Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pn-96/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Šariću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Zoran Šarić i Slavko Nedić u Osijeku, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupanog po punomoćniku Damiru Zagoršćaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zagoršćak & Partneri u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 17. srpnja 2025., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 27. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 23. siječnja 2025.

i

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 da tužitelju ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime pretrpljene imovinske štete iznos od 842,48 EUR-a

(osamstočetrdesetdvaeura-četrdesetosamcenti), sa zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2020. pa do isplate po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 da tužitelju ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.174,19 EUR-a (dvijetisućestosedamdesetčetirieura-devetnaestcenti) sa zateznim kamatama tekućim od 27. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 18. travnja 2020. bio sudionik prometne nesreće, kao vozač vozila, reg. oznake [registarska oznaka], na način da je vozeći se autocestom A3 iz smjera Zagreba u smjeru Bajakova na 72. km, na cestu istrčala srna te je tužitelj svojim prednjim desnim djelom vozila udario u srnu. Tužitelj navodi da je za prometnu nesreću odgovoran tuženik jer nije osigurao autocestu za sigurnu vožnju. Nadalje, tužitelj navodi da je pretrpio imovinsku štetu na vozilu u iznosu od 6.347,64 kn. Tužitelj se obratio tuženiku i osiguravajućem društvu Croatia osiguranje d.d. sa odštetnim zahtjevom, a koji odštetni zahtjev su tuženik i Croatia osiguranje d.d. ocijenili neosnovanim.

1.1. Tijekom postupka tužitelj je isticao da se za štetu od divljači odgovora po osnovi krivnje te da je tuženik morao spriječiti iznenadni dolazak divljači na autocestu. Nadalje, navodi da je propust tuženika što se divlja životinja našla na kolniku jer nije poduzela sve radnje da do toga ne dođe.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava odgovornost, uzročno-posljedičnu vezu, visinu te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi da je Ophodarska služba u cijelosti postupila sukladno Propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta. Nadalje, ističe da su neosnovane i netočne tvrdnje tužitelja da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja jer nije naveo u čemu se sastoji propust tuženika. Navodi da do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste ili neodržavanja zaštitne žičane ograde zbog iznenadnog dolaska divlje životinje – srne, na ograđeni prostor autoceste, a koji tuženik nije mogao spriječiti te ističe da je isključivo odgovoran vlasnik divljači. U vezi visine tužbenog zahtjeva, tuženik navodi da tužitelj nije dostavio račun popravka vozila, kao i da je Izvid štete napravljen mjesec dana nakon štetnog događaja, u kojem razdoblju je vozilo moglo biti oštećeno na drugi način te predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

2.1. Nakon provedenog vještačenja i izrade Nalaza i mišljenja vještaka, tuženik je u podnesku od 21. ožujka 2025. naveo da ističe da ostaje kod svih dosadašnjih navoda te da ističe da tužitelj u ovome postupku nije dokazao konkretan propust tuženika, slijedom čega ne postoji njegova krivnja, niti odgovornost, a sve kako je to naveo u svojim dosadašnjim podnescima.

3. Županijski sud u Zagrebu rješenjem br. Gž-4920/2023-2 od 16. travnja 2024., ukinuo je presudu ovog suda posl.br. Pn-158/2020-22 od 24. studenog 2023. te je predmet vratio na ponovni postupak.

4. Radi utvrđenja pravno relevantnih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, I Postaje prometne policije Zagreb od 18. travnja 2020. (list spisa 5), Dopis MUP, PU Zagrebačka, I. Postaje prometne policije Zagreb upućen Enterprise zastupanju d.o.o. Osijek od 22. srpnja 2020. (list spisa 6), Obavijest o otklonu zahtjeva za naknadu štete Hrvatske autoceste d.o.o. upućena ČČ od 10. lipnja 2020. (list spisa 7), Dopis (odluka povodom prigovora) Croatia osiguranja d.d. upućen odvjetniku Zoranu Šariću od 3. kolovoza 2020. (list spisa 8-9), Izvid štete od 18. svibnja 2020. (list spisa 10.), Procjena popravka 6002-Z-40-00010-20 od 19. svibnja 2020. (listovi spisa 11-15), Putni radni list broj 911/2020 od 17. travnja 2020. (list spisa 24), Ophodarski dnevnici od 17. i 18 travnja 2020. (listovi spisa 25-29), Zapisnik o prometnoj nesreći i fotografije od 18. travnja 2020. (list spisa 30-35), izvršio uvid u fotografije autoceste A3 (listovi spisa 66-78), Račun br. 51/PROSTOR1/2 za popravak vozila od 15. svibnja 2020. (list spisa 107), preslik novinskog članka (list spisa 152-153), Nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 163/180), Očitovanje vještaka (list spisa 195), te je saslušao tužitelja i svjedoke HČ i ŠČ.

