REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-360/2023-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. Rijeka protiv tuženika 24 sata d.o.o. za nakladničku djelatnost, Zagreb, Oreškovićeva 6H/1, OIB: 78093047651 zastupanog po punomoćniku Hrvoju Ladanu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, od 17. ožujka 2023., poslovni broj: 77 Pn-221/2018-51, u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tužitelja OP iz [adresa] i ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, od 17. ožujka 2023., poslovni broj: 77 Pn-221/2018-51 te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 99.542,11 eur/ 750.000,00 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe sudu 30.5.2018. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena do 31.12.2022., a od 1.1.2023. do isplate za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tužitelju naknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 9.794,52 eur/ 73.796,81 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.3.2023. pa do isplate, po stopi koja je propisana odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.“
2. Pravodobno podnesenom žalbom tužitelj pobija prvostupanjsku odluku zbog svih žalbenih razloga navedenih u članku 353. stavak 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14; dalje ZPP), ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači na način da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužitelja i obveže tuženik na naknadu parničnog troška i žalbenog troška, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
2.1. U žalbi navodi da razlozi o odlučnim činjenicama, na temelju kojih je prvostupanjski sud donio odluku, ne samo da nemaju uporište u sadržaju dokaza koji su provedeni tijekom prvostupanjskog postupka, već da su isti u izravnoj suprotnosti sa sadržajem provedenih dokaza te da je i sam sadržaj obrazloženja pobijane presude proturječan i nerazumljiv budući da prvostupanjski sud u jednom dijelu obrazloženja zauzima decidirani stav da se u konkretnom slučaju ipak radi o tendencioznom i malicioznom publiciranju predmetne fotografije u kontekstu neprimjerenog identificiranja tužitelja sa ustaškim režimom te da u tom smislu prvostupanjski sud izričito apostrofira protupravnost na strani tuženika, odnosno ne postojanje eksulpacijskih razloga propisanih odredbom članka 21. stavak 4. Zakona o medijima, dok s druge strane unatoč takvom eklatantnom narušavanju povrede prava osobnosti tužitelja, zauzima stajalište da kod tužitelja nije, zbog objave ove fotografije, došlo do nekih psihičkih posljedica i samog karcinomskog oboljenja. Tužitelj dalje navodi da je publiciranjem predmetne fotografije na način da se tužitelja eksplicitno i izravno stavlja u korelaciju s ustaškim režimom, s kojim isti nema niti može imati bilo kakve veze, već samo po sebi prouzročilo kumuliranu povredu prava osobnosti, koja se primarno ogleda u povrijeđenom ugledu, časti i dostojanstvu tužitelja pa da se u tom dijelu pobijana presuda ne može ispitati niti provjeriti jer se u obrazloženju pobijane presude uopće ne navodi zbog čega prvostupanjski sud drži da publiciranje predmetne fotografije na ovakav način nije povrijedilo ugled, čast i dostojanstvo tužitelja te da osim toga prvostupanjski sud uopće nije uzeo u obzir sadržaj medicinske dokumentacije koja jasno govori u prilog nastanka psihičkih posljedica, kao niti dijelove nalaza i mišljenja vještaka onkologa, koji je ipak potvrdio mogućnost uzročno-posljedične veze između progresivnog razvoja karcinomskog oboljenja i stresa prouzročenog pa da je potpuno nejasno i nerazumljivo zbog čega prvostupanjski sud odbija tužitelja s dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na povredu ugleda, časti i dostojanstva, kad i za sam prvostupanjski sud nije sporno neprimjereno identificiranje tužitelja s ustaškim režimom i posljedično uznemiravanje tužitelja pa tužitelj drži da je u konkretnom slučaju počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. točka 11. ZPP-a.
2.2. U odnosu na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja tužitelj navodi da je rođen 1959., da je sudionik domovinskog rata i HRVI, da ustaški režim nikada nije podržavao i da se u konkretnom slučaju radi o tendencioznom i senzacionalističkom publiciranju fotografije tužitelja s jedinim ciljem da se povrijedi njegova čast i ugled, što najočitije potvrđuje činjenica da su sve ostale objavljene fotografije sa skupa u Bleiburgu, eksplicitno povezane s ustaškim režimom i da se time tužitelja neosnovano i netočno izravno stavlja u kontekst ustaškog režima i NDH, zatim da je tužitelj na skupu u Bleiburgu sudjelovao kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i kao vjernik, da je predmetna fotografija tužitelja objavljena u iznimno praćenom portalu www.express.hr i u tjedniku koji ima vrlo visoku tiražu te da je osim povrede ugleda, časti i dostojanstva, tužitelju prouzročena povreda prava osobnosti u vidu povrede duševnog zdravlja s obzirom da je u više navrata na ulici etiketiran ustašom i nacistom, kao i putem mobitela od njemu nepoznatih osoba i da mu je oštećen osobni automobil, uslijed čega je tužitelj bio primoran zatražiti liječničku pomoć od strane psihijatra. Dalje tužitelj navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da takvo neprimjereno publiciranje predmetne fotografije nema veze s teškim karcinomskim oboljenjem tužitelja, s obzirom da sudski vještak u nalazu i mišljenju navodi da je akutni i kronični stres koji je kod tužitelja, uslijed objavljivanja spornih fotografija, postojao u duljem vremenu mogao ubrzati ispoljavanje bolesti. Isto tako tužitelj navodi da se ispoljavanje bolesti pojavilo nakon objavljivanja spornih fotografija, da je ubrzo nakon toga tužitelj podvrgnut teškom operativnom zahvatu i drugim vrstama liječenja malignog oboljenja i da je to sve uvelike umanjilo njegov životni i radni aktivitet pa da je uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjska presuda u cijelosti nezakonita.
2.3. U odnosu na pogrešnu primjenu materijalnog prava tužitelj navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio članak 1100. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima kad je zaključio da kod tužitelja nije nastala neimovinska šteta zbog objave sporne fotografije, budući da je objava fotografije na način da se tužitelja eksplicitno i izravno stavlja u korelaciju sa ustaškim režimom, s kojim isti nema niti može imati veze, posljedično sama po sebi prouzročila kumuliranu povredu tužiteljeva prava na ugled, čast i dostojanstvo, zbog čega smatra da uz pravilnu primjenu članka 1100. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, svakako ima pravo na primjerenu novčanu satisfakciju, zatim da sadržaj medicinske dokumentacije tužitelja svakako upućuje na postojanje psihičkih posljedica, što također tužitelju daje pravo na primjereno novčano zadovoljenje u smislu članka 1100. stavka 1. i. 2. Zakona o obveznim odnosima i da sama činjenica da je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka onkologa, publiciranje sporne fotografije imalo utjecaj na progresiju i manifestiranje simptomatologije karcinomskog oboljenja tužitelja, upućuje na pravo na primjerenu novčanu naknadu pa zaključno tužitelj navodi da je uslijed pogrešne primjene materijalnog prava prvostupanjska presuda u cijelosti nezakonita.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete u iznosu od 99.542,11 eura zbog povrede prava osobnosti iz članka 19. stavka 2. Zakona o obveznom odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO) objavom fotografije tužitelja ispod naslova teksta „O: [adresa] odgovara za ustaše u Bleiburgu“ na web portalu wwww.express.hr i u tiskanom izdanju tjednika Express.
6. Ispitujući pobijanu odluku granicama žalbe te ujedno pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nalazi ostvarenom bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju se ujedno u žalbi poziva tužitelj, budući da izreka presude proturječi razlozima navedenim u obrazloženju, da je i obrazloženje pobijane presude proturječno i nerazumljivo i da su u obrazloženju izostali razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
7. Naime, iz prvostupanjskog spisa proizlazi:
- da je na web portalu wwww.express.hr i u tiskanom izdanju tjednika Express, kojeg je nakladnik tuženik, objavljena fotografija tužitelja ispod naslova teksta „O:
