Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27

    Split

    Poslovni broj: K-505/2025-15

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu u po sucu Mili Kragić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marine Lukić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene ĐL, zbog kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 114/22., 114/23. i 36/24.), nakon javno održane rasprave 7. srpnja 2025. i 27. kolovoza 2025. u nazočnosti okrivljene, oštećene ZL i Vice Bujasa savjetnika Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, donio je, javno objavio i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljena JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. Đ i ZL rođene Z, rođena **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, tehničarka sa završenom srednjom Pomorskom školom, neudata, bez djece, lošeg imovnog stanja, neosuđivana, drugi kazneni postupak se ne vodi,

    k r i v a  j e

    II. što je u vremenskom periodu od početka rujna 2024. do 20. siječnja 2025. u [adresa], u obiteljskom stanu na adresi [adresa], protivno načelu solidarnosti uzajamnog poštivanja i pomaganja svih članova obitelji iz članka 4. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), a u svezi s člankom 10. stavak 1. alineja 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), u cilju da svoju majku ZL zastraši i ponizi, istu učestalo vrijeđala, govorila joj da je prostitutka, da ništa nije radila, da je luda i ništa ne zna da ide na selo jer nema pravo tu živjeti, da će umrijeti na spavanju, neka ide u bolnicu, jer ovdje nikome ne treba, da će svih maknuti od nje i nitko joj neće dolaziti a FL će umrijeti s 40, u nekoliko navrata držeći sjekiru govorila da će joj njome odsjeći glavu, u jednom navratu pred Božić 2024. je na nju gurnula i bacila stol, da bi 20. siječnja 2025. ničim izazvana najprije počela nogama udarati i razbijati sudoper i vratnice kuhinje, a kada ju je majka pokušala smiriti, uhvatila ju je s leđa rukama za vrat i jako stisnula, a potom pustila i uzela iz kuhinje nož za kruh pa ga vratila, nakon čega je svoju majku odgurnula na trosjed, uzela jastuk i s njime krenula prema majci, radi čega je njena majka ZL počela zvati upomoć, te joj je u pomoć priskočila njena druga kćer FL koja je tada ušla u stan, te ju je odvojila od njihove majke, što je sve kod njene majke ZL izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i poniženja,

    III. dakle, teško kršila propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvala osjećaj straha za njezinu sigurnost i dovela je u ponižavajući položaj,

    čime je počinila kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji – djelo opisano i kažnjivo po članku 179. a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj:

    125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje u tekstu: KZ/11.).

    III. Okrivljena JL, na temelju odredbe čl. 179.a KZ/11. se

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora 1 (jedna) godina.

    IV. Na temelju odredbe čl. 56. KZ/11. okrivljenoj JL se izriče

    UVJETNA OSUDA

    te kazna zatvora 1 (jedna) godina se neće izvršiti, ako okrivljena u vremenu provjeravanja 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

    V. Na temelju odredbe čl. 68. KZ/11. okrivljenoj JL se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude.

    VI. Na temelju članka 58. st. 5. KZ/11. okrivljena JL se upozorava da joj se uvjetna osuda može opozvati, ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja joj je izrečena sigurnosnom mjerom iz čl. 68. KZ/11.

    VII. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. okrivljenoj JL će se u slučaju opoziva uvjetne osude u kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 21. siječnja 2025. do 17. travnja 2025.

    VIII. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11.,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25., dalje u tekstu: ZKP/08.) okrivljena JL se oslobađa obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. ZKP/08., u cijelosti.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, podiglo je pred ovim sudom uvodno označenu optužnicu, protiv okrivljene JL, zbog kaznenog djela iz čl. 179. a KZ/11..

    2. Okrivljena JL nije se smatrala krivom za kazneno djelo za koje se optužuje, pa imajući u vidu takav njen stav o optužbi, izvodili su se dokazi. U nastavku dokaznog postupka na raspravi 27. kolovoza 2025. ispitana je oštećena/žrtva ZL, kao svjedok. Pročitani su i pregledani: medicinska dokumentacija za JL (list 7-8 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje Split serijski broj: [serijski broj] od 21. siječnja 2025. (list 22 spisa). Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka pročitani su: zapisnik o ispitivanju svjedokinje FL u domu svjedokinje na adresi u [adresa] broj: Kir- 132/2025 od 26. veljače 2025. (list 66-67 spisa), nalaz i mišljenje o provedenom sudskom psihijatrijskom vještačenju okrivljene JL po stalnom sudskom vještaku dr. Željku Ključeviću od 2025. (list 83 – 85 spisa). Pročitani su i pregledani izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenu od 27. kolovoza 2025. i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenu od 27. kolovoza 2025. Na kraju dokaznog postupka ispitana je okrivljena ĐL.