4.1. Sud nije saslušavao vještaka Darka Konjevića iz razloga što su parnične stranke suglasno na ročištu od 17. srpnja 2025. izjavile da nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje te da suglasno predlažu da sud donese odluku prema stanju spisa i da nije potrebno pozivati vještaka na raspravu da bi usmeno iznio nalaz i mišljenje.

5. Među parničnim strankama je pasivna legitimacija, odgovornost i visina tužbenog zahtjeva. Među strankama nije sporno da se dogodio štetni događaj.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi naknade štete, koja je tužitelju nastala kada se kretao osobnim automobilom autocestom A3 iz smjera Zagreba u smjeru Bajakova na 72. km, kada je na cestu istrčala srna te ju je tužitelj svojim prednjim desnim djelom vozila udario.

7. Tužitelj je podneskom od 23. siječnja 2025. preinačio tužbeni zahtjev u vezi tijeka zateznih kamata, zahtijevajući zatezne kamate na iznos od 842,48 EUR-a tekuće od 15. svibnja 2020. pa do isplate, a tužbom je zahtijevao zatezne kamate na utuženi iznos tekuće od presuđenja pa do isplate. Sud je tuženiku navedeni podnesak uručio na ročištu 23. siječnja 2025. Tuženik se nije izričito protivio preinaci tužbenog zahtjeva, te se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, pa se sukladno čl. 190. st. 3. i 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) smatra da postoji pristanak tuženika za preinaku, te je stoga sud dopustio preinaku tužbe i odlučio kao u izreci rješenja.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Iz Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, I.PPP Zagreb od 18. travnja 2020. (list spisa 5) proizlazi da je u 18. travnja 2020. u 09,20 sati, na cesti A3, Općina Ivanić-Grad, na 72. km, dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao tužitelj i divlja životinja – srna. Nadalje, utvrđeno je da u navedenom događaju nije došlo do kršenja prometnih propisa. Navedeno je da je nastalo oštećenje na vozilu, reg. oznake [registarska oznaka], i to: na prednjem desnom bočnom dijelu vozila, prednjem desnom blatobranu, desnim vratima (suvozačeva) i prednja desna guma. Na istom dijelu vozila pronađeni su tragovi dlake i krvi divlje životinje – srne. Navedeno mjesto događaja je fotografirano, tužitelj je alko-testiran te mu je utvrđena koncentracija 0,00g/kg.

10. Iz Dopisa MUP-a od 22. srpnja 2020. (list spisa 6) proizlazi da su uginulu divljač – srnu preuzeli djelatnici Hrvatskih cesta.

11. Iz Obavijesti o otklonu zahtjeva za naknadu štete (list spisa 7) proizlazi da tuženik otklanja tužiteljev Zahtjev za naknadu štete jer nije utvrđen propust obavljanja djelatnosti na strani tuženika.

12. Iz Odluke povodom prigovora (list spisa 8) proizlazi da Croatia osiguranje d.d. navodi da se odštetni zahtjev treba uputiti direktno Hrvatskim autocestama, a ne njima.

13. Iz Izvida štete od 18. svibnja 2020. (list spisa 10) i Procjene popravka od 19. svibnja 2020., sa detaljnim opisima potrebnih radova (list spisa 11- 15), proizlazi da je radi otklona štete potrebno bilo zamijeniti: prednji branik, prednji desni blatobran, set prič. blatobrana prednjeg desnog, učvršč. obloge kuč. kotača desnog i obloga kuč. kotača prednjeg desnog, te da je potrebno popraviti pokrov branika prednjeg i vrata prednja desni. Navedene zamjene i popravci procijenjeni su na iznos od 6.347,64 kn.

