REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-654/2023-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Petri Brkljačić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu I. predlagatelja TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II. predlagatelja Roščić Darka, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. predlagatelja Roščić AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Juraju Blažičku, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. protustranke RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vesni Rogulj, odvjetnici u Zagrebu, te II. protustranke NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivi Đakulović, odvjetnici u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 28. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se subjektivna preinaka od 20. kolovoza 2024. na način da uz protustranku RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u postupak stupa kao II. protustranka i NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 339318 Donje Vrapče, zk.č.br. 5458, oznake [adresa] ukupne površine 368 m2 od čega kuća [adresa] m2 i i dvorište površine 300 m2, upisanih kao suvlasništvo RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 3/12 dijela, Roščić Jasenke, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 2/12 dijela , Roščić Tomislava, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u 2/12 dijela, DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 2/12 dijela, i NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 3/12 dijela

ISPLATOM - na način da predmetna nekretnina pripadne u vlasništvo I. protustranci RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 1/2 dijela i II. protustranci NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela te se I. protustranci RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. protustranci NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nalaže da svaki isplati I. predlagatelju Roščić TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] iznos od 19.039,50 EUR, II. predlagatelju Roščić DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznos od 19.039,50 EUR, i III. predlagateljici AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznos od 19.039,50 EUR, sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

II. Osniva se založno pravo na nekretnini upisanoj u u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 339318 Donje Vrapče, zk.č.br. 5458, oznake [adresa] ukupne površine 368 m2 od čega kuća [adresa] m2 i i dvorište površine 300 m2, u iznosu od 114.237,00 EUR u korist I.-III- predlagatelja , do isplate iznosa od ukupno 114.237,00 EUR, a po pravomoćnosti ovosudnog rješenja.

III. Na prijedlog I.-III. predlagatelja, zemljišnoknjižni odjel ovog suda izvršiti će upis založnog prava I.-III. predlagatelja, na nekretnini pobliže opisanoj pod toč. II, a na teret I i II. protustranke, po pravomoćnosti ovosudnog rješenja.

IV. Na prijedlog I. i II. protustranke zemljišnoknjižni odjel ovog suda izvršiti će provedbu ovog Rješenja na ime i vlasništvo I. i II. protustranke svakog u ½ dijela uz predočenje uplatnice iz koje će se vidjeti da su isti isplatili I.-III. predlagatelje nakon pravomoćnosti ovosudnog Rješenja.

V. I. i II. protustranka su dužne naknaditi I. -III. predlagateljima trošak postupka razvrgnuća u iznosu od 772,91 EUR u roku od 15 dana.

VI. Svaka stranka snosi svoj trošak zastupanja u ovom postupku.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su dana 2. studenoga 2023. podnijeli ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to: kč. br. [katastarska čestica], KUĆA [adresa], DVOR.ŠPANSKO, površine 102 čhv (368 m2) navodeći da su suvlasnici iste zajedno sa I. protustrankom te da s istom nisu postigli sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, pa obzirom da smatraju da ni jedna od stranaka nema pravo na razvrgnuće isplatom te da geometrijska dioba navedenih nekretnina nije moguća bez umanjenja vrijednosti predmetne nekretnine, to predlažu razvrgnuće provesti civilnom diobom.

2. Uz prijedlog dostavljaju zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu kojim dokazuju suvlasništvo predmetnih stranaka na predmetnoj nekretnini, a iz kojega proizlazi da je u trenutku podnošenja prijedloga nekretnina bila upisana kao suvlasništvo I. protustranke u 1/6 dijela i 2/6 dijela ukupno 3/6 dijela te I.-III. predlagatelja, svakog u 1/6 dijela.

3. Tijekom postupka, a obzirom na promjenu zemljišnoknjižnog stanja te činjenicu da je tijekom postupka I. protustranka raspolagala svojim suvlasničkim udjelom na način da je pravo vlasništva 3/12 dijela nekretnine prenijela na NA, predlagatelji podneskom od 20. kolovoza 2024. preinačuju prijedlog na način da uz UA kao protustranku navode i EA, a budući da se i UA i EA pristali na takvu subjektivnu preinaku na ročištu dana 22. siječnja 2025., sud je temeljem odredbe čl. 192 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11, 148/11, 125/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u nastavku: ZPP) u vezi odredbe čl. 2 Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" 53/2023; u daljnjem tekstu:ZIIP) riješio kao u toč. I izreke ovog rješenja.

4. Nadalje u svojim odgovorima na prijedlog te tijekom postupka, obje protustranke ističu da se protive prijedlogu I. -III. predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom te predlažu razvrgnuti suvlasničku zajednicu predmetne nekretnine isplatom ističući da je predmetna nekretnina II. protustranci jedina nekretnina za život koja njemu i njegovoj obitelji predstavlja dom, a I. protustranci je to jedina nekretnina u Gradu Zagrebu, pa obzirom da isti navodi da je teški onkološki i srčani bolesnik to ističu bi iseljenje i civilna dioba za njega predstavljalo nenadoknadivu štetu te bi I. protustranku kao osobu starije životne dobi postavilo u izrazito tešku životnu situaciju uslijed danih zdravstvenih tegoba. Pritom u odnosu na predlagatelje ističu da oni u predmetnoj nekretnini ne žive već prebivaju u drugim nekretninama u Zagrebu a ukoliko III. protustranka također stanuje u predmetnoj nekretnini smatraju da je ista postavljajući prijedlog na razvrgnuće civilnom diobom odustala od pozivanja prava na dom. Isti također navode da se ne protive ni geometrijskoj diobi na način da se nekretnina podijeli na dvije zasebne građevinske cjeline odgovarajuće ukupnim suvlasničkim omjerima predlagatelja odnosno protustranaka. Na ročištu 20 svibnja 2025. uređuju protuprijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom tako da predlažu da I. i II. protustranke isplate I. -III. predlagatelje u cijelosti na način da svaka isplati ukupno pola tržišne vrijednosti svakog predlagatelja te da se upišu kao suvlasnici predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama svaki u ½ dijela uz isplatu tržišne vrijednosti suvlasničkih udjela predlagateljima.

5. Odredbom čl. 47 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu ZVDSP) određeno je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno te mu to pravo ne zastarijeva.

6. Odredbom čl. 48 st. 1 ZVDSP suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvariti zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojim se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo dijeli, dok je odredbom čl. 50 ZVDSP određeno da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (st. 1.), ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. tog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st. 2.), prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja (st. 3.), a ako dioba iz st. 2. tog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) (st. 4.).

7. Prema odredbi čl. 51. st.1 i 2 ZVDSP suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom, ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljni razlog, time da će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovog dijela, s time da ostali suvlasnici do isplate imaju založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća pa ne isplati li ih u roku oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom, dok je st. 3 istog članka određeno da suvlasnici čiji suvlasnički dijelovi zajedno iznose barem 9/10 dijela ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljni razlog za takav oblik diobe.

8. Postupajući sukladno navedenim zakonskim odredbama sud je rješenjem od 5. siječnja 2024. godine usvojio dokazni prijedlog I.-III. predlagatelja za provođenjem očevida na licu mjesta te građevinsko vještačenje na okolnost mogućnosti geometrijske diobe nekretnine te utvrđenja visine tržišne vrijednosti nekretnine, te je za vještaka imenovana stalna sudska vještakinja za graditeljstvo, Kristina Kantoci Ivanišević.

9. Na očevidu dana 13. veljače 2024. godine utvrđeno je da predmetna nekretnina predstavlja obiteljsku kuću dvokatnicu sa potkrovljem oko koje je na tri strane okućnica, a u dvorištu su i pomoćni objekti.

10. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Kristine Kantoci Ivanišević od 25. ožujka 2024. godine utvrđeno je da na predmetnoj čestici izgrađen stambeni objekt koji ima kolni i pješački pristup s glavne ulice, a ukupna čestica je kompletno ograđena ogradom te su asfaltirani svi pristupi, kolni pristup i manipulacijski prostor u dvorištu s tim da su u stražnjem dijelu dvorišta izgrađene dvije garaže te ostava, a sama obiteljska kuća izgrađena je kao stambeni objekt s tri samostalne uporabne cjeline povezane zajedničkim komunikacijskim stubištem. Podrumski dio zgrade predstavlja stambeni prostor koji je adaptiran u stambeni prostor u koji se ulazi stubištem kroz garažu koja je također adaptirana u stambeni prostor na način da je na betonsku podlogu u garaži postavljen tapison, a u dijelu podruma osim tapisona u kuhinji je postavljen linoleum, a u jednoj sobi brodski pod, dok su zidovi u drvenoj lamperiji, s tim da je u podrumski dio ulaz omogućen isključivo kroz garažu. Visoko prizemlje predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu koja se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, tri sobe te wc-a ispod stepenišnog kraka te djelomično natkrivenog vanjskog pretprostora. Prizemlje je neodržavano, pojedine prostorije su nenamještene, zapuštene te neodržavane, a stambeni prostor zahtijeva cjelovitu adaptaciju obzirom na protok vremena trajanja ugrađenih elemenata. Stambeni prostor na katu je u potpunosti adaptiran, namješten te održavan. Sastoji se od ulaznog zatvorenog stubišta, hodnika, kupaonice, dvije sobe, kuhinje, balkona te iz hodnika vode drvene ljestve na goli tavan koji predstavlja spremište. U dvorištu iza stambenog objekta izgrađeni su pomoćni objekti: garaža koja je kako je već navedeno predstavlja ulaz u podrumski dio. Iz garaže je i ulaz u prostor radionice koja se nalazi desno od garaže. Iz dvorišta postoji pristup do još jedne ostave koja se nadovezuje na radionicu. Shodno navedenom zatečenom stanju vještak je mišljenja da predmetnu stambenu nekretninu na adresi [adresa] (sada [adresa]), prema načinu korištenja, rasporedu i suvlasničkim omjerima nije moguće fizički podijeliti. Izmjerom vještaka, a kako je detaljno prikazano na strani 8 nalaza i mišljenja, stambena obiteljska kuća sadrži tri stambene samostalne cjeline, te tavanski prostor ukupne neto površine 240,27 m² jer suvlasnički omjer I. predlagatelja TA prema izvodu iz zemljišnih knjiga iznosi 1/6 dijela što iznosi 40,05 m² na dijelu obiteljske kuće, a 1/6 dijela na ukupnoj nekretnini (što uključuje i sporedne objekte u dvorištu) iznosi 45,65 m² a navedene površine (40,05 m² ili 45,65 m²), ne mogu predstavljati samostalnu uporabnu cjelinu. Nadalje suvlasnički omjer II. predlagatelja DA prema izvodu iz zemljišnih knjiga iznosi 1/6 dijela što iznosi 40,05 m² na dijelu obiteljske kuće, a 1/6 dijela na ukupnoj nekretnini (što uključuje i sporedne objekte u dvorištu) iznosi 45,65 m² koje površine (40,05 m² ili 45,65 m²), također ne mogu predstavljati samostalnu uporabnu cjelinu, dok suvlasnički omjer III. predlagatelja AA prema izvodu iz zemljišnih knjiga iznosi 1/6 dijela što iznosi 40,05 m² na dijelu obiteljske kuće, a 1/6 dijela na ukupnoj nekretnini (što uključuje i sporedne objekte u dvorištu) iznosi 45,65 m² što također (40,05 m² ili 45,65 m²), ne može predstavljati samostalnu uporabnu cjelinu. Suvlasnički omjer protustranke Roščić Stjepan prema izvodu iz zemljišnih knjiga iznosi 3/6 dijela što iznosi 120,14 m² na dijelu obiteljske kuće, a 3/6 dijela na ukupnoj nekretnini (što uključuje i sporedne objekte u dvorištu) iznosi 136,95 m², a navedene površine (120,14 m² ili 136,95 m²), ne mogu predstavljati samostalnu uporabnu cjelinu. Stoga zaključuje da ne postoji mogućnost geometrijske diobe nekretnine sukladno suvlasničkim omjerima predmetnih stranaka te da tržišna vrijednost nekretnine na dan vrednovanja ukupno iznosi 228.475,00 EUR, čime suvlasnički dio I. predlagatelja iznosi 38.079,00 EUR, II. predlagatelja 38.079,00 EUR, III. predlagatelja 38.079,00 EUR te protustranke 114.237,00 EUR.

