Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26 D
Poslovni broj: Gž Ovr-195/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja LS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnici Nini Ružman, odvjetnici u [adresa] protiv ovršenika VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na pokretninama ovršenika, odlučujući o žalbi trećih osoba LSH, OIB: [osobni identifikacijski broj], ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i US, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa] izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni Ovr-869/2024-19 od 27. veljače 2025., dana 28. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
Žalba trećih osoba LSH, ZS US odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni Ovr-869/2024-19 od 27. veljače 2025. u cijelosti.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je pod točkom I. izreke odbacio prigovor trećih osoba LSH, ZS i US od 11. veljače 2025. kao nedopušten. Pod točkom II. Izreke odbijen je prijedlog trećih osoba LSH, ZS i US od 11. veljače 2025. za odgodu ovrhe kao neosnovan.
2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobijaju treće osobe LSH, ZS i SS (dalje: treće osobe) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.
3. Ovrhovoditelj je u odgovoru na žalbu u cijelosti osporio sve navode žalbe trećih osoba kao neosnovane, te je predložio odbiti žalbu trećih osoba kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je rješenjem o ovrsi istog suda poslovni broj Ovr-869/2024-4 od 03. prosinca 2024. određena ovrha na pokretninama ovršenika, da ovršne radnje popisa, zapljene, procjene, oduzimanja i otpremanja pokretnina ovršenika na čuvanje ovrhovoditelju određene za dan 18. prosinca 2024. na adresi [adresa] nisu provedene jer na navedenoj adresi nije nitko zatečen te nije bilo moguće ući u stan jer su vrata bila zaključana i nitko se nije odazvao na zvonjavu, da je ovrhovoditelj predložio novo uredovanje uz prisustvo bravara, svjedoka i policije, koje je zakazano za 21. veljače 2025., ali isto nije održano jer su treće osobe dana 11. veljače 2025. podnijele prigovor. Treće osobe u prigovoru navode da su sve pokretnine u predmetnom stanu vlasništvo LSH i ZS, da uzdržavaju ovršenika jer isti ne ostvaruje prihode, nezaposlen je i nije vlasnik nikakvih pokretnina, te su ujedno predložile odgodu ovrhe u ovom predmetu do okončanja parničnog postupka na koji će biti upućeni, navodeći da bi za njih provedbom ovrhe nastupila nenadoknadiva šteta, a kojem prigovoru i prijedlogu za odgodu ovrhe se ovrhovoditelj protivio smatrajući prigovor preuranjenim jer u ovom postupku još uvijek nisu popisane pokretnine, a prijedlog za odgodu neosnovanim jer treće osobe nisu dokazale postojanje svog prava, niti vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Prvostupanjski sud je, polazeći od utvrđenja da u ovom konkretnom postupku još uvijek nije izvršen popis i zapljena pokretnina, primjenom odredbe čl. 59. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, – dalje: OZ) odbacio prigovor trećih osoba kao nedopušten, zaključivši da je isti preuranjen obzirom još nije utvrđeno na kojim se konkretnim pokretninama provodi ovršni postupak. Prvostupanjski sud je, primjenom odredbe čl. 67. OZ-a odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, zaključivši da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu, jer treće osobe nisu učinile vjerojatnost postojanja svog prava (jer još uvijek nije izvršen popis pokretnina niti je utvrđeno na kojim će se pokretninama provoditi ovrha, pa treće osobe ne mogu isticati prigovor niti biti upućene na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u odnosu na nespecificirane pokretnine) niti su učinile vjerojatnim da bi daljnjom provedbom ovrhe pretrpjele nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
6. Treće osobe, osporavajući pobijano rješenje, sadržajno ističu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP), a koji Zakon se u ovršnom postupku primjenjuje temeljem čl. 21. st. 1. OZ-a, koju obrazlažu tvrdnjom da pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su navedeni su nejasni. Navode da je pogrešno stajalište suda prema kojem treće osobe prigovor mogu podnijeti tek nakon izvršenog pljenidbenog popisa i točno specificiranih pokretnina na kojima će se provoditi ovrha, te smatraju da im je sud trebao dopustiti dokazivanje njihovih tvrdnji u parnici upravo iz činjenice da ovršenik nema apsolutno nikakvih pokretnina u predmetnom stanu. Osporavaju zaključak suda da nisu učinile vjerojatnim nastanak teško nadoknadive štete jer su u prigovoru jasno naveli da su sve pokretnine u predmetnom stanu njihovo vlasništvo i služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih životnih potreba, a čin provođenja ovrhe je čin nasilja nad obitelji ovršenika pa im prijeti neimovinska šteta zbog pretrpljenih duševnih boli.
7. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutog žalbenog razloga, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, na koju sadržajem žalbe ukazuju treće osobe u svojoj žalbi jer je prvostupanjski sud dao valjane i jasne razloge o odlučnim činjenicama koji imaju uporište u stanju spisa, a niti bilo koju drugu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, a na koje povrede drugostupanjski sud temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.
8. Protivno žalbenim navodima trećih osoba, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe čl. 59. st. 1. OZ-a odbacio prigovor trećih osoba, jer i prema stavu ovog suda u situaciji kada u postupku nije poduzeta niti jedna ovršna radnja radi provedbe ovrhe na pokretninama, pa nijedna pokretnina nije zaplijenjena, treće osobe nisu ni mogle staviti prigovor da je neka od zaplijenjenih pokretnina njihovo vlasništvo, niti je bilo uvjeta za upućivanje trećih osoba u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
9. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe čl. 67. OZ-a odbio prijedlog trećih osoba za odgodu ovrhe, pravilno zaključivši da nisu ispunjenje pretpostavke propisane citiranom zakonskom odredbom obzirom da nije bilo uvjeta za upućivanje trećih osoba na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koja činjenična utvrđenja i primjenu materijalnog prava pravilnim prihvaća i ovaj sud.
10. Kako iznesenim žalbenim razlozima treće osobe nisu dovela u sumnju po prvostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje na kojem temelji odluku o odbačaju prigovora i odbijanu prijedloga za odgodu ovrhe, valjalo je žalbu trećih osoba odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a u cijelosti potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Varaždinu, 28. kolovoza 2025.
Sutkinja
Amalija Švegović