14. Iz Putnog radnog lista (list spisa 24 i 26), Ophodarskog dnevnika (list spisa 25 i 29), iz Izvršenja radnog zadatka (list spisa 27) i Dnevnika rada (list spisa 28) proizlazi da su vozači i ophodari na predmetnoj autocesti od 17. travnja 2020. u 19,00 sati do 18. travnja 2020. u 07,00 sati bili HČ i Č te da nisu zabilježili nedostatke na žičanim ogradama. Nadalje, 18. travnja 2020. od 7,00 sati do 19,00 sati ophodari su bili GČ i g. H, koji nisu prilikom ophodnje autocestom zabilježili nedostatke na žičanim ogradama.

15. Iz Zapisnika o prometnoj nesreći koji je sačinio tuženik (list spisa 30) proizlazi da je 18. travnja 2020. u 09,20 sati došlo do nesreće zbog naleta osobnog automobila na divljač – srnu na 72. km autoceste A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac) te da je obavljen očevid sa izradom fotodokumentacije.

16. Iz fotografija (listovi spisa 32-33), koje je fotografije sačinio tuženik, proizlazi da se na autocesti nalazi uginula srna te osobni automobil tužitelja sa oštećenjima na desnoj strani automobila.

17. Iz Nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Darka Konjevića, dip. ing. cestovnog prometa (list spisa 163/180) proizlazi da se događaj u prometu se dogodio dana 18. travnja 2020. u dnevnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolničkom zastoru sjeverne kolničke i sjeverne prometne trake auto-ceste A3 zapadno od raskrižja Ivanić Grad na 72+000 km, kao nalet divljači-srne na prednji desni blatobran OA "AUDI A4" reg. oz. [registarska oznaka] sa kojim je upravljao ČČ. Da se divljač prema osobnom automobilu kretala od desna prema lijevo. Proizlazi i da nema objektivnih elemenata za jednoznačno i provjerljivo utvrđivanje brzine osobnog automobila u trenutku naleta divljači, da nema ni prometno-tehničkih elemenata za isključivanje mogućnosti da se osobni automobil kretao brzinom 123-130 km/h kako to iskazuje tužitelj. Patrolirajućom brzinom od 40 km/h pri vožnji po prometnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi se, objektivno, ne može utvrditi stanje zaštitne ograde, posebno u uvjetima niskog raslinja u zaštitnom pojasu. Provedenom prometno- tehničkom analizom nije utvrđen prometno-tehnički doprinos tužitelja nastanku događaja u prometu i/ili visini štete. Šteta na osobnom automobilu „AUDI A4“ reg. oznake [registarska oznaka] prema Izvidu štete GENERALI osiguranja po ovlaštenom procjenitelju na 18. svibnja 2020. u programu „AUDATEX“ iznosi 6.347,64 kn. Š, oštećenja nastala na vozilu odgovaraju naletu srne na prednji dio prednjeg desnog blatobrana osobnog automobila pri kretanju prema osobnom automobilu od desna prema lijevo sa posljedičnom rotacijom srne oko okomice koja prolazi težištem i sekundarnim udarom stražnjeg lijevog dijela divljači. Zbog niskog raslinja između kolničke trake i zaštitne ograde nije moguće jednoznačno i provjerljivo utvrditi je li vozač mogao divljač uočiti prije stupanja na kolničku traku. Prostorno-vremenskom analizom se može sa sigurnošću konstatirati da vozač nije imao objektivne mogućnosti za izbjegavanje sudara sa divljači kočenjem ili skretanjem.

17.1. Iz Očitovanja vještaka (list spisa 195) proizlazi da je program AUDATEX specijaliziran za utvrđivanje djelomičnih šteta (popravak) u RH, te da se izvidi šteta utvrđuju prema tom programu za kalkulacije štete. Cijene dijelova su identične sa cijenama u ovlaštenim servisima u RH. Prema iskazu tužitelja popravak vozila je izvršen prema računu Ćupurdija garaža od 15. svibnja 2020., usklađenom sa Izvidom štete u AUDATEX programu. U to vrijeme su se primjenjivale kune, te iskazano u EUR-ima je 842,48 EUR-a. Da popravak vozila nije izvršen sačinila bi se kalkulacija štete prema Izvidu na dan vještačenja.

18. Nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Darka Konjevića, sud je ocijenio vjerodostojnim, jer je jasan, detaljan, bez proturječnosti i nejasnoća, te se vještak pisano očitovao na primjedbe tuženika, te je iste otklonio. Ističe se da su stranke suglasno na ročištu održanom 17. srpnja 2025. izjavile da nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje, te je punomoćnik tuženika naveo da nema niti drugih primjedbi osim onih koje je bio iznio u postupku, a na koje se vještak očitovao, te da suglasno predlažu da sud donese odluku prema stanju spisa i da nije potrebno pozivati vještaka na raspravu da bi usmeno iznio nalaz i mišljenje.

19. Iz iskaza svjedoka GČ proizlazi da je zaposlenik tuženika i da radi kao ophodar. U vezi štetnog događaja zna da se dogodio nalet na srnu, a to je vidio iz dokumentacije koja mu je dostavljena. Ne sjeća se navedenog događaja jer je prošlo 5 godina. Kada dođe do prometne nesreće sastavljaju zapisnik u kojima navode podatke o prometnoj nesreći, sudionike i sl. Na zahtjev policije pregledavaju žičane ograde zajedno sa policijom. Ne sjeća se je li u konkretnom slučaju bio zahtjev policije za pregledom žičane ograde, ne sjeća se je li pregledavao žičanu ogradu. U sklopu svog radnog dana rade ophodnju, a u sklopu ophodnje pregledavaju stanje ceste, žičane ograde te zelene površine i sl., te sastavljaju ophodarski dnevnik u koji pišu koje su sve poslove obavili prilikom ophodnje, a ukoliko je bilo nekih oštećenja evidentiraju u ophodarski dnevnik, dok manja oštećenja popravljaju sami. Nakon što mu je predočen zapisnik o prometnoj nesreće s lista spisa 30, navodi da ako je u zapisniku navedeno da su pregledali žičanu ogradu, onda su je i pregledali. Budući da u zapisniku o prometnoj nesreći nije evidentirano da su vršili pregled žičane ograde, onda vjerojatno to policija nije zahtijevala. Hodanje pored ograde i traženje oštenjena nije u opisu njihova posla, nego to organizira voditelj tehničke jedinice koji organizira detaljan pregled. Ophodari rade vizualan pregled ograde vozeći se u vozilu i gledajući u ogradu pri tome. Nakon što mu je predočena fotografija s lista spisa 153 navodi da se jako teško može vidjeti oštećenje jer je žica zarasla od korova.

20. Iz iskaza svjedoka HČ proizlazi da je zaposlenik tuženika i da radi kao vozač, ali je 17. travnja 2020. radio poslove ophodara kao zamjena. Taj dan 17. travnja radio je noćnu smjenu od 19,00 do 07,00 sati. U noćnoj smjeni dva puta obilaze cestu, tj. rade ophodnju ceste, pregled kolnika i ograde. Kada rade noćnu smjenu tada imaju bočno svjetlo upaljeno kako bi mogli gledati i ogradu, dvojica su u vozilu kako bi mogli sve vidjeti. Gledaju kolnik i cestu koliko uspiju vidjeti. Nakon što mu je na uvid predočen ophodarki dnevnik list 25 spisa, navodi da nije bilo oštećenja na ogradi, pa isto nije evidentirao u ophodarski dnevnik. Po potrebi idu pješke, ali uobičajeno je da idu po zaustavnoj stazi vozilom. Nakon što mu je predočena fotografija s lista spisa 153, navodi da u takvim situacijama prelaze ophodnju pješke. U noćnoj smjeni žicu kontroliraju iz vozila. U dnevnoj smjeni se žica može kontrolirati i hodajući pokraj nje.

21. Iskaze svjedoka MČ i svjedoka HČ sud je ocijenio vjerodostojnim jer su detaljni, jasni, bez proturječnosti i nejasnoća, te su međusobno sukladni u vezi odlučnih činjenica.

22. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se kritičnog dana kretao autoputem iz Osijeka u Zagreb, i negdje na udaljenosti od 25 km pred Zagrebom, s desna na lijevo iskočila je srna, jedno 40-ak kg, s tim da je vozio dopuštenom brzinom 120-130 km/h, i zna da njegove desne strane postoji jarak, bila je tu i žičana ograda, ali nije vidio nikakvu srnu sve dok nije iskočila i našla se pod autom, uspio je kočiti, ali u trenutku kada je već došlo do udarca. Cijeli prednji dio automobila je bio oštećen branik, hauba, far i drugo. Istog tog dana, čim se to desilo, išao je presretač, tako da je policija sva ta oštećenja uslikala. Srna je ostala mrtva na cesti i to su oni sve uslikali. G je na cijeloj toj traci, sredini te trake kojom se kretao, te je ostala ležati, a on je išao desnom trakom gledajući u pravcu Zagreba, dakle prvom trakom. Ne zna je li neki auto bio ispred njega, jer kada je došlo do naleta srne na njegov auto jako se uplašio i šokirao. To se desilo u 4 mjesecu i bio je dan, nekih 10-11 sati ujutro. Cesta je bila suha, ali sve to kraj autoputa je bila dosta zarasla ta trava. Auto je vozio u Đurđenovac kod svog jednog majstora, gdje sve i popravlja, te je majstoru platio za popravak negdje 6.000,00 kn, i bio je 10 dana bez auta. Imam taj račun za popravak. Auto je jedva dovezao u Osijek, i odmah ga je vozio na popravak.

22.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim jer je jasan, detaljan i logičan. U vezi brzine kojom se kretalo oštećeno vozilo iskaz tužitelja je u skladu s Nalazom i mišljenjem vještaka iz kojeg proizlazi da nema ni prometno-tehničkih elemenata za isključivanje mogućnosti da se osobni automobil kretao brzinom 123-130 km/h kako to iskazuje tužitelj. Nadalje, iskaz tužitelja, u dijelu oštećenja na vozilu, je u skladu s Potvrdom MUP RH od 18. travnja 2020. (list spisa 5) te Nalazom i mišljenjem vještaka prometne struke.

23. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud je utvrdio:

-da je 18. travnja 2020. u 09,20 sati došlo do prometne nesreće na način da je tužitelj upravljao osobnim automobilom autocestom A3 iz smjera Zagreba u smjeru Bajakova na 72. km, kada je na cestu istrčala srna te ju je tužitelj svojim prednjim desnim djelom vozila udario prilikom čega su nastala oštećenja na desnoj strani vozila i to na prednjem desnom bočnom dijelu vozila, prednjem desnom blatobranu, desnim vratima (suvozačeva) i prednjoj desnoj gumi,

- da oštećenja nastala na vozilu odgovaraju naletu srne na prednji dio prednjeg desnog blatobrana osobnog automobila pri kretanju prema osobnom automobilu od desna prema lijevo sa posljedičnom rotacijom srne oko okomice koja prolazi težištem i sekundarnim udarom stražnjeg lijevog dijela divljači.

- da visina štete na vozilu iznosi 842,48 EUR-a,

- da je u vrijeme štetnog događaja bio dan i cesta je bila suha,

- da pregledom žičane ograde od strane ophodara nisu utvrđena oštećenja ograde,

- da zbog niskog raslinja između kolničke trake i zaštitne ograde nije moguće jednoznačno i provjerljivo utvrditi je li vozač mogao divljač uočiti prije stupanja na kolničku traku,

- prostorno-vremenskom analizom može se sa sigurnošću konstatirati da vozač nije imao objektivne mogućnosti za izbjegavanje sudara sa divljači kočenjem ili skretanjem,

- da nema objektivnih elemenata za jednoznačno i provjerljivo utvrđivanje brzine osobnog automobila u trenutku naleta divljači, nema niti prometno-tehničkih elemenata za isključivanje mogućnosti da se osobni automobil kretao brzinom 123- 130 km7h (navedeno proizlazi iz Nalaza i mišljenja vještaka).

24. Tuženik je tijekom postupka osporavao pasivnu legitimaciju. Odredbom čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama ("Narodne Novine" broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19., u nastavku ZC), propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno, koncesionar odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

25. Odredbom čl. 17. ZC-a propisano je da se javne ceste planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, u smislu navedene odredbe održavanje javne ceste predstavlja postavljanje zapreka potrebnih radi onemogućavanja pristupa divljači na javne ceste, pa ako nadležna organizacija za cestu propusti s dužnom pažnjom održavati cestu odgovara za štetu uzrokovanu na stanju ceste po osnovi krivnje.

26. Odredbom čl. 26. ZC-a propisano je da poslove održavanja javnih cesta u smislu tog Zakona su: planiranje, održavanje i mjere zaštita javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala izvedenih radova, održavanje javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje otklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javnih cesta, ophodnja.

