Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-269/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Renati Košir Skračić, u pravnoj stvari 1. tužitelja NM, iza Republike Slovačke, [adresa] i 2. tužiteljice VM, iz Republike Slovačke, [adresa], koje zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Kotlar, N i partneri, odvjetnici u Zadru, protiv tuženice ČM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ante Bogdanić, odvjetnik u Biogradu na Moru, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi 1. tužitelja i 2. tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj: Psp-20/2024-26 od 24. siječnja 2025., 27. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba 1. tužitelja NM i 2. tužiteljice VM i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj: Psp-20/2024-26 od 24. siječnja 2025. u odnosu na točku I. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. tužitelja NM i 2. tužiteljice VM za nadoknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je riješeno:

"I Odbacuje s tužba s tužbenim zahtjevom u dijelu u kojem glasi:

„I. Utvrđuje se da je tuženica RM, OIB: [osobni identifikacijski broj] smetala tužitelje NM OIB: [osobni identifikacijski broj] i SM OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što su tužitelji saznali 18. veljače 2024. godine.

II. Nalaže se tuženici uspostava ranijeg uspostava posjedovnog stanja na način da tuženica ukloni kante za smeće kao i željeni stupić na skici sudskog očevida od 15. srpnja 2024. godine označen slovom A koji se nalaze na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

III. Zabranjuje se tuženici svako takvo ili slično smetanje posjeda na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod prijetnjom ovrhe, sve u roku od 8 dana.

IV. Žalba ne zadržava ovrhu ovog rješenja.“

II Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

I Utvrđuje se da je tuženica RM, OIB: [osobni identifikacijski broj] smetala tužitelje NM OIB: [osobni identifikacijski broj] i SM OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što su tužitelji saznali 18. veljače 2024. godine.

II Nalaže se tuženici uspostava ranijeg uspostava posjedovnog stanja na način da tuženica ukloni željezni stupić na skici sudskog očevida od 15. srpnja 2024. godine označen slovom C koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

III Zabranjuje se tuženici svako takvo ili slično smetanje posjeda na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod prijetnjom ovrhe, sve u roku od 8 dana.

IV Žalba ne zadržava ovrhu ovog rješenja.

III Svaka stranka snosi svoj trošak."

2. Protiv točke I. izreke navedene odluke pravodobnu, potpunu i dopuštenu žalbu izjavljuju 1. i 2. tužitelji (dalje: tužitelji) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, kao i pogrešne odluke o trošku, predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu, ukine prvostupanjsku odluku u pobijanom dijelu i vrati na ponovno postupanje. Tužitelji u žalbi zahtijevaju trošak sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženica osporava sve žalbene prigovore i predlaže odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku odluku pod točkom I. izreke i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članak 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članak 365. stavak 2. ZPP.

6. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sve okolnosti koje su relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu sa odredbom članka 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom nekretnina oznake katastarske čestice (dalje: kat. čest.) 1718/6 i kat. čest. [katastarska čestica], obje katastarska općina (dalje: k.o.) [adresa] koju je prema navodima tužitelja smetala tuženica na način da je na istima postavila kante za smeće i dva željezna stupića te da joj se naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zabrani svako takvo ili slično smetanje posjeda.

8. Između stranaka nije sporno da je predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Pašman.

9. Između stranaka je sporna pasivna legitimacija te je sporno može li predmetna nekretnina koja ima status javnog dobra u općoj uporabi biti predmet posjedovanja odnosno može li se na takvoj nekretnini pružiti posjedovna zaštita.

10. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio sljedeće:

- da je uviđajem, uz sudjelovanje vještaka dipl. ing. geodezije ZM, utvrđeno da se na predmetu spora nalaze dva željezna stupića te dvije kante za smeće, a ujedno pokazano je mjesto izvađenog trećeg stupića,

- da je na uviđaju održanom 14. srpnja 2025. vještak identificirao predmetne nekretnine te iz sačinjene skice proizlazi da je slovom A označen pokazani postavljeni željezni stupić na kat. čest. [katastarska čestica], dok je položaj izvađenog željeznog stupića na istoj nekretnini označen slovom B, a slovom C je prikazan postavljeni željezni stupić na kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina],

- da je na skici označen i položaj kanti za smeće položenih na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina],

- da je uvidom u zemljišnoknjižnji uložak broj (dalje: zk.ul.br.) 2477 k. o. [katastarska općina] (stranice 24 do 25) utvrđeno da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Pašman.

