Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-792/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Zinki Bulka, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja – predlagatelja osiguranja ŠM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Borisu Hlatkom, odvjetniku u Vukovaru, protiv tuženika Matthew Solutions j.d.o.o., iz [adresa], OIB: 97778189737, zastupan po osobi ovlaštenoj za zastupanje ŽM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P- 859/2025-2 od 24. lipnja 2025., 27. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika Mathew Solutions j.d.o.o. kao osnovana i ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-859/2025-2 od 24. lipnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja ŠM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 49.440,00 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 06. srpnja 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, temeljem čl. 345.st. 1. toč. 5. Ovršnog zakona, određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

zabranom bankama kod kojih protivnika osiguranja Matthew Solutions j.d.o.o. iz [adresa], OIB: 97778189737., ima otvorene račune i oročena novčana sredstva da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja, isplati s njegovog računa koji se vodi pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem, novčani iznos za koji je određena prethodna mjera.

II. Ova privremena mjera može trajati najduže do proteka 30 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu

III. Ovo rješenje dostavit će se na provedbu Financijskoj agenciji."

2. Protiv navedenog rješenja žali se tuženik ne navodeći određeno žalbene razloge propisane zakonom ali se iz sadržaja žalbe može utvrditi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se ukine rješenje o privremenoj mjeri, odbaci prijedlog kao neosnovan, zakaže ročište radi saslušanja stranaka i omogućavanja protivnika osiguranja na podnošenje prijedloga.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,i 70/19 i 80/22

– dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno čl. 365. st. 2. ZPP, a sve u svezi s odredbom čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj, 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ).

5. Međutim u pobijanom rješenju nije utvrđeno jesu li ispunjene obje pretpostavke propisane odredbama Ovršnog zakona za donošenjem rješenja o privremenoj mjeri, te je posljedično tome pogrešno i primijenjeno materijalno pravo kada je doneseno pobijano rješenje.

6. Pretpostavke za određivanje privremene mjere, radi osiguranja novčane tražbine propisane su čl. 344. st. 1. OZ koji određuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavak 2. određuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Člankom 345. OZ-a st. 1. toč. 5. određeno je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikovog računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera. Učinak zabrane iz stavka 1. točaka 4. i 5. naprijed citiranog članka je u tome što predlagatelj osiguranja može od dužnika protivnika osiguranja, odnosno od banke i druge banke tražiti u parnici naknadu štete koju su mu nanijeli postupivši protivno zabrani, a predlagatelju osiguranja pripadaju i druga prava protiv tih osoba po općim pravilima obveznog prava o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama čl. 345. st. 6. OZ-a.

7. Prema tome da bi sud odredio privremenu mjeru nužno je da budu ispunjene opća (objektivna) i posebna (subjektivna) pretpostavka. Opća pretpostavka je ispunjena ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a posebna ako učini vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. Obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

8. Sud navodi da je vjerojatnost novčane tražbine tužitelja potkrijepljena priloženom tužbom, a što se tiče druge pretpostavke navodi da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Međutim, sud nije utvrdio je li stvarno tomu tako, odnosno nije naveo zašto smatra da bi određivanjem takve privremene mjere tuženiku nastala tek neznatna šteta. Ovo tim više što je rješenjem suda privremene mjera određena s trajanjem “najduže do proteka 30 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu„ što može dovesti do toga da tuženiku bude uskraćena isplata sa računa duži period, pa i nekoliko godina.

9. Za određivanje privremene mjere sukladno odredbi čl. 344. OZ-a potrebno je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom postojanje subjektivne opasnosti tj. da ukaže na konkretne radnje odnosno propuštanja protivnika osiguranja kojim bi isti nastojao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja u slučaju eventualnog uspjeha predlagatelja osiguranja u parničnom postupku. Međutim, niti tu okolnost sud prvog stupnja nije utvrdio prije donošenja pobijanog rješenja.

10. Naime, svrha privremene mjere je onemogućavanje nastupa opasnosti da će imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dok tužitelj u tužbi a niti u prijedlogu za određivanje privremene mjere takvu opasnost ne navodi niti ju sud prvog stupnja obrazlaže.

11. Osim toga, sud prvog stupnja nije niti obrazložio zašto je o prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja ili održavanja ročišta, jer sadržaj prijedloga, u ukupnosti sa priloženom dokumentacijom, daje dovoljno elemenata za donošenje odluke, za sada se ukazuje nedovoljno obrazložen, na što s pravom u žalbi ukazuje tuženik.

12. Iz navedenih razloga je sukladno odredbi čl. 380. toč. 3. ZPP-a valjalo žalbu tuženika uvažiti i pobijano rješenje ukinuti, a kako je to odlučeno u izreci ovog rješenja.

13. U nastavku postupka će prvostupanjski sud utvrditi činjenično stanje, utvrditi jesu li kumulativno ispunjene obje pretpostavke propisane odredbama OZ za određivanje privremene mjere, odlučiti o tome hoće li o prijedlogu odlučiti bez očitovanja tuženika ili će prijedlog poslati tuženiku na očitovanje i ponovno odlučiti o prijedlogu, za svoju odluku jasne i razumljive razloge.

U Velikoj Gorici 27. kolovoza 2025.

Sudac

Zinka Bulka