REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] N 5

Poslovni broj: Us I-40/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužiteljice NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Zdravko Baburak, odvjetnik u Zagrebu, Strojarska 2, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Ličko-senjske, Postaje granične policije Donji Lapac, Donji Lapac, Trg Ive Andrića 1, OIB: 36162371878, radi oduzimanja oružja, 28. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje tuženika KLASA: NK-UP/I-213-01/24-03/28533, URBROJ: 511-04-07-24-9 od 5. prosinca 2024. i predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak u kojem je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude.

r i j e š i o  j e

I. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove upravnog spora u iznosu od 1.250,00 EUR (tisuću dvjesto pedeset eura), u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

II. Otkazuje se ročište za raspravu zakazano za 2. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: NK-UP/I-213-01/24-03/28533, URBROJ: 511- 04-07-24-9 od 5. prosinca 2024. tužiteljici je oduzeto oružje označeno kao lovačka poluautomatska puška s užljebljenim cijevima, marke i modela „F.Lili Pietta Chronos“, kalibar 30-06, tvor.br. N005168, te oružni list za držanje i nošenje oružja serijski broj [serijski broj] i Europska oružna propusnica serijski broj [serijski broj] (točka 1.), uz prateća upozorenja (točka 2.-9.), sve temeljem odredbe čl. 46. st. 1. u svezi s čl. 11. st. 2. t. 3. te čl. 50. i 52. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana (Narodne novine broj 94/18., 42/20. i 114/22.; dalje: ZNPOG).

2. Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost odluke tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede pravila postupka. Obrazlaže da su javnopravna tijela u obavijesti o presudi suda u Njemačkoj trebala navesti o kojoj presudi se radi, ne samo pozvati se na presudu i šifru presude. Tuženik da nije naveo kojem kaznenom djelu prema važećem nacionalnom propisu odgovara djelo utvrđeno presudom stranog suda. Predlaže sudu poništiti osporavano rješenje tuženika i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te je ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Sud je odlučio ovaj spor riješiti bez rasprave (čl. 98. t. 6. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine broj 36/24., dalje: ZUS, vezano uz čl. 8. toga Zakona), utvrdivši da je tužbeni zahtjev osnovan. Pri usvajanju tužbenog zahtjeva, nije od utjecaja zahtjev tužiteljice za održavanje rasprave, imajući na umu da i bez provedbe rasprave stanje spisa spora omogućuje presuđenje u korist tužiteljice, pa je provedba rasprave očito nepotrebna za zaštitu njenih prava, a nije riječ o procesnoj radnji koja je sâma sebi svrha.

5. Radi razjašnjenja činjenica važnih za donošenje odluke (čl. 49. st. 2. ZUS- a), sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora i spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu, dok obzirom na stanje predmeta nije smatrao nužnim izvođenje drugih po tužiteljici predloženih dokaza.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu s odredbom čl. 114. st. 3. ZUS-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Iz dokumentacije u spisu predmeta upravnog postupka (Uvjerenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za kaznene evidencije, od 18. rujna 2024.) proizlazi da je tužiteljica pravomoćnom presudom suda u Njemačkoj AG Heilbronn, 42 Cs 17 Js 25587/21 od 19. kolovoza 2021. proglašena krivom za počinjenje kaznenog djela krađe za što joj je izrečena novčana kazna.

8. Za rješavanje ovog spora odlučna je okolnost je li navedena presuda zbog kaznenog djela krađe u okolnostima konkretnog slučaja činila valjanu osnovu za oduzimanje oružja.

9. Odredbom čl. 46. st 1. ZNPOG-a određeno je da će nadležno tijelo rješenjem oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo od osobe koja prestane ispunjavati neki od uvjeta iz čl. 11. st. 2. t. 1., 3., 4. i 5. ili uvjet iz čl. 11. st. 3. t. 1. toga Zakona. Stavkom 2. istoga članka je propisano da će nadležno tijelo rješenjem oduzeti i ukinuti i isprave o oružju.

