REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-958/2021-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Vanesi Brizić Bahun, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika-specijalista Maria Samardžića, u pravnoj stvari tužitelja CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB:94472454976, Zagreb, Listopadska 2, zastupanog po punomoćniku Mislavu Biočiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane dana 07. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 28. kolovoza 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.990,84 eura sa zateznim kamatama tekućima od 04. siječnja 2020. do isplate, tekuće do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa sve do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.098,94 eura sa zateznim kamatama tekućima od 28. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška preko iznosa dosuđenog u točki

II. izreke, kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 250,00 eura sa zateznim kamatama tekućima od 28. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 06. svibnja 2019. oko 17:20 sati došlo do prometne nezgode u Zagrebu, križanje Velike ceste i Ulice Mladosti. Predmetnu prometnu nezgodu prouzrokovao je MK upravljajući vozilom marke i tipa „Škoda Fabia“ reg. oznake [registarska oznaka], na način da prilikom ulaska na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s pravom prednosti prolaska nije propustio sva vozila koja su se njome kretala, slijedom čega je rečenim vozilom naletio na vozilo reg. oznaka [registarska oznaka]. U trenutku predmetne prometne nezgode u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] nalazio se tužitelj u svojstvu vozača te je isti pritom zadobio tjelesne ozljede. Gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika. Nakon navedene prometne nezgode tužitelju je odmah pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavio sukladno uputama liječnika. Tužitelju su dijagnosticirane tjelesne povrede koje su detaljno opisane u liječničkoj dokumentaciji koja se prilaže. Razlogom navedenog štetnog događaja, tužitelj je pretrpio i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja tužitelj će ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih. Na temelju naprijed navedenog te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete, i to: duševne boli zbog smanjena životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, tuđe pomoći i njege tijekom liječenja, u daljnjem iznosu od 15.000,00 kn (pored iznosa plaćenih od strane tuženika prije podnošenja tužbe) uvećano za zakonske zatezne kamate od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika. Tužitelj će konačno urediti tužbeni zahtjev po gornjim osnovama nakon provedenog medicinskog vještačenja u rubriciranom predmetu. Tužitelj ističe kako se obratio tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio dana 03. siječnja 2020., nakon čega je tuženik tužitelju isplatio novčani iznos od 8.000,00 kn, no isti iznos nikako ne može predstavljati pravičnu novčanu naknadu tužitelju, pa zbog tog razloga tužitelj od tuženika ovom tužbom potražuje daljnje novčane iznose kako je navedeno u tužbenom zahtjevu. Ujedno, tužitelj navodi kako sukladno Zakonu o obveznim odnosima i drugim pozitivnim propisima od tuženika potražuje i isplatu zakonskih zateznih kamata od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika. Također, tužitelj navodi kako tuženik nije specificirao na što se odnose isplaćeni iznosi pa tužitelj predlaže da sud pozove tuženika da se očituje glede istoga, a sve kako bi tužitelj mogao uskladiti svoj tužbeni zahtjev. Predlaže sudu naložiti tuženiku isplatu s osnova neimovinske i imovinske štete iznos od 15.000,00 kuna/1.990,84 eura sa zateznim kamatama od 04. siječnja 2020. do isplate te parnične troškove sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost osiguranika tuženika. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, preko nesporno isplaćenog iznosa od 8.000,00 kuna/1.061,78 eura te smatra da je kod tužitelja došlo do privremenog oštećenja zdravlja kroz period liječenja, a uslijed zadobivene ozljede istegnuća mišića vrata. U odnosu na postavljenu dijagnozu natučenja prsišta i ramena tuženik ističe kako osporava da bi tužiteljica u predmetnoj nezgodi zadobila te ozljede budući su sporne dijagnoze postavljene isključivo temeljem iskaza same tužiteljice pri čemu izostaju bilo kakvi objektivni pokazatelji koji bi govorili u prilog navodima tužiteljice. Osporava i da bi tužiteljica u predmetnoj nezgodi zadobila ozljedu lumbalnog dijela kralježnice te zatraženi tijek kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom medicinske dokumentacije po medicinskim vještacima, medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima neurološke struke Davorki Paladino i oftalmološke struke Sanji Masnec.

4. Ostali dokazi nisu izvedeni, jer je činjenično stanje potpuno utvrđeno.

5. Na temelju ocjene dokaza te rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje:ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete iz štetnog događaja od 06. svibnja 2019.

7. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika. Nesporno je tuženik isplatio tužiteljici prije podnošenja tužbe iznos od 8.000,00 kuna/1.061,78 eura.

8. U nastavku postupka stranke su učinile nespornim da su tuđu pomoć i njegu pružali ukućani te je sud odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tužiteljice.