    3. U obrani okrivljena JL je priznala izvršenje kaznenog djela, navodeći da ga je počinila kako se tereti. Prilikom očitovanja o optužnici negirala je njegovo izvršenje, a sada ga priznaje, jer je sigurna da majka govori istinu o njenom ponašanju. No, kako je u to vrijeme, a i u vrijeme svojeg ispitivanja bila u lošem psihičkom stanju i kada je vidjela zašto se tereti, bilo joj je nevjerojatno da se tako ponašala. No, prvenstveno želi reći da njeno sjećanje na te događaje je u magli i doista ne zna što je majci nažao radila, no kako je kazala vjeruje svojoj majci i vjeruje da je kazala istinu i sigurna je da je majka ne bi lažno teretila za nešto što nije učinila. Shvatila je da je taj postupak bio i krajnje ozbiljan i opasan jer je zbog njega završila u istražnom zatvoru. Tamo joj je boravak bio izuzetno traumatičan, što zbog pritvaranja što zbog postojećih psihičkih problema. Sve što je rekla majka o njihovom sadašnjem odnosu je istina i za majku se brine i odnosi se prema njoj s poštovanjem, onako kako se dijete treba odnositi prema roditelju. Doista joj je žao zbog ovakvog postupka prema majci, srami se toga, no sigurna je da je bila u boljoj zdravstvenoj situaciji da se ne bi prema majci ponijela onako kako se ponijela. Kaje se zbog ovih svojih postupaka i obećava da će se nastaviti liječiti i ponašati se uredno i u skladu sa zakonom. Nezaposlena je i korisnica je socijalne pomoći u iznosu 160,00 eura i bona za struju od 50,00 eura. Majka prima mirovinu od 300,00 eura. Sestra je nezaposlena, radi različite poslove, sakuplja i boce i tako se uzdržavaju.

    3. 1. Potom je pročitan zapisnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje Split o ispitivanju osumnjičene JL po čl. 208. a Zakona o kaznenom postupku i reproducirana je DVD snimka, broj: K-68/2025 od 22. siječnja 2025. (list 9 – 11 spisa), i zapisnik o prvom ispitivanju JL i reproducirana je DVD snimkom od 22. siječnja 2025. (list 35 -40 spisa).

    4. Tijekom ovog postupka nije bilo prijepornih činjenica, kako zbog toga što okrivljena ĐL u potpunosti priznaje učin, tako i zbog toga što i drugi dokazi upućuju na pravilnost i potpunost priznanja okrivljene. Njena obrana je u suglasju sa izvedenim dokazima, zbog čega je za sud vjerodostojna i prihvaća se.

    5. Nakon svih izvedenih dokaza i okončane rasprave, sud je, brižljivom prosudbom pristupio ocijeni svakog dokaza pojedinačno, a potom i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno utvrdio da je okrivljena JL svojim postupanjem inkriminiranom periodu ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela koje joj se stavlja na teret u predmetnom kaznenom postupku, zbog čega je proglašena krivom. Dakle, proglašena je krivom za počinjenje kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po čl. 179. a KZ/11.

    6. Prema okrivljenoj sud je primijenio KZ/11., koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

    7. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je okrivljena JL kazneno djelo počinila s izravnom namjerom (članak 28. stavak 2. KZ/11.), odnosno da je bila svjesna (u granicama bitno smanjene ubrojivosti) da svojim postupanjem krši propise Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i da njeni postupci kod oštećene ZL, kao njene majke, odnosno člana obitelji, izazivaju strah za njezinu sigurnost i dovode je u ponižavajući položaj, a što je i htjela. Ponižavajući položaj je izravna posljedica iživljavanja nad žrtvom zbog kojeg se žrtva osjeća nesigurnom, nespokojnom te je stavljena u položaj poniženja i gaženja ljudskog dostojanstva. Okrivljena je svojim postupanjem opisanim u izreci, prema oštećenoj iskazivala psihičko i fizičko nasilje nanoseći joj psihičku i fizičku bol, što je dovelo do poniženja i gaženja ljudskog dostojanstva kod oštećene, a što je okrivljena i htjela.

    8. Što se tiče ubrojivosti okrivljene JL, ona je tijekom postupka utvrđena psihijatrijskim vještačenjem po vještaku dr. Željku Ključeviću. Iz tog vještva, između ostalog, proizlazi da je okrivljena osoba sa višegodišnjih psihičkim poteškoćama koje se manifestiraju na profesionalnom, obiteljskom i socijalnom planu, sa poteškoćama u bliskim relacijama te povremenim dekompenzacijama psihotičnog paranoidnog intenziteta, koje ukazuje da se radi o dubokom i teškom poremećaju ličnosti, shizotipnog poremećaja. Sposobnosti shvaćanja vlastitog postupanja kao i vladanja svojom voljom u vrijeme počinjenja kaznenog djela su bile bitno smanjene. Kod okrivljene postoji opasnost počinjenja težeg kaznenog djela, zbog čega predlaže izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja.

    8. 1. Vještačenje vještaka dr. Željka Ključevića je izrađeno sukladno pravilima struke te je ovim vještačenjima u potpunosti odgovoreno na sva pitanja glede ubrojivosti okrivljene, duševnog stanja i bolesti, a stranke nisu imale primjedbi na taj dokaz, zbog čega ga i sud prihvaća.

    9. Odlučujući o sankciji koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti okrivljene JL, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti. Okrivljena je počinila kazneno djelo s visokim stupnjem krivnje, ali ne najvišim, uslijed bitno smanjene ubrojivosti. Što se tiče subjektivnog odnosa kažnjivosti, okrivljena je kod počinjenja kaznenog djela bila svjesna (u granicama bitno smanjene ubrojivosti) svih okolnosti djela, ona je takvo ponašanje htjela kao takvo i kao svoje. Motiv ili pobuda zbog kojih je djelo počinjeno prvenstveno treba promatrati kroz sliku bolesti okrivljene i ponašanja proizišlih iz toga.

    10. Okrivljena JL je počinila kazneno djelo s nižim stupnjem krivnje uslijed bitno smanjene ubrojivosti, što je olakotna okolnost. Stav žrtve u ovom postupku sud je ocijenio olakotnim za okrivljenog, jer je žrtva zainteresirana da se kroz ovaj postupak okrivljenoj pruži liječnička pomoć za njenu bolest, čime zapravo izražava svoju brigu i skrb za nju. Posebno važna okolnost za izbor mjere kazne jest ponašanje okrivljene nakon počinjenja djela i izlaska iz istražnog zatvora, jer se pomirila s majkom i o njoj brine, a u njihovom odnosu više nema incidentalnih situuacija, o čemu suglasno govore žrtva i okrivljena. Priznanje djela je doprinos utvrđivanju činjeničnog stanja u ovom postupku, a uz žaljenje i kajanje ukazuje i na kritičnost okrivljene prema svojem protupravnom ponašanju. Okrivljena boluje od trajne duševne bolesti. Okrivljena nije kazneno osuđivana i nije prekršajno kažnjavana. Navedeno su olakotne okolnosti.

    11. Otegotnih okolnosti na strani okrivljene sud nije pronašao.

    12. Pri odmjeravanju kazne sud je razmatrao navedene okolnosti i imajući u vidu sve naprijed navedeno, stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, osobu počinitelja, zbog čega sud smatra da se svrha kažnjavanja može ostvariti i bez izvršenja kazne zatvora i s prijedlogom kazne ovlaštenog tužitelja s kojom se usuglasila okrivljena. Stoga je sud okrivljenu za kazneno djelo iz čl. 179. a KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju 1 godina, a nakon toga, na temelju odredbe čl. 56. KZ/11, izrekao joj je uvjetnu osudu prema kojoj se kazna zatvora neće izvršiti, ako okrivljena u vremenu provjeravanja 4 godine, od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo. Ova kazna će utjecati na okrivljenu, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno.

    13. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. okrivljenoj JL će se u slučaju opoziva uvjetne osude u kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 21. siječnja 2025. do 17. travnja 2025., jer je u ovom periodu okrivljenoj bila oduzeta sloboda i bila je u istražnom zatvoru.

    14. Na temelju odredbe čl. 68. KZ/11. okrivljenoj JL je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude od 4 godine. Naime, u tijeku postupka, utvrđeno je da je okrivljena kazneno djelo za koje ga je sud proglasio krivim počinila u stanju bitno smanjene ubrojivosti koja je nastala zbog duševnih smetnji i kod koje postoji opasnost da bi zbog duševnih smetnji u budućnosti mogla počiniti teže kazneno djelo. Ovakva utvrđenja proizlaze iz vještva stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Željka Ključevića. O vjerodostojnosti ovog dokaza sud se prethodno očitovao i upravo zbog navoda ovog vještačenja sud je i odredio ovu sigurnosnu mjeru. Ova sigurnosna mjera će otkloniti uvjete koji poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela.

    15. Na temelju članka 58. st. 5. KZ/11. okrivljena JL se upozorava da joj se uvjetna osuda može opozvati i odrediti izvršenje kazne zatvora 1 godina ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja joj je izrečena sigurnosnom mjerom iz čl. 68. KZ/11.

    16. S obzirom da je okrivljena JL proglašena krivom, na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08., u obvezi je plaćanja troškova kaznenog postupka. Okrivljena je korisnica socijalne pomoći od 160,00 eura mjesečno te mjesečnog bona za električnu energiju od 50,00 eura. Nije vlasnica druge imovine. Uvažavajući visinu njenih prihoda sud je zaključio da bi plaćanjem troškova ovog kaznenog postupka bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje zbog čega je u cijelosti oslobođena obveze plaćanja troška kaznenog postupka.

    U Splitu 27. kolovoza 2025.

    S U D A C:

    Mila Kragić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv presude može se podnijeti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    - Općinskom državnom odvjetništvu Split,

    - Okrivljenoj

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.