10. Povezano, odredbom čl. 11. st. 2. t. 3. ZNPOG-a propisano je da su opći uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi da nije pravomoćno osuđena i da protiv nje nije pokrenut postupak za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo protiv strane države ili međunarodne organizacije, kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo protiv opće sigurnosti, kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kazneno djelo protiv osobne slobode, kazneno djelo protiv spolne slobode, kazneno djelo protiv okoliša koje se odnosi na protuzakoniti lov i ubijanje ili mućenje životinja, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi koje se odnosi na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama i omogućavanje trošenja droga, te kazneno djelo koje u sebi sadrži elemente nasilja, a sadržano je u kaznenim djelima protiv imovine, kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, kaznenim djelima protiv pravosuđa, kaznenim djelima protiv javnog reda, kaznenim djelima protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaznenim djelima protiv privatnosti, kaznenim djelima protiv službene dužnosti, kaznenim djelima protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske i u kaznenim djelima iz propisa o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima.

11. Tumačeći citirane zakonske norme sud smatra da za primjenu istih nije dostatno da se samo radi o kaznenom djelu protiv imovine, već je nužno da se radi o kaznenom djelu protiv imovine koje u sebi sadrži elemente nasilja.

12. Kazneno djelo krađe jest kazneno djelo protiv imovine (čl. 228. Kaznenog zakona), neovisno o mjestu počinjenja. Međutim, u pogledu kaznenog djela krađe za koje je tužiteljica pravomoćno osuđena, iz podataka u spisu ne proizlazi da li bi se u konkretnom slučaju radilo o djelu počinjenom s elementima nasilja.

13. Iz obrazloženja osporene odluke je razvidno da je tuženik oduzeo oružje i ukinuo isprave o oružju ocjenjujući da je riječ o kaznenom djelu iz posebno apostrofirane grupe kaznenih djela koji predstavljaju zapreku za držanje oružja u čl. 11. st. 2. t. 3. ZNPOG-a ne upuštajući se u utvrđivanje odlučne okolnosti postojanja, odnosno nepostojanja elementa nasilja. Da je zakonodavac smatrao potrebnim sva kaznena djela protiv imovine propisati kao zapreku za posjedovanje oružja, to bi nedvojbeno i učinio. Time je tuženik, na štetu tužiteljice, pogrešno protumačio i primijenio navedenu odredbu vezano uz odredbu čl. 46. st. 1. istoga Zakona.

14. Stoga je tuženik, zbog pogrešnog pravnog pristupa, nepotpuno utvrdio činjenično stanje te posljedično i pogrešno primijenio materijalni propis te povrijedio odredbe članka 8., 9., 47. st. 1. i 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj: 47/09. i 110/21.).

15. Slijedom svega navedenoga, valjalo je tužbeni zahtjev usvojiti i primjenom odredbe čl. 117. st. 1. ZUS-a osporavano rješenje tuženika poništiti te predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak u kojem je isti dužan donijeti odluku u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude (čl. 151. st. 2. ZUS-a) pri čemu je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda (čl. 119. st. 4. ZUS-a), odnosno odlučeno je kao u izreci presude. U ponovnom postupku tuženik će utvrditi sadržava li po tužiteljici počinjeno kazneno djelo tužiteljici elemente nasilja, te će slijedom tako pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog propisa, odlučiti o (ne)opravdanosti ukidanja oružnih listova i oduzimanju oružja pridržavajući se pravnih shvaćanja i primjedaba suda.

16. Odluku o troškovima spora sud je donio na temelju odredbi čl. 144., čl. 147. st. 1. te čl. 148. st. 1. ZUS-a. Tužitelj je uspio u sporu u kojem je zastupan po opunomoćeniku koji je odvjetnik pa mu je priznat trošak prema Tbr. 27/1 i Tbr. 52/3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23.; dalje: Tarifa) za sljedeće radnje: sastav tužbe u iznosu od 1.000,00 eura, što uvećano za PDV od 25% (Tbr 42. Tarife) iznosi 1.250,00 eura. Rok za isplatu naknade troškova određen je sukladno čl. 151. st. 2. ZUS-a. Slijedom, odlučeno je kao pod t. I. izreke rješenja.

17. Sud može donijeti presudu bez rasprave kada je rasprava zakazana, ali još nije otvorena. Rasprava u ovome sporu nije otvorena, pa je, pri donošenju presude bez rasprave, trebalo otkazati zakazano ročište za raspravu kao bespredmetno (t. II. izreke rješenja).

18. Obzirom da tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljici nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18., 51/23.).

U Rijeci 28. kolovoza 2025.

Sutkinja

Ana Sabljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv izreke presude i t. II. izreke rješenja žalba nije dopuštena.

Protiv t. I. izreke rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.