9. Između stranaka je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa.

10. Radi utvrđivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima Davorki Paladino i Sanji Masnec.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka Davorke Paladino proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela tjelesne ozljede natučenje glave, istegnuće mišića vrata i prsišta, natučenje lijevog ramena i natučenje lijevog prsišta, radi kojih je provedeno adekvatno liječenje. Po završenom liječenju zaostalo je ograničenje pokretljivosti u vratu uz povremeni bolni cervikalni sindrom. Trajne posljedice smanjuju opću životnu aktivnost za 3%, s naslova cervikocefalnog sindroma. Strah tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje i ishod liječenja, jačeg intenziteta je trajao 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju 3 dana, manjeg intenziteta još 8 dana. Tzv. kasni strah u vidu nelagode i zabrinutosti u prometu trajao je još mjesec dana, kumulativno. Bol- jačeg intenziteta je imala 3 dana, srednjeg 5 dana, a manjeg još 20 dana. Povremeni manji bolovi su dio trajnih posljedica. Tuđa pomoć-bila joj je potrebna tjedan dana po 3 sata dnevno, za vrijeme mirovanja kod kuće tjedan dana. Stabilizacija stanja je postignuta po provedenoj fizikalnoj terapiji 15. srpnja 2019.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka Sanje Masnec proizlazi da je tužiteljica zadobila kraniocervikalnu ozljedu kakva može oštetiti vizualni sustav. Tužiteljica je tri i pol mjeseca po ozljeđivanju u jednom navratu testirala vidno polje lijevog oka (točnije 30. kolovoza 2019.), a sedam dana kasnije i desnog oka, 06. rujna 2019. na istom aparatu Octopus 900 koje nije pokazalo patoloških odstupanja. Nema trajnih posljedica s oftalmološkog motrišta. Cijeni bolove, strah i tuđu pomoć kao u vještačenju neurologinje Davorke Paladino. Dakle, strah tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje i ishod liječenja, jačeg intenziteta je trajao 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju 3 dana, manjeg intenziteta još 8 dana. Tzv. kasni strah u vidu nelagode i zabrinutosti u prometu trajao je još mjesec dana, kumulativno. Bol- jačeg intenziteta je imala 3 dana, srednjeg 5 dana, a manjeg još 20 dana. Tuđa pomoć-bila joj je potrebna tjedan dana po 3 sata dnevno, za vrijeme mirovanja kod kuće tjedan dana.

13. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio vještačenje stalnog sudskog vještaka Davorke Paladino i Sanje Masnec, to stoga što smatra da su isti dani stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i medicinske znanosti, sve na temelju uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužiteljice te je na zadnjem ročištu za glavnu raspravu tužitelj odustao od primjedbi na vještačenje.

14. Dakle, utvrđeno je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila natučenje glave, istegnuće mišića vrata i prsišta, natučenje lijevog ramena i natučenje lijevog prsišta te kraniocervikalnu ozljedu kakva može oštetiti vizualni sustav. Trajne posljedice smanjuju opću životnu aktivnost za 3%, s naslova cervikocefalnog sindroma. Nema trajnih posljedica s oftalmološkog motrišta. Strah tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje i ishod liječenja, jačeg intenziteta je trajao 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 6 dana, manjeg intenziteta još 16 dana. Tzv. kasni strah u vidu nelagode i zabrinutosti u prometu trajao je još mjesec dana, kumulativno. Bol- jačeg intenziteta je imala 6 dana, srednjeg 10 dana, a manjeg još 40 dana. Tuđa pomoć-bila joj je potrebna 14 dana po 3 sata dnevno, za vrijeme mirovanja kod kuće.

15. Na temelju gore navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje: za fizičke bolove, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga je, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju, potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

16. Nadalje, notorna je činjenica da je u proteklih pet godina od kada je došlo do izmjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske u lipnju 2020. porasla stopa inflacije, a prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku od lipnja 2020. do lipnja 2025. zbirna odnosno kumulativna stopa inflacije iznosi preko 30%. Nadalje, ističe se činjenica da navedeni podaci, osobito oni o pojačanim inflatornim kretanjima, nipošto i ni na koji način ne mogu realno i stvarno opisati, u činjeničnom smislu, koliki je stvarni porast troškova života kojeg stope inflacije ne mogu prikazati na objektivan način. Dakako, sve navedeno se odrazilo i na gubitak vrijednosti iznosa pravičnih novčanih naknada koje se oštećenicima isplaćuju za popravljanje pretrpljene neimovinske štete zbog povreda prava osobnosti. Drugim riječima, sud smatra da se iznosima pravičnih naknada koji su povećani prije pet godina danas na tržištu roba i usluga ne može kupiti odnosno priuštiti niti polovica roba i usluga na tržištu koje su se za povećane iznose pravičnih novčanih naknada, mogle kupiti nakon povećanja navedenih novčanih naknada.

17. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda te notornu činjenicu povećanih troškova života u zadnjih nekoliko godina, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.800,00 eura.

18. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje straha, kao i vodeći računa o načinu ozljeđivanja tužitelja te povećane troškove života u zadnjih nekoliko godina, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.100,00 eura, pri tome kasni strah koji se javlja kao zabrinutost u situacijama prometa nije kvalifikatorna okolnost za koju bi se dosuđivala pravična novčana naknada.

19. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđeno umanjenje opće životne i radne aktivnosti u opsegu od 3%, pojavne oblike kroz koje se te posljedice očituju, dob tužitelja u vrijeme ozljeđivanja, kao i način ozljeđivanja te notornu činjenicu povećanih troškova života u zadnjih nekoliko godina, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 500,00 eura.

20. S obzirom na sve izloženo te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos od 3.400,00 eura.

21. Medicinskim vještačenjem je utvrđeno da je tuđa pomoć tužiteljici bila potrebna u trajanju ukupno 42 sata. Cijenu sata tuđe pomoći i njege, koju su pružali ukućani, sud je utvrdio po slobodnoj ocjeni sukladno čl. 223. ZPP-a od 5,00 eura. Obzirom na cijenu sata od 5,00 eura, na ime naknade štete, sud smatra da tužitelju pripada iznos od 210,00 eura.

22. Dakle, tužitelju pripada ukupan iznos od 3.610,00 eura s naslova neimovinske i imovinske štete, umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 1.061,78 eura, što iznosi 2.548,22 eura, pa kako tužitelj potražuje iznos od 1.990,84 eura, isti joj je i dosuđen u točki I. izreke presude.

23. Obveza plaćanja naknade štete sukladno odredbi članka 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23) dospijeva danom podnošenja odštetnog zahtjeva odgovornom osiguratelju te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu štete dospijeva istog dana. Kako je tužitelj potraživao zateznu kamatu od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva (03. siječnja 2020.), valjalo je dosuditi zateznu kamatu od 04. siječnja 2020.

24. Stopa zatezne kamate određena je sukladno čl. 29. ZOO-a.

25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a isti troškovi odmjereni su sukladno vrijednosti predmeta spora, postavljenom zahtjevu za nadoknadu troškova postupka i Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje:OT) te da na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost.

26. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebne za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odštetnog zahtjeva i tužbe (Tbr. 7./1. OT), sastava dva obrazložena podneska od 27. rujna 2021. i 25. veljače 2025. (Tbr. 8./1. OT), zastupanja na ročištima 27. siječnja 2022. i 07. srpnja 2025. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju po 100 bodova. Tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebne za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava podneska od 15. veljače 2022. (Tbr. 8./4. OT) u iznosu od 25 bodova te zastupanja na ročištu od 28. kolovoza 2025. (Tbr. 9./3. OT) u iznosu od 50 bodova. Dakle, ukupno 675 bodova, pa s obzirom na vrijednost boda od 2 eura, uvećanog za pripadajući PDV 25%, ukupno iznosi 1.687,50 eura. Ujedno je tužitelju u cijelosti valjalo priznati trošak predujma vještačenja u iznosu 345,08 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 eura, koliko je i plaćeno te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 33,18 eura, jer tužitelj može platiti polovinu pristojbe ako je plaćena u roku od tri dana.

27. Međutim, nije priznat kao potreban trošak sastava podneska od 16. travnja 2021., jer istim dostavlja dokaz o uplati sudske pristojbe, što sud može sam vidjeti u e-spisu, pa nije bilo potrebno za postupak. Nije priznat kao potreban trošak sastava podneska od 24. rujna 2024., jer ga nema u spisu te trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu, budući zbog uspjeha u sporu nije obveznik plaćanja.

28. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 2.098,94 eura, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, dok je u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova odbijen.

29. Tuženik je podnio zahtjev za naknadu troška pristupa na ročište od 06. ožujka 2025., jer je do odgode ročišta došlo krivnjom tužitelja, budući da nije pristupio na ročište radi saslušanja te nije pravovremeno stavio zahtjev za usmeno saslušanje vještaka.

30. Naime, sukladno čl. 156. st. 1. ZPP-a stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

31. U konkretnom slučaju, trošak odgođenog ročišta od 06. ožujka 2025. nastao je krivnjom odnosno slučajem na strani tužitelja, jer nije pravovremeno obavijestio sud o svojoj bolesti, radi koje nije pristupio na to ročište, radi saslušanja, kao što nije ni pravovremeno podnio zahtjev za usmeno saslušanje vještaka.

32. Tuženiku je valjalo sukladno čl. 156. st. 1. ZPP-a priznati trošak pristupa na ročište od 06. ožujka 2025. (Tbr. 9./1. OT) u iznosu od 100 bodova, pa s obzirom na vrijednost boda od 2 eura, uvećanog za pripadajući PDV 25%, ukupno iznosi 250,00 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

33. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu dana 28. kolovoza 2025. godine

Sutkinja

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave presude odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (Čl. 335. Zakona o parničnom postupku). Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke putem ovog suda,a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Oglasna ploča suda 8 dana