornih vozila,koja je u svom Nalazu i mišljenju, a nakon što je u istom obradila oštećenja na vozilima koja su sudjelovala u predmetnoj promenoj nezgodi, stanje kolnika i tragove na mjestu nezgode, provela Analizu prometne nesreće u sklopu koje je obradila Mjesto nesreće, Približni naletni položaj vozila, Mogućnosti izbjegavanja naleta, donijela sljedeći Zaključak: “Neposredno prije nesreće, okrivljenica je upravljala biciklom marke Devron, biciklističkom stazom iscrtsanom na nogogostupu sa istočne strane istočnog kolnika Avenije Marina Držića iz pravca juga u smjeru sjevera. Dolaskom do raskrižja s kolnikom Ulice kneza Branimira, gdje je promet upravljan semaforima, koji su radili automatski i ispravno, zadržavala je smjer kretanje vožnje ravno u pravcu sjevera, dok je ošterćenik teretnim vozilom izvodio radnju skretanja u desno iz pravca juga u smjeru sjevera. Sudar – okrznuće vozila, dogodio se na južnoj prometnoj traci južnog kolnika Ulice kneza Branimira, na obilježenom pješačkom prijelazu. Okrivljenica je upravljajući biciklom marke Devron, dolazila oštećeniku s desne strane. Primarni kontakt između vozila ostvaren je između prednjeg desnog bočnog dijela teretnog vozila marke MAN reg. oznake [registarska oznaka], u predjelu branika i lijevog bočnog dijela bicikla marke Devron, u predjelu prednjeg i stražnjeg kotača, te košare. Na DVD snimci je vidljivo da je vozač kamiona prilikom skretanja vozilom u desno, u pravcu istoka, usporio svoje vozilo, zaustavio se na 1 sekundu, propustio bicikliste kojiu su se kretali istočnim dijelom raskrižja Ulice kneza Branimira, po biciklističkoj traci iz pravca sjevera u smjeru juga, a potom je nastavio kretanje, kojom prilikom je došlo do ostvarenog kontakta između kamiona marke MAN I bicikla marke Devron, kojim je upravljala okrivljenica. Da je oštećenik, upravljajući teretnim vozilom marke MAN, neposredno prije skretanja u desno, obratio punu pozornost nad odvijanjem prometa ispred i pored sebe, mogao je na vanjskom desnom vozačkom ogledalu, sa svoje desne strane, vidjeti okrivljenicu koja se kretala po biciklistzičkoj stazi i zaustavtiti svoje vozilo, te istu propustiti, kao što je propustio i bicikliste iz suprotnos mjera, te bi u tom slučaju ova prometna nesreća bila izbjegnuta.

Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući navode obrane okrivljenika, iskaze saslušanih svjeoka, sadržaj snimke prdmetnog događaja sa DVD medija, te Nalaz i mišljenje prometnog vještaka, kako pojedinačno, tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud smatra da u postupku nije utvrđeno da bi okrivljenica navedene zgode počinila djelo prekršaja za koje se tereti. Sama okrivljenica je u svojoj obrani porekla počnjenje prekršaja, aktivno iznoseći svoju obranu u kojoj precizira što se po njoj predmetne zgode događalo u prometu, a kada je došlo do prometne nezgode koja je predmet ovog postupka. Iz Nalaza i mišljenja prometnog vještaka, kojemu je sud kao stručnoj I nepristranoj osobi, u cijelosti poklonio svoju vjeru neosporno proizlazi da je predmetne zgode upravo oštećenik mogao poduzeti radnju pune pozornosti nad odvijanjem prometa, te u vanjskom desnom ogledalu svog vozila uočiti okrivljenicu, te zaustaviti svoje vozilo i istu propustiti, te tako izbjeći ovu prometnu nesreću, a što on nije poduzeo.

Obzirom na prethodna utvrđenja, a pri čemu je sud svoju vjeru u cijelosti poklonio iskazu vještakinje i na njenom iskazu zasnovao svoju odluku o krivnji okrivljenice za prekršaj, sud nije polonio svoju vjeru iskazima saslušanih svjedoka, u kojima oni terete okrivljenicu za počinjenje predmetnog prekršaja, obzirom smatra da predmetni svjedoci nisu bili neposredni očevici predmetnog događaja, te da su u postupku iskazivali u dobroj vjeri, ali subjektivno, pri čemu nije sporno da ovi svjedoci ne posjeduju stručno znanje i vještinu u mjeri u kojoj isto posjeduje vještakinja koja je u ovome postupku dala svoj Nalaz i mišljenje.

S obzirom na sve naprijed navedeno, Sud nije utvrdio da bi okrivljenica počinila prekršajno djelo koje joj se stavlja na teret, te je stoga valjalo odlučiti kao u izreci ove presude i temeljem odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13,157/13 i 110/15), okrivljenicu osloboditi od optužbe.

Temeljem propisa citiranog u izreci presude, obzirom je okrivljenica oslobođena od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 1. do 4. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15) padaju na teret proračunskih sredstava.

Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu, dana 28.8.2025. godine.

Zapisničarka

Sudac

Vlasta Janton Ferenčić

Damir Pleše

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostavna naredba:

1. okrivljenici: VH, [adresa]

2. braniteljici: Zrinka Bojanić, Metalčeva 5, Zagreb

3. tužitelju: PU zagrebačka I PPP Zagreb

4. pismohrana - ovdje.