11. Podneskom od 5. travnja 2024. predlagatelji navode da nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok podneskom od 10. travnja 2024. godine I. protustranka navodi da osporava Nalaz i mišljenje u cijelosti ističući kako je isto nepotpuno i manjkavo te kako je sud pogrešno postavio zadatak vještakinji, jer smatra da je stvarna namjera predlagatelja bila usmjerena na diobu nekretnine na dvije diobene cjeline koje odgovaraju stvarnom korištenju predmetne nekretnine te srodničkim odnosima I.-III. predlagatelja, te ističe kako postoji mogućnost geometrijske diobe nekretnine na dvije diobene cjeline. Također ističe da je vrijednost predmeta vještačenja određena nerealno nisko. Stoga predlaže Naslovnom sudu dopunu nalaza i mišljenja postavljanjem zadatka vještakinji od strane Naslovnog suda o mogućnosti geometrijske diobe nekretnine na dvije diobene cjeline te, podredno, zadatak procjene vrijednosti radova koje bi trebalo izvršiti kako bi se predmetna nekretnina mogla geometrijski podijeliti na dvije diobene cjeline ukoliko navedena podjela nije moguća bez izvršenja građevinskih radova.

12. U svojem usmenom saslušanju po prigovoru I. protustranke na ročištu 9. svibnja 2024. godine vještakinja vezano uz prigovor da nije uzeta u obzir neto korisna površina tavana te neto korisna površina radionice te da isto nije razmatrano u smislu geometrijske diobe navodi da smatra da je to netočno, jer je iste kvadrature uzeo u obzir na stranici 8 nalaza te prilikom razmatranja mogućnosti geometrijske diobe a u odnosu na suvlasničke omjere uzeo je u obzir i površine radionice i tavana. Nadalje vezano uz prigovora faktora korištenja vještak smatra da je točno odabrao parametre a koji su i propisani Pravilnikom o procjeni vrijednosti nekretnina. Na prigovor da je vještak koristio cijene koje se odnose na 2018. i 2021. godinu u nalazu na stranici 19 navodi da piše da je provedena evaluacija što znači da je usklađena vrijednost od strane e-Nekretnina na dan izrade nalaza i mišljenja. Ističe da je na stranici 18 nalaza pod točkom 5.4. navedeno kako je neto korisna površina predmetnog stambenog objekta 291,52 m2 što navodi da je pogreška vještaka u pisanju ali da je u tablici neposredno ispod navedena točna kvadratura koja iznosi 273,90 m2 pa da navedena pogreška u pisanju nema utjecaj na izračun u nalazu upravo jer je u tablici neposredno ispod upisane ispravna kvadratura te da je u svim prethodnim izračunima vještak koristio ispravnu kvadraturu. U preostalom dijelu prigovor iz podnesak od 10.04.2024. odnosi se na zadatak suda dan vještaku a vještak navodi da je u cijelosti postupio po danom zadatku suda. Na upit pun. protustranke može li se predmetna nekretnina geometrijski podijeliti na dvije jednake samostalne građevinske cjeline navodi da ne bi mogla obzirom da se nekretnina sastoji od 3 samostalne građevinske cjeline: podrum, visoko prizemlje i kat, no da navedeno nije bilo zadatak koji mi je sud dao, pa stoga o tome nije ni davala mišljenje u svom nalazu.

13. Navedenim očitovanjem vještak je u cijelosti ispravio greške u pisanju koje su učinjene kod sastava predmetnog nalaza i mišljenja a što u konačnici nije ni utjecalo na konačne obračune navedene i nalazu i mišljenju pa je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Kristine Kantoci Ivanišević, obzirom da je isti sačinjen nakon što je vještak izvršio uvid u dokumentaciju u spisu te stanje nekretnina na očevidu, a da je samo vještvo učinjeno sukladno pravilima struke, objektivno i obrazloženo, a svojim usmenim očitovanjem isti je u cijelosti uklonio prigovore I. protustranke koje nakon usmenog očitovanja vještaka nisu iznosile daljnjih prigovora već su upravo svoj prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom temeljile na izračunu vještaka vezano uz tržišnu vrijednost nekretnine.

14. U odnosu na dio prigovora protustranke koji se odnosi na mogućnost podjele na dvije građevinske uporabne cjeline obzirom na stupanj bliskog srodstva I.-III. predlagatelja (majka i sinovi), valja istaknuti da se u ovom izvanparničnom postupku vještačenje provodi isključivo temeljem odredbe čl. 47 st 1 ZVDSP na okolnosti izričito propisane u odredbi čl. 50 ZVDSP pa stoga za postupak nije odlučno srodstvo pojedinih suvlasnika već isključivo veličina njihova suvlasničkog omjera upisanog u zemljišne knjige, slijedom čega sud smatra neosnovanim prigovor protustranaka u dijelu u kojem ista navodi da je vještak trebao sačiniti nalaz i mišljenje o mogućnosti geometrijske podjele na dvije samostalne uporabne cjeline. Pri tom se vještačenje provodi na temelju stanja nekretnine u trenutku provođenja očevida pa stoga ovaj sud nije niti ovlašten utvrđivati građevinske radove potrebne za mogućnost podjele nekretnine na druge građevinske cjeline od onih postojećih, niti ima ovlasti nalagati provođenje takvih radova strankama. Stoga je obzirom da je vještak omaške u pisanju vještva ispravio u usmenom očitovanju, a da su prigovori protustranke ocijenjeni neosnovanima prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, uzevši pritom u obzir i činjenicu da niti stranke nakon očitovanja po prigovoru nisu imale prigovora na navedeni nalaz i mišljenje već protustranke i prijedlog za razvrgnuće isplatom u pogledu tržišne vrijednosti suvlasničkih omjera stranaka baziraju na predmetnom vještačkom nalazu.

15. Uzevši u obzir sve navedeno utvrđeno je:

- da je su I.-III. predlagatelji upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetne nekretnine svaki u 2/12 dijela, dok su I. i II. protustranka upisani kao suvlasnici svaki u 3/12 dijela;

- da nekretnina predstavlja obiteljsku kuću dvokatnicu sa potkrovljem oko koje je na tri strane okućnica, a u dvorištu su i pomoćni objekti te stranke na ročištu 22. siječnja 2025. stranke čine nespornim da I. i II. protustranka stanuju u predmetnoj nekretnini na način kako je to utvrđeno na očevidu da čine nesporno da im predmetna nekretnina predstavlja dom;

- da nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti sukladno upisanim suvlasničkim omjerima, dakle na 5 samostalnih stambenih cjelina;

- da tržišna vrijednost predmetne nekretnine ukupno iznosi 228.475,00 EUR, slijedom čega vrijednost suvlasničkog dijela I. predlagatelja iznosi 38.079,00 EUR, II. predlagatelja 38.079,00 EUR, III. predlagatelja 38.079,00 EUR, I. protustranke 57.118,50 EUR te II. protustranke 57.118,50 EUR.

16. S obzirom činjenicu da protustranke imaju svaki po 3/12 dijela nekretnine, dok predlagatelji imaju svaki po 2/12 dijela iste, to protustranke u konkretnom slučaju moraju učiniti vjerojatnim posebno ozbiljan razlog iz članka 51. stavka 1. ZVDSP za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom.

17. Po ocjeni ovoga suda okolnost da I. i II. protustranka nesporno dugi niz godina stanuju u predmetnoj nekretnini te da im ista predstavlja dom, dok u konkretnoj situaciji obzirom na postavljeni način razvrgnuća (civilna dioba) očito ne postoji interes I.-III predlagatelja za stanovanjem ili ekonomskim korištenjem nekretnine, već je njihov interes da za svoj suvlasnički dio ostvare što povoljniji iznos koji im trebaju isplatiti ostali suvlasnici dakle protustranke, a koji iznos je utvrđivan u ovom sudskom postupku sa svim jamstvima koje taj postupak pruža da će predlagatelji ostvariti prava koja im pripadaju, onda su po mišljenju ovog suda protustranke učinili vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog u smislu odredbe čl. 51 st. 1 ZVDSP da im nekretnina pripadne u cijelosti, posebno obzirom na nespornu činjenicu da protustranke u njoj stanuju te im ista predstavlja dom, a da je I. protustranka osoba visoke životne dobi te ozbiljnih zdravstvenih problema zbog kojih bi prodajom nekretnine za istoga nastala nepotrebna šteta. Stoga je po ocjeni ovoga suda najsvrsishodnije da se izvrši dioba isplatom suvlasničkog dijela predlagateljima koja takvim razvrgnućem suvlasničke zajednice ne bi ni na koji način bili oštećeni niti bi bilo dovedeno u pitanje njihovo pravo na predmetnim nekretninama. Naime, u konkretnom slučaju protustranke su ostvarile dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost s predmetnom nekretninom, obzirom da im ista nesporno predstavlja dom. Suprotstavljeni interesi stranaka regulirani su zakonom kroz pravo jednog suvlasnika na diobu isplatom, a predlagatelji svoje pravo ostvaruje primitkom tržišne vrijednosti svog suvlasničkog udjela (što bi ostvarili i civilnom diobom koju predlažu, ali možda čak u umanjenoj tržišnoj vrijednosti obzirom na ovršne propise prodaje), dok se s druge strane protustrankama na ovaj način osigurava pravo na dom i zaštitu dostojanstva, odnosno svaka druga mjera bi za njih predstavljala povredu zdravlja i dostojanstva. U tom pravcu po mišljenju ovoga suda u ovom slučaju nema povrede načela razmjernosti i ovakva dioba je pravična.

18. Slijedom navedenog je kod utvrđene činjenice da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti između stranaka s obzirom na veličinu njihovih suvlasničkih dijelova, te s obzirom na strukturu stambenog prostora unutar tog objekta, sud je primjenjujući odredbu čl. 48 st.1, 50 i 51. st. 1. ZVDSP odlučio kao u izreci, na način da je odredio razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom sukladno utvrđenoj tržišnoj vrijednosti suvlasničkog udjela predlagatelja te sporazuma I. i II. protustranke o načinu isplate. S obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je vrijednost suvlasničkog dijela svakog predlagatelja (2/12 dijela) 38.079,00 EUR, to je I. i II. protustrankama određeno isplatiti tu vrijednost I.-III. predlagatelju u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja, koji rok je primjeren za isplatu, uzimajući u vidu visinu isplate. Do isplate, I.-III. protustranka ima založno pravo na stvari.

19. Stoga je temeljem odredbe čl. 48 st.1, 50 i 51. st. 1. ZVDSP sud ocijenio osnovanim prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice te je usvojio prijedlog protustranaka da se ista razvrgne isplatom, dok je prijedlog predlagatelja za civilnu diobu ocijenio neosnovanom.

20. U odnosu na zatraženi trošak postupka valja istaknuti da su pravila o naknadi troškova izvanparničnog postupka regulirana odredbom čl. 32 ZIPP kojim je u st. 4 i 5 određeno da će sud o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi troškovi se dijele na jednake dijelove (st. 4), dok u ostalim slučajevima svaka stranka snosi svoje troškove (st. 5).

21. Budući da postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine predstavlja izvanparnični postupak u kojem se razvrgnućem ostvaruju zajednički interesi obje stranke, što je razvidno upravo iz činjenice da sve stranke ovoga postupka predlažu razvrgnuće (samo sa različitim načinom provedbe), a da se pokretanje takvog postupka ne može smatrati postupanjem u smislu odredbe čl. 32 st. 3 ZIPP, to temeljem odredbe čl. 32 st. 5 ZIPP troškove zastupanja stranke snose svaka za sebe, dok je temeljem odredbe čl. 32 st 4 ZIIIP u vezi odredbe čl. 54 ZVDSP utvrđeno da ukupan trošak postupka iznosi 1.545,82 EUR, s time da se iznos od 49,48 EUR odnosi na troškove očevida, iznos od 700 EUR na troškove vještačenja, a iznos od 796,34 EUR na sudsku pristojbu za prijedlog i rješenje (398,17x2=796,34), valjalo je predlagateljima priznati razmjerni dio troškova, sukladno njihovim suvlasničkim udjelima, a što iznosi 772,91 EUR, te je riješeno kao u izreci pod točkom II rješenja.

U Zagrebu 28. kolovoza 2025.

Sudac:

Petra Brkljačić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. I. – III. predlagatelju po punomoćniku uz rj. za prist. na prijedlog 398,17 EUR, a na rješenje rj. za prist. 398,17 EUR

2. I. protustranci po pun.

3. II. protustranci po pun.