Kaptol odgovara za ustaše u Bleiburgu“, da na navedenoj fotografiji tužitelj ima kapu Hrvatske vojske iz Domovinskog rata i križ, a da su na ostalim fotografijama prikazane osobe s ustaškim obilježjima,
- da je tužitelj podnio tuženiku zahtjev za objavu ispravka u smislu članka 22., 40. i 41. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj: 59/04, 84/11 i 81/13; dalje ZM),
- da je tuženik dopisom od 11. svibnja 2018. obavijestio tužitelja da nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevu za ispravak informacije zbog razloga predviđenih glavom VI. ZM-a,
- da se tužitelj 30. travnja 2018. javio na Kliniku za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka zbog uznemirenosti i straha nastalih zbog objave njegove fotografije u tjednom časopisu i na internetskim stranica kao ilustracije neadekvatnosti skupa u Bleiburgu, da je njegov psihički status: uznemiren, pojačana napetost i poremećaj spavanja po reaktivnom tipu, a utvrđena dijagnoza: poremećaj prilagodbe i posttraumatski stresni poremećaj te da je tužitelju propisana terapija Xelexom 0,5 mg prema potrebi te kontrola po dogovoru,
- da je tužitelju nakon objave spornih fotografija, krajem 2018. dijagnosticirano teško karcinomsko oboljenje limfnih čvorova glave, lica i vrata zbog čega je tužitelj podvrgnut operativnom zahvatu, a nakon toga intenzivnoj terapiji zračenjem,
- da tužitelj zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, ugled, čast i dostojanstvo tužbenim zahtjevom traži iznos od 150.000,00 kn te s obzirom na, u međuvremenu, nastalo karcinomsko oboljenje povisuje tužbeni zahtjev na iznos od 750.000,00 kn, smatrajući da je teški stres prouzročen publiciranjem predmetne fotografije te posljedično neosnovano i neprimjereno etiketiranje tužitelja kao pripadnika zločinačkog ustaškog pokreta od strane šire zajednice, okidač za razvoj karcinomskog oboljenja kod tužitelja,
- da je prvostupanjski sud raspravnim rješenjem od 14. siječnja 2019. dopustio preinaku tužbenog zahtjeva kao svrsishodnu za konačno rješenje spora među parničnim strankama,
- da je tužitelj iskazao da je na skup u Bleiburgu, koji je organizirala Vlada i Sabor Republike Hrvatske došao u crnoj majici, da je nosio svoju beretku sa hrvatskim grbom iz Domovinskog rata i svoj križ, da na sebi nije imao ništa ustaško ili fašističko, da se s takvim ljudima i ne druži, da nikada nije podržavao desničare, fašiste i ustaše, da nikakvih takvih obilježja nema kod kuće i da se od toga ograđuje, da ga je nakon objave sporne fotografije, najprije nazvao njegov prijatelj i policijski inspektor AP i rekao mu da piše da je ustaša i fašista, da ga je zvalo dosta ljudi iz Njemačke, Kanade i Austrije, da su mu rekli da nisu znali da je šef ustaša, da su ga zvali i po noći i s nepoznatih brojeva, da su mu išarali automobil, da su mu na korzu dobacivali „O ustašo gdje si“, da se nakon toga razbolio, a do tada je bio zdrav, da je dobio zloćudni karcinom koji povezuje sa stresom koji je doživio i da se zbog tog stresa javio liječniku jer nije mogao spavati,
- da su svjedoci ĆP i HP potvrdili povredu prava osobnosti tužitelja,
- da je saslušan i svjedok VP koji je tužitelja obavijestio o publiciranju fotografije, međutim nema saznanja kako je predmetni članak utjecao na tužitelja,
- da je u postupku provedeno medicinsko vještačenje i da je vještakinja prof.dr.sc. Renata Dobrila-Dintinjana, dr. med. utvrdila da se klinička manifestacija bolesti kod tužitelja pojavila nakon 5 ili 6 mjeseci nakon objavljivanja spornih fotografija, nakon čega se kod tužitelja provodio dijagnostički proces u cilju utvrđivanja tipa bolesti i proširenja maligne bolesti, a potom je podvrgnut liječenju malignog oboljenja, da je stanje akutnog i kroničnog stresa, koje je kod tužitelja trajalo više tjedana, možda moglo ubrzati ispoljavanje bolesti, ali ne i nastanak bolesti jer tumor nije mogao nastati u pet mjeseci, već je za to potrebno puno više vremena i da navedeni stres nije utjecao na težinu bolesti te se objavljivanje spornih fotografija ne može dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s nastankom tumorskog oboljenja kod tužitelja, zatim da karcinom nije bolest uvjetovana ni ovisna isključivo o imunološkom sustavu, već je složena, vjerojatno, genetska bolest uglavnom zbog disregulacije ekspresije gena uključenih u kritične stanične putove te da je imunološki sustav samo jedan u nizu čimbenika tumora, koji predstavlja izuzetno složenu bolest multifaktorijalne etiologije.
8. Na temelju provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud zaključuje da je nedvojbeno utvrđeno da je sporna fotografija, na kojoj se nalazi tužitelj, snimljena na javnom mjestu, da je na istoj tužitelj tendenciozno istaknut kao pojedinac pod naslovom „O: Kaptol odgovara za ustaše u Bleiburgu“ i da na strani tuženika ne postoji ekskulpacijski razlog propisan odredbom članka 21. stavka 4. alineja 4. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj: 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22), zatim da se karcinomsko oboljenje tužitelja ne može dovesti u uzročno posljedičnu vezu s publiciranjem fotografije i da prihvaća dio iskaza tužitelja i svjedoka HP da je tužitelja uznemirila objavljena fotografija s obzirom na naslov članka u kojem se spominju ustaše, a čiju fašističku ideologiju tužitelj ne podržava i nikada s tim nije imao veze, kao i činjenicu da su ga u svezi predmetne fotografije ispitivali prijatelji i poznanici, dok ostale dijelove iskaza prvostupanjski sud cijeni neuvjerljivim, subjektivnim i nelogičnim jer nisu potkrijepljeni vjerodostojnim dokazima, slijedom čega prvostupanjski sud utvrđuje da kod tužitelja nije nastala neimovinska šteta objavom predmetne fotografije, kako u vidu nekih psihičkih posljedica, tako i u vidu uzroka karcinomskog oboljenja tužitelja, a sve u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO) pa odbija tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
9. Na temelju članka 19 stavka 1. i 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravom osobnosti podrazumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled i čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života i slobodu i dr., a na temelju članka 1100. stavka 1. i 2. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema te će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.
10. Odredba članka 35. Ustava Republike Hrvatske svakom jamči štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Poveljom EU o temeljnim pravima jamči se nepovredivost ljudskog dostojanstva. Ljudsko dostojanstvo mora se poštovati i štiti.
11. Nesporno je da je tužitelj snimljen na javnom mjestu i da je na fotografiji tužitelj istaknut kao pojedinac pod naslovom u kojem se spominju ustaše, da je taj sadržaj bio dostupan širem krugu ljudi, a isto tako poznanicima, obitelji i prijateljima tužitelja, dok iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj zbog toga bio uznemiren, da je tražio liječničku pomoć i uzimao tablete za smirenje, a da sudski vještak ne može isključiti dugotrajniji stres kod tužitelja, uzrokovan objavom spornog sadržaja. Svaka osoba ima pravo na poštivanje i zaštitu svog ugleda, časti i dostojanstva pa u tom smislu svatko kome je povrijeđeno to pravo ima pravo zahtijevati zaštitu. Odredbama članka 19. stavka 1. i 2. ZOO-a, u svezi sa čl. 1046. ZOO-a, prihvaćena je objektivna koncepcija neimovinske štete kao povrede prava osobnosti pa neimovinsku štetu čini sama povreda prava osobnosti pod kojima se podrazumijeva za fizičke osobe pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života.
12. Stoga je prvostupanjska presuda nerazumljiva i proturječna jer je prvostupanjski sud utvrdio da je na spornoj fotografiji tužitelj tendenciozno istaknut kao pojedinac pod naslovom „O: Kaptol odgovara za ustaše u Bleiburgu“ i da na strani tuženika ne postoji ekskulpacijski razlog propisan odredbom članka 21. stavka 4. alineja 4. ZM-a, da je tužitelj zbog toga bio uznemiren i da su ga o tome ispitivali prijatelji i poznanici pa pravilno žalitelj ističe da prvostupanjski sud izričito apostrofira protupravnost na strani tuženika, dok je s druge strane potpuno izostalo obrazloženje prvostupanjskog suda zbog čega ovakvo publiciranje fotografije ne predstavlja povredu prava osobnosti tužitelja, odnosno povredu ugleda, časti i dostojanstva tužitelja, zbog čega prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. točka 11. ZPP-a.
13. Imajući u vidu navedeno i počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a uvažena je žalba tužitelja te je ukinuta prvostupanjska presuda i predmet je vraćen istom sudu na ponovno odlučivanje.
14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka, uvažavajući utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja te će pravilnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu i zakonitu odluku, koju će valjano obrazložiti sukladno članku 338. stavku 4. ZPP-a, a tom će odlukom odlučiti i o troškovima postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).
15. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.
Slavonski Brod, 27. kolovoza 2025.
Predsjednica vijeća
Irena Dikanović-Terzić