27. Slijedom navedenog, tuženik je pasivno legitimiran jer je kao pravna osoba zadužen za održavanje autoceste A3. Ovdje je se posebno ističe da se na autocestama postavlja žičana ograda sa svrhom zaštite prometa od divljači i drugih životinja a sukladno čl. 78. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama ("Narodne novine" broj 92/2019., u nastavku: Pravilnika).

28. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO) propisano je tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

28.1. Tijekom postupka nije sporno da se srna našla na autocesti, te da ophodari pregledom žičane ograde uz autocestu nisu uočili oštećenja na žičanoj ogradi. Ovdje se ističe da iz iskaza ophodara proizlazi da uobičajeni pregled ograde obuhvaća pregled iz vozila koji se vozi po zaustavnoj traci, a noćni pregled ograde izvršava se iz vozila s upaljenim svijetlima. Štetni događaj se dogodio u 9:20 sati.

28.2. Odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara ne iscrpljuje se samim pravilnim i propisnim postavljanjem signalizacije i opreme na cesti nego su oni odštetnopravno odgovorni i u slučaju kada je do nezgode došlo upravo uslijed neprimjernog održavanja javne ceste, jer u suprotnom do izlijetanja divljači na autocestu ne bi došlo. Naime, redovito održavanje autoceste uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta, ali i sa svrhom održavanja i omogućavanja sigurnog i neometanog prometa na autocesti. Teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa na strani su tuženika.

28.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u više svojih odluka (primjerice: Rev-x 230/12-2 od 8. studenoga 2012., Rev 873/2017-2 od 16. veljače 2021. i Rev 1272/2021-3 od 24. svibnja 2023. i Rev-1187/2024-2 od 12. studenog 2024.) izrazio pravno shvaćanje da upravo činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste ukazuje na to da je ili u zaštitnoj ogradi postojala rupa ili procjep, ili da zaštitna ograda nije bila pravilno postavljena da spriječi ulaz divljači na autocestu, jer se u suprotnom ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe na prostoru kolnika autoceste, a za to po načelu krivnje odgovara tuženik (čl. 1045. ZOO).

28.4. U konkretnom slučaju divlja životinja - srna mogla se pojaviti na autocesti samo kroz postojeću žičanu ogradu, koju održava tuženik, što svakako upućuje na zaključak da je izostao adekvatan nadzor, te pažljivije pregledavanje predmetne dionice autoceste, te da zaštitna ograda nije održavana na način da s potpunom sigurnošću isključi mogućnost ulazaka divljih životinja u zaštićeni prostor autoceste, koje se njome ne smiju kretati.

28.5. Činjenica da su ophodari na dan štetnog događaja izvršili ophodnju autoceste, kao i njihova izjava da nisu primijetili nikakav nedostatak na zaštitnoj ogradi, ne znači da ne postoji odgovornost pravne osobe zadužene za održavanje autoceste, niti pak znači da propusta u održavanju zaštitne ograde nije bilo, jer se po logici stvari, ako je autocesta pravilno projektirana i održavana, divljač, u konkretnom slučaju srna, ne bi mogla zateći na autocesti, osobito uz iznenadan ulazak divljači u ograđeni prostor i činjenicu da divljač na ograđenoj dionici ne bi smjela biti prisutna ako je ograda funkcionalna i pregledana.

28.6. S obzirom na to da tuženik upravlja predmetnom autocestom, bio je u obvezi održavati je i naknaditi štetu korisniku ceste jer je šteta prouzrokovana njegovim propuštanjem da postavi i održava takvu ogradu koja sprječava izlazak divljači na autocestu. Stoga činjenica da je postojala zaštitna ograda te da tuženik obavlja preglede zaštitne ograde nisu dovoljne za zaključak da je do nesreće došlo bez tuženikove krivnje. Isto tako, na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1187/2024- 2 od 12. studenog 2024.).

28.7. Kako je tuženik propustio osigurati nesmetan i siguran promet autocestom, to je po načelu pretpostavljene krivnje na temelju odredbe čl. 1045. ZOO odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio na vozilu i dužan mu je istu naknaditi u cijelosti.

29. U vezi dinamike štetnog događaja potrebno je reći da je vještačenjem po vještaku prometne struke utvrđeno da oštećenja na vozilu odgovaraju naletu srne na prednji dio prednjeg desnog blatobrana osobnog automobila pri kretanju osobnom automobilu s desna na lijevo, te pa je stoga utvrđeno da je šteta nastala naletom srne na prednji desni blatobran osobnog automobila.

30. Nadalje, suprotno tuženikovim navodima tijekom postupka, tužitelj nije doprinio nastanku štete. Naime, vještačenjem je utvrđeno da da nema objektivnih elemenata za jednoznačno i provjerljivo utvrđivanje brzine osobnog automobila u trenutku naleta divljači, nema niti prometno-tehničkih elemenata za isključivanje mogućnosti da se osobni automobil kretao brzinom 123-130 km/h, kako to iskazuje tužitelj (navedeno proizlazi iz Nalaza i mišljenja vještaka). Tužitelj je iskazivao da je vozio brzinom od 120-130 km/h, a iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim.

30.1. Budući da je odredbom čl. 54. st. 1. toč. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14.,

1 0

64/15., 108/17., 70/19. i 42/20, u nastavku: ZSPC) propisano da je dopuštena brzina na autocestama 130km/h, te da nije dokazano da je tužitelj vozio brzinom većom od dopuštene, kao i da se prostorno-vremenskom analizom može sa sigurnošću konstatirati da vozač nije imao objektivne mogućnosti za izbjegavanje sudara sa divljači kočenjem ili skretanjem (navedeno proizlazi iz Nalaza i mišljenja vještaka), prema ocijeni ovoga suda tužitelj nije doprinio nastanku štete.

31. Sud je visinu štete na vozilu utvrdio na temelju vještačenja po vještaku prometne struke Darku Konjeviću iz kojeg proizlazi da visina štete na vozilu iznosi 842,48 EUR- a, navedeno je napravljeno sukladno Izvidom štete, usklađenom sa AUDATEX programu. Tužitelj je štetu popravio.

32. Slijedom navedenoga, tuženik je tužitelju sukladno čl. 1045. st. 1. ZOO-a dužan naknaditi štetu u iznosu od 842,48 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2020. pa do isplate (15. svibanj 2020. je dan popravka štete što proizlazi iz računa, list spisa 107) a sukladno čl. 1086. ZOO-a, pa je stoga odlučeno kao pod toč. I/ izreke.

33. Odluka o parničnom trošku donesena je sukladno čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 150,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023. u nastavku: Tarifa), trošak sastava podneska od 2. svibnja 2022. (list spisa 64-65) i 20. veljače 2025. u iznosu od 150,00 EUR-a za svako ročište sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife te trošak zastupanja na ročištima od 1. veljače 2023., 12. travnja 2023., 24. listopada 2023., 10. rujna 2024., 23. siječnja 2025., 17. srpnja 2025. za svako ročište iznos od 150,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu 5. lipnja 2025. u iznosu od 37,50 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife, što sveukupno iznosi 1.387,50 EUR-a uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.734,37 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,82 EUR-a, i trošak predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 EUR-a, pa je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.174,19 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od 27. kolovoza 2025. pa do isplate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a u vezi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona („ Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 94/14., 55/16., 73/17. i 131/20. i 114/22., u nastavku: OZ), pa je odlučeno kao pod toč. II/ izreke.

34. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 11. studenog 2020. jer u navedenom podnesku ponavlja navode iz tužbe pa podnesak nije bio potreban za parnicu. Nadalje, tužitelju nije priznat ni trošak sastava podneska od 14. veljače 2023. kojim podneskom je uredio tužbeni zahtjev zbog promjene valute, a navedeno je mogao urediti i na ročištu. Isto tako, tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 23. siječnja 2025. kojim je preinačio tužbeni zahtjev u vezi zateznih kamata, jer je isti taj dan 23. siječnja 2025. održano i ročište, na kojemu je tužitelj preinačiti tužbeni zahtjev, pa je stoga ovaj sud navedeni podnesak ocijenio nepotrebnim (čl.155. st. 1. ZPP-a). Trošak sudske pristojbe na presudu sud tužitelju nije priznao jer u vrijeme donošenja presude tužitelj nije platio sudsku pristojbu na presudu jer sudska pristojba na presudu dospijeva kada se tužitelju dostavi prijepis presude.

1 1

35. Budući da je tuženik u cijelosti izgubio u sporu odbijan je kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška parničnog postupka pa je odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

Osijek, 27. kolovoza 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika