REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-46/2023-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske, po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužiteljice VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin, Karlovac, Vranicanijeva 5/I, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. ,Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862, zastupan po odvjetniku Mati Kačanu, Zagreb, Ilica 116, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave zaključene 10. srpnja 2025. u nazočnosti tužitelja, odvjetnika Mate Burazina i zamjenika punomoćnika tuženika odvjetničkog vježbenika AE, po objavi 28. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplati iznos od 12.675,03 eura uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od 23. ožujka 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju VE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 3.121,40 eura uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od dana donošenja prvostupanjske presude 28. 8. 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi dana 14. kolovoza 2022.g. oko 20,15 h u [adresa], na kolniku državne ceste broj 1, u Zagrebačkoj ulici kod kbr. 112, dogodila se prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao TE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), rođen **.**.1972.g., suprug tužiteljice, VE, na način da je upravljajući motociklom reg. oznaka [registarska oznaka], prilikom pretjecanja, u njega udario osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je iz suprotnog smjera upravljao PE, iz [adresa], nakon čega je TE pao s motocikla i udario u prednje vjetrobransko staklo, a potom i u krov osobnog automobila reg. oznake i broja STA-S 9902 (D) kojim je upravljao ĐE iz [adresa].

D o k a z : uvid u zapisnik o očevidu

uvid u skicu mjesta događaja

uvid u spis ŽDO u Karlovcu

2. Da se vozilo osiguranika tuženog, PE, kretalo bliže svom desnom rubu kolnika, tada bi motocikl TE prošao pokraj lijeve bočne strane vozila

navedenog sudionika, bez međusobnog kontakta pa do nesreće u kojoj je smrtno stradao pok. TE ne bi došlo. Kako je pok. TE svojim motociklom reg. oznake [registarska oznaka] doprinio nastanku nesreće, tužiteljica smatra da se radi o 75% doprinosa, dok je preostalih 25% doprinio tuženikov osiguranik.

D o k a z : prometno vještačenje

Očevid na licu mjesta

3. Tužiteljica je kao supruga smrtno stradalog TE pretrpjela duševne boli zbog smrti supruga. Tužiteljica na ime naknade neimovinske štete potražuje pravičnu naknadu u iznosu od 50.434,66 €/380.000,00 kn, od čega 25% iznosi 12.608,67 eur/95.000,00 kn uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 5,50% godišnje tekući počevši od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješavanje spora pa do isplate.

4. Tužiteljica je u svezi štetnog događaja, također u skladu s mjesnim običajem, imala trošak u vidu nabave robe za žalovanje, tzv. crnine, za što je imala troškove od 265,45 € /2.000,00 kn, od čega 25 % iznosi 66,36 eur/500,00 kn.

Dokaz: Saslušanje tužiteljice

5. Prije pokretanja spora tužitelj se obratio tuženiku s zahtjevom za mirno rješenje spora, koji zahtjev je tuženik otklonio kao neosnovan.

Dokaz: uvid u zahtjev za mirno rješenje spora

Uvid u dopis Croatia osiguranja od 03.04.2023.g.

6. Obzirom na gore izneseno tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka, donese sljedeću presudu:

"I. Nalaže se tuženiku: CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju: VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade imovinske i neimovinske štete isplati iznos od 12.675,03 eur/95.500,00 kn uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od 23.03.2023.g. pa do isplate po stopi od 5,50 %,a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku: CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju: VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi od 5,50 %,a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

7. U podnesku od 29. 4. 2025. tužiteljica navodi da iz vještačenja dinamike prometne nezgode proizlazi da osiguranik tuženika nije vozio na propisan način po sredini vozne trake te se vozilo više nalazilo uz središnju bijelu liniju, te smatra da je doprinos osiguranika tuženika 30 % (u tužbi navodi doprinos od 25 %, u odnosu na koji postotak je tužiteljica specificirala tužbeni zahtjev u tužbi), međutim, nije korigirala visinu tužbenog zahtjeva u odnosu na ovaj postotak.

8. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju u ovom postupku temeljem police osiguranja od automobilske odgovornosti broj 016246924972, kao i nastanak štetnog događaja.

Dokaz: polica osiguranja uz pripadajuće uvjete.

9. Tuženik prije svega osporava aktivnu legitimaciju obzirom da uz tužbu nije dostavljen dokaz da je u trenutku štetnog događaja ista bila u bračnom odnosu sa pok. EE. Tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak predmetnog štetnog događaja, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

10. Iz raspoložive dokumentacije očevida proizlazi da je do nezgode došlo tako što je prednik tužiteljice, pok. TE u trenutku štetnog događaja upravljao motociklom registarske oznake [registarska oznaka] Zagrebačkom ulicom u smjeru Ulice Ilovac te je dolaskom kod kućnog broja 112 Zagrebačke ulice, ugrozio sigurnost prometa, započevši radnju pretjecanja krećući se prometnom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, iako prometna traka nije bila slobodna na dovoljnoj udaljenosti, ne vodeći računa o razlici brzine kretanja svog vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu. Uslijed opisanog načina kretanja, prednjom stranom motocikla udario je u prednji lijevi dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je iz suprotnog smjera upravljao PE. Dakle, prednik tužiteljice je započeo radnju pretjecanja iako se nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, odnosno nije se uvjerio da za pretjecanje ima na raspolaganju dovoljan prostor uzimajući u obzir udaljenost vozila osiguranika tuženika koje se kretalo prometnom trakom iz suprotnog smjera i pogrešno procjenjujući brzinu njegovog kretanja.

11. Nasuprot navodima tužiteljice da je za nezgodu djelomično odgovoran osiguranik tuženika u omjeru od 25%, jer svoje vozilo nije držao bliže svom desnom rubu kolnika, dokazi priloženi uz tužbu upućuju upravo na isključivu odgovornost prednika tužiteljice za nastanak štetnog događaja i ne ukazuju na postojanje bilo koje okolnosti temeljem koje bi na strani osiguranika tužitelja postojala suodgovornost za njegov nastanak, u bilo kojem omjeru (pravilno se kretao svojom kolničkom trakom, prilagođenom brzinom).

12. Člankom 33. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da:

„ 1. vozač smije pretjecati i obilaziti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji.

2. Vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu.“

13. Prednik tužiteljice je postupio protivno citiranoj odredbi, na način da se kretao neprilagođenom brzinom na dijelu kolnika u kojem je maksimalna dozvoljena brzina ograničena na 50 km/h, započeo radnju pretjecanja a da se nije uvjerio da tu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, prešao na suprotnu stranu kolnika kojom se kretao osiguranik tuženika, oduzeo mu prednost prolaska, čime je prouzročio predmetnu prometni nezgodu. Tuženik ujedno ističe da je prednik tužiteljice, u trenutku štetnog događaja bio u pijanom stanju, što je utvrđeno obdukcijskim nalazom.

Dokaz:

- saslušanje u svojstvu svjedoka sudionika prometne nezgode UE iz [adresa], JE iz [adresa],

- saslušanje u svojstvu svjedoka NE iz [adresa], DE iz [adresa] i V HE iz [adresa]

- saslušanje u svojstvu svjedoka očevica ŠE iz [adresa].

14. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva koja nije u skladu s Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH i okolnostima konkretnog slučaja. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

15. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja, spis ŽDO u Karlovcu broj KR-DO-2018/2022, dopis Croatia Osiguranja od 03.04.2023.g., zahtjev za mirno rješenje spora, policu osiguranja uz pripadajuće uvjete, izvadak iz matice vjenčanih, foto elaborat prometne nesreće pohranjen na CD mediju te skicu mjesta događaja, izveden je dokaza saslušanjem svjedoka NE, PE, BE, ME, DE, saslušanjem tužiteljice, te vještačenjem po vještaku za cestovni promet i motorna vozila Domagoju Puljiću. Sud je pozvao i svjedoka ĐE koji međutim na ročištu za glavnu raspravu 10. 7. 2025. nije bio kontaktibilan zbog uznapredovale demencije od koje je obolio pa je i tuženik odustao od njegovog saslušanja.

16. Predmet ove tužbe je potraživanje tužiteljice naknade neimovinske štete zbog smrti supruga EE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), rođen **.**.1972., te imovinske štete za žalobnu odjeću, koji je smrtno stradao u prometnoj nezgodi dana 14. kolovoza 2022. oko 20,15 h u [adresa], na kolniku državne ceste broj 1, u Zagrebačkoj ulici kod kbr. 112, na način da je upravljajući motociklom reg. oznake [registarska oznaka], prilikom pretjecanja, u njega udario osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je iz suprotnog smjera upravljao PE, iz [adresa], nakon čega je TE pao s motocikla i udario u prednje vjetrobransko staklo, a potom i u krov osobnog automobila reg. oznake i broja STA-S 9902 (D) kojim je upravljao ĐE iz [adresa].

Nesporna je pasivna legitimacija, tuženik je osporio aktivnu legitimaciju, no tužiteljica je zaključenja prethodnog postupka dostavila izvadak iz matice vjenčanih, nadalje, sporna je odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, pri čemu tužiteljica smatra da je njezin prednik doprinio štetnom događaju u omjeru od 75 %, dok je doprinos osiguranika tuženika 25 %, a tuženik smatra da je za prometnu nezgodu isključivo odgovoran prednik tužiteljice, nadalje, sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

17. U nalazu i mišljenju stalni sudski vještak Domagoj Puljić mišljenja je:

U prometnoj nesreći došlo je do sudara motocikla BMW, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao TE i osobnog automobila Hyundai Tucson, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao svjedok PE. U sudaru je ostvaren sudar između prednjeg dijela motocikla i prednje krajnje lijeve strane automobila. Do prometne nesreće je došlo u prometnoj traci u [adresa] kod [adresa], u [adresa], namijenjenoj za smjer prema Zagrebu i to oko 1m od središnje razdjelne crte. U trenutku sudara brzina motocikla iznosila je 125 km/h, brzina osobnog vozila marke Hyundai u trenutku sudara iznosila je 60 km/h te za brzinu osobnog vozila marke Mercedes kojim je upravljao sudionik ĐE nema elemenata za izračun brzine ali je otprilike iznosila, neposredno prije trenutka kada je tijelo sudionika TE udarilo više puta u samo vozilo, oko 80 km/h. Zbog velike brzine kojom se kretao sudionik TE prilikom radnje pretjecanja sudionik PE nije imao dovoljno vremena za pravovremenu i pravovaljanu reakciju, odnosno isti nije stigao pomaknuti vozilo bliže desnom rubu kolnika kako bi se eventualno mimoišao sa motociklom. Zbog širine prometne trake, širine osobnog vozila i širine motocikla sa vozačem i brzinama kojom su se sudionici kretali ne može se tvrditi da se osobno vozilo Hyundai kretalo bliže svom desnom rubu kolnika onda ne bi došlo do sudara jer bi takav prolaz značio idealan prolaz u otežanim uvjetima za prosječnog vozača.

18. Sudski vještak iznio je nalaz usmeno na ročištu za glavnu raspravu 10. 7. 2025. Ostao je u cijelosti kod osnovnog nalaza i mišljenja i pisanog očitovanja na prigovore tužiteljice.

19. U pisanom očitovanju na pitanja tužiteljice sudski vještak navodi:

-Kako je osiguranik tuženika vozilom u trenutku izbjegavanja naglo krenuo u desno kako bi izbjegao nadolazeći motocikl u cilju izbjegavanja može se zaključiti da se nalazio bliže središnjoj bijeloj liniji, odnosno na lijevoj strani svoje prometne trake, a trebao je biti barem u sredini svoje prometne trake.

-Točna pozicija vozila u trenutku kada je bio paralelan sa središnjom bijelom linijom se ne može odrediti, ali definitivno je bila u polovici bližoj središnjoj bijeloj liniji spomenute udaljenosti od 0,45 metara, odnosno na nekih 0,15 do 0,20 metara od središnje bijele linije.

-Kada se uzme u obzir i iskaz osiguranika PE da je vozio po sredini prometne trake svojim vozilom isti bi bio odmaknut od središnje bijele linije 0,80 metara što je dovoljno za prolaz motocikla uz reakciju koju je imao vozač Hyundai.

-Prilikom vožnje kritičnog dana osiguranik se obzirom na situaciju u prometu mogao voziti bliže desnom rubu, te bi takvom vožnjom, odnosno pozicijom bliže desnom rubu unutar svoje trake, osiguranik tuženika sa reakcijom koju je imao, stigao pomaknuti te do nezgode ne bi došlo.

-Tehnički ispravna vožnja osiguranika tuženika bila bi vožnja po središnjem dijelu prometne trake kojom se kreće, te se u tom dijelu može reći o propustu osiguranika tuženika.

-Vještak može zaključiti kao što je navedeno u osnovnom nalazu da se osiguranik kretao bliže desnom rubu tada bi imao bolju preglednost na zavoj koji mu dolazi kao i na situaciju u prometu.

-Slijedom svega iznesenog, vještak u cijelosti ostaje kod utvrđenja činjenica u nalazu izrađenom u ovom predmetu, a sudu odlučivanje o postotku krivnje za pojedinog sudionika u prometnoj nesreći.

20. Na ročištu vještak je iskazao da je iz nalaza i mišljenja vještaka razvidno da vozača koji je vozio vozilo Hunday prije sudara je vozilo bliže lijevoj središnjoj crti. Prema nalazu i mišljenju, vozač PE prije sudara nalazio se na udaljenosti od središnje crte oko 15 cm, zatim, da je vozio tehničko ispravno vozilo i sredinom svoje prometne trake tada bi se uspio mimoići sa sudionikom TE koji je upravljao motociklom. Uz svoju reakciju koju je imao vozač PE vozeći bliže desnom rubu stigao bi se mimoići. Prometna nesreća se dogodila oko 1 m od središnje linije u prometnoj traci kojom se vozio PE, da je bio pomaknut bliže desnom rubu uz reakciju koju je imao, uspjeli bi se mimoići. Vozač TE upravljajući motociklom bio je nešto bliže središnjoj bijeloj liniji. Treba uzeti u obzir gabarite vozila i gabarite motora i sam sudar koji se dogodio oko 1 m od središnje linije, širinu traku koja je širine 3,4 m, širinu vozila od 1,795 m i kad se od 3,40 oduzme širina vozila ostane 1,6 metara. Ti gabariti od 80 cm motocikla zajedno sa vozačem mogu proći. Vještak ukazujem na skicu 1 osnovnog nalaza i mišljenja na str. 3, iz koje je vidljivo da motocikl i njegovi gabariti ulaze u ovih 1 m možda 1,20 cm. Da se vozilo pomaknulo u desni rub odnosno da se kretalo desnim dijelom prometne trake u smjeru kretanja automobila Hyundai postoji dovoljno prolaza za motocikl još i u uz reakciju koju je imao vozač Hyundaia. Obzirom na konačni položaj vozila nakon prometne nesreće razvidno je da se vozač Hyundaia kretao bliže središnjoj crti. S obzirom na brzinu kretanja motocikla u konkretnoj situaciji dakle, u odnosu na brzinu kretanja motocikla i zbog položaja koje je imao Hyundai u sinergiji sa brzinom motocikla smanjena je mogućnost mimoilaženja.

21. Vještak je postupio po nalogu suda, nalaz je jasan, određen i detaljno obrazložen, sudski vještak odgovorio je na sva pitanja stranaka, stoga je sud nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti.

22. Odredbom članka 46. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne

novine"

br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/ 2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024) je propisano:

(1) Vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.

23. Odredbom članka 47. stavom 1. i 2. citiranog Zakona je propisano: (1) Vozilo se kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja.

(2) Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti.

24. Odredbom članka 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO), propisano je (1)Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. (2) Predmnijeva se obična nepažnja. (3) Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju. (4) Za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

25. Nadalje člankom 1046. ZOO-a je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

26. Dakle, iz vještačenja dinamike nastanka prometne nezgode, kao i na temelju iskaza saslušanih svjedoka, proizlazi da osiguranik tuženika nije vozio na propisan način po sredini vozne trake te se vozilo više nalazilo uz središnju bijelu liniju, da se vozilo Hyundai nije kretalo bliže svom desnom rubu kolnika zaključuje se u odnosu na više parametara, i to u odnosu na širinu prometne trake, širinu osobnog vozila i širinu motocikla sa vozačem i brzine kojom su se sudionici kretali, a da se vozilo Hyundai kretalo propisno onda ne bi došlo do sudara jer bi takav prolaz značio idealan prolaz u otežanim uvjetima za prosječnog vozača. Dakle, ne bi se radilo o isključivoj odgovornosti prednika tužiteljice, sud smatra da je doprinio nastanku štete u omjeru od 75 %, a osiguranik tuženika u omjeru od 25 %.

27. Odredbom članka 1101. stavkom 1. ZOO-a je propisano: (1) U slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji). Da je tužiteljica supruga TE proizlazi iz izvatka iz matice vjenčanih. Brak su sklopili 25. 10. 2003., a brak je prestao smrću TE **.**.2022. Iz stranačkog iskaza tužiteljice proizlazi da je sa suprugom bila u višegodišnjim skladnim bračnim i obiteljskim odnosima u kojem braku su rođene tri kćeri, da su bili povezani kao obitelj, detaljno je opisala kako se osjećala i što je proživljavala na dan saznanja o smrti svog supruga, doživjela je šok i pala u nesvijest, kao i njihove kćeri po saznanju da je otac smrtno stradao u prometnog nezgodi, liječila se psihijatrijski kod doktorice A o čemu posjeduje medicinsku dokumentaciju, uzimala je Normabel oko 6 mjeseci, ali ga je morala prestati uzimati jer se trebala vraćati u normalu jer je trebala školovati djecu. Prilikom iskazivanja tužiteljica je bila vidno uzrujana, bila je u stanju stresa i više puta se rasplakala tijekom iskazivanja i sjećanja na sam događaj. Tužiteljica je iskazivala uvjerljivo i spontano, stoga joj je sud poklonio vjeru. Dakle, nesporno proizlazi da je tužiteljica trpjela i da nadalje trpi duševnu bol kako samim saznanjem za smrt supruga, tako i zbog trajnog gubitka supruga.

28. Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete i upravo zbog toga je važno što prije uočiti značaj novog pravnog shvaćanja. Ovo novo pravno shvaćanje glasi: "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."

29. Slijedom svega navedenog, sukladno Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike, uzimajući u obzir doprinos prednika tužiteljice od 75 %, odnosno osiguranika tuženika od 25 %, sud tužiteljici na ime pravične novčane naknade neimovinske štete dosuđuje iznos od zatraženih 12.608,67 eura (puni iznos naknade neimovinske štete iznosi 50.434 66 eura).

30. Sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, stoga je zatezna kamata dosuđena od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora, dakle, od 23. 3. 2023. do isplate po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

31. Tužiteljica je iskazala da je za suprugov pokop kupila crninu i to crno odijelo, crnu bluzu i crne cipele. Tužiteljica ima pravo na naknadu troškova crnine temeljem odredbe članka 1093. ZOO-a, stoga po slobodnoj ocjeni sud tužiteljici dosuđuje novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 66,36 eura, sve to kad se uzme u obzir i doprinos prednika tužiteljice, odnosno osiguranika tuženika (puni iznos naknade imovinske štete iznosi 265,45 eura).

32. Na dosuđenu naknadu žalobne odjeće oštećenik ima pravo na zateznu kamatu od dana kad su ti troškovi nastali, pa kako tužiteljica kamatu zahtijeva od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sud je kamatu tako i dosudio.

33. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.. 114/22. i 153/23. – u nastavku teksta: ZPP).

34. Trošak tužiteljice za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/23. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 100 bodova kako slijedi: za sastavljanje prijedloga za mirno rješenje spora iznos od 200,00 eura (Tbr.28.), sastavljanje tužbe iznos od 200,00 eura (Tbr.7.st.1.), sastavljanje podneska od 7. 9. 2023. – očitovanje na odgovor na tužbu iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 20. 8. 2024. – očitovanje na podnesak tuženika od 13. 7. 2024. iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), zastupanje na ročištu 13. 11. 2024. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 21. 1. 2025. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.), sastavljanje podneska od 13. 3. 2025. – očitovanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 29. 4. 2025. – očitovanje na pisano očitovanje sudskog vještaka iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), zastupanje na ročištu 10. 7. 2025. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.) i pristup na ročište za objavu presude iznos od 100,00 eura (Tbr.9.t.3.), što zbrojeno i uvećano za PDV iznosi 2.375,00 eura. Tom iznosu treba dodati trošak vještačenja od 400,00 eura, trošak sudske pristojbe za tužbu od 173,20 eura i sudske pristojbe za presudu u iznosu od 173,20 eura, što zbrojeno iznosi 3.121,40 eura. Tužiteljici nije dosuđen trošak za sastavljanje podneska od 2. 11. 2024. kojim obavještava sud o uplati predujma za vještačenje jer je taj podatak vidljiv u e-Spisu, zadatak vještačenje tužiteljica je imala mogućnost precizirati prije nego je sud već odredio vještačenje na pripremnog ročištu 13. 11. 2024.

35. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., u daljnjem tekstu: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 28. kolovoza 2025.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.

Dostavljeno:

1. ZOU OE i Mate Burazin, Karlovac

2. Odvjetnik Marko Kačan, Zagreb