11. U smislu odredbe članka 22. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje: ZV) u sudskom postupku se ostvaruje zaštita posljednjeg stanja posjeda ili suposjeda.

12. Pravilan je stav prvostupanjskog suda kada se u pobijanoj odluci poziva na odredbu članka 3. ZV kojom je reguliran pravni institut općeg dobra, dok je odredbom članka 35. stavak 4. ZV propisano da se na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

13. Stoga zaključak prvostupanjskog suda, a s obzirom da se radi o nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nesporno ima status javnog dobra u općoj uporabi, takvo zemljište ne može biti predmet posjedovanja jer nad njim nitko nema faktičnu vlast, a posljedično na takvom zemljištu ne može se pružiti posjedovna zaštita, prihvaća i ovaj sud.

14. Javno dobro u općoj uporabi (npr. javni put, cesta) je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (općine, grada) ili države, ali ga svi imaju pravo koristiti prema njegovoj namjeni. Takvo dobro nije u posjedu privatnih osoba u građanskopravnom smislu - posjed pripada javnopravnom tijelu, a svi građani imaju pravo služiti se njime. Održavanje reda i uklanjanje prepreka na javnom dobru u pravilu je u nadležnosti upravnog tijela (npr. komunalno redarstvo).

15. Neosnovan je žalbeni prigovor tužitelja kojim tvrde da status javnog dobra, bez obzira na datum upravne odluke, može proizvoditi pravni učinak tek trenutkom uknjižbe i brisanjem dotadašnjih vlasnika jer tužba radi smetanja posjeda mora se ocjenjivati u kontekstu pravnog statusa posjeda u trenutku podnošenja tužbe, ne prema faktičkom upisu u zemljišnim knjigama.

16. Upis u zemljišne knjige je konstitutivan za stvarna prava, ali za posjedovni spor sud gleda stvarno stanje prava i faktički posjed, a ne formalni upis. Dakle, iako upis kasni, činjenica da je upravno rješenje, odnosno Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javno dobro u općoj uporabi od 23. studenog 2023., donesena prije utuženja, a što znači da se nekretnina od samog trenutka podnošenja tužbe tretira kao javno dobro.

16.1. Stoga, neosnovani žalbeni prigovor tužitelja da je tuženica smetala tužitelje u posjedu predmetnu nekretninu koja je u trenutku čina smetanja, kao i podnošenja tužbe bila upisana kao suvlasništvo fizičkih osoba i nije imala upisan status javnog dobra pa da stoga tužitelji nisu mogli znati za postojanje predmetne odluke na koju se prvostupanjski sud poziva, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke pod točkom I. izreke.

17. Sud neće dati posjedovnu zaštitu vlasniku čestice, jer se smetanje dogodilo na javnom putu (javno dobro u općoj uporabi). Nadležno je upravno tijelo (komunalno redarstvo ili cestovni inspektorat) koje će narediti uklanjanje prepreke pa fizička osoba može inicirati postupak prijavom nadležnom upravnom tijelu.

18. Izuzetak je kada nekretnina faktički nije javno dobro, odnosno, kada je faktički izgubila svojstvo i svrhu javnog dobra, u kom slučaju se pruža posjedovna zaštita u parnici zbog smetanja posjeda, što u konkretnoj pravnoj situaciji nije slučaj jer je predmetni put (cesta) stekao svojstvo javnog dobra Odlukom o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javno dobro u općoj uporabi od 23. studenog 2023., a kako to proizlazi iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka (stranice 24 i 25 spisa).

19. Budući da sporovi u vezi s načinom uporabe i korištenja javnog puta nisu u sudskoj nadležnost zbog posebnog pravnog statusa, to je u odnosu na nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prvostupanjski sud pravilno tužbu odbacio kao pod točkom I. izreke prvostupanjskog rješenja.

20. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke pod točkom I.

21. Kako tužitelji nisu uspjeli u ovom žalbenom postupku, odbijeni su sa zahtjevom za nadoknadom troška žalbenog postupka na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP, te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

22. U nepobijanom dijelu pod točkama II. i III. izreke prvostupanjsko rješenje nije preispitivano u ovom postupku (članak 365. stavak 1. ZPP), jer protiv navedenog dijela izreke prvostupanjskog rješenja nije izjavljena žalba.

U Sisku 27. kolovoza 2025.

Sutkinja

Renata Košir Skračić