REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: O-3974/2025-3

(raniji poslovni broj: O-3493/1989)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrlog RO (ime oca: R) iz [adresa], OIB: / , (datum rođenja: **.**.1918. / datum smrti: **.**.1989.), državljanina SFRJ, bez održavanja ročišta, 27. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Obustavlja se ostavinski postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ROH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnijela je 04.04.2025. ovom sudu prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, predlažući da se u prijedlogu navedena imovina rasporedi na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju.

2. Prijedlogom za raspoređivanje naknadno pronađene imovine predlagateljica je predložila sudu da navedenim postupkom budu obuhvaćene i sljedeće nekretnine upisane u zemljišnoknjižne uloške Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sisku, i to: " zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u 1/8 dijela"; " zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u 1/4 dijela" i " zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u 1/8 dijela". Za navedene nekretnine predlagateljica tvrdi su u trenutku smrti pripadale ostavitelju, a da nisu raspoređene rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj: O- 3493/1989 od 25.02.1992.

3. Zakon o nasljeđivanju u čl.5.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da je onaj tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik.

3.1. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo (čl.5.st.2. ZN).

3.2. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju (čl.5.st.3. ZN).

3.3. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

3.4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.t.1. ZPP).

4. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano.

5. Iz isprava koje su priložene spisu: zemljišnoknjižni izvaci (list 34., 36. i 38. spisa) ne proizlazi nedvojbeno da je ostavitelj bio (su)vlasnik nekretnina za koje predlagateljica tvrdi da predstavljaju ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu. Naime, iz podataka navedenih u smrtovnici (list 1. spisa) i rješenju o nasljeđivanju od 25.02.1989. (list 12. spisa) proizlazi da je ostavitelj imao prebivalište u [adresa]. Nasljednici u tijeku ostavinskog postupka nisu tvrdili da bi ostavitelj živio na nekoj drugoj adresi. Međutim, iz podataka u zemljišnoj knjizi za sve navedene nekretnine (sadržane u prijedlogu predlagateljice) proizlazi da je vlasnik navedenih nekretnina " MO, [adresa]".

6. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano. Međutim, iz isprava koje je priložila sâma predlagateljica i stanja spisa sud ne može nedvojbeno utvrditi (zaključiti) da je ostavitelj bio vlasnik navedenih nekretnina u trenutku smrti.

7. S obzirom na navedeno, tj. da nema dokaza o tome da u prijedlogu navedena imovina predstavlja ostavinu, sud je na temelju čl.5. i čl.234. ZN – a, a u vezi s čl. 174. ZN – a obustavio ostavinski radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.

7.1. Obustava ostavinskog postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari ne priječi nasljednika / predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.

7.2. Prilikom podnošenja novog prijedloga predlagatelj je dužan sudu dostaviti dokaz da je ostavitelj istovjetan osobi koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik pojednine nekretnine (uvjerenje o prebivalištu iz kojeg proizlazi da je ostavitelj ranije živio na adresi u [adresa], isprave o stjecanju pojedine nekretnine – tabularne isprave iz zbirke isprva iz kojih je vidljiva istovjetnost ostavitelja i osobe upisane u zemljišnoj knjizi kao vlasnika i sl.).

7.3. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 27. kolovoza 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).

DOSTAVITI:

1. Nasljedniku / predlagatelju, po punomoćniku